Tisuće srednjoškolki i srednjoškolaca u Zagrebu je danas bučno i srčano prosvjedovalo zbog klimatskih promjena. Pridružili su se tako mladima diljem svijeta, u više od sto zemalja i tisuću gradova, koji prosvjeduju za očuvanje Zemlje, jedinog doma koji imamo. Prosvjede je incirala šestnaestogodišnja švedska aktivistkinja Greta Thunberg. "Tu smo da pokažemo otpor prema sadašnjem sistemu koji se ponaša kao da klimatske promjene ne postoje. Što će se dogoditi s našim plažama, zrakom, koja je naša budućnost? Borit ćemo se dok se bolja budućnost ne ostvari!", rečeno je u govoru na Markovom trgu.
Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji s Gradom Križevci lansirala je jučer kampanju za financiranje druge solarne elektrane putem mikro-zajmova građana na javnim zgradama toga grada. Prva fotonaponska elektrana financirana na ovakav način postavljena je prošle godine na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka. Sredstva su tada prikupljena u samo deset dana, a sada građani mogu sudjelovati u izgradnji sličnog postrojenja na zgradi Gradske knjižnice Franjo Marković. Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn: "Cilj nam je energetska neovisnost do 2030. godine".
Islandska Žena ide u rat Benedikta Erlingssona najbolji je film netom završenog, 47. beogradskog festa. Blizu-pedesetogodišnjakinja koja, kao voditeljica zbora, duh svakodnevno krijepi vrhunskom glazbom, tjelesnu pak kondiciju podiže po otočnim vrletima, bježanjem od bjelosvjetskih militarista - korporativista, politikanata i propagandista, koji ju gebelsovski pokušavaju proglasiti terorist(ic)om dok ih, rušenjem dalekovodne strujne mreže gigantskom rudnom eksploatatoru i zagađivaču, sprečava da sasvim neometano nastave uništavati Zemlju/otok i otočane.
Glasina o potencijalnom otvaranju Starbucksa na Cvjetnom trgu nije podigla veliku prašinu, kao što ovih dana vijesti o Cvjetnom trgu ne izazivaju naročitu reakciju. Trg koji je inspirirao umjetnike, građane i aktiviste danas se pretvorio u izgubljen teritorij kojim se mučno baviti – kad je već izgubljen, koga briga što će se tamo otvoriti? Ta glasina čini se konačnim zatvaranjem kružnog procesa komercijalizacije trga, a u svakom je slučaju zgodan povod da se još jednom zapitamo što je Cvjetni trg bio i u što se pretvorio, te što je trg kao javni prostor danas.
U školskim udžbenicima nedostaje pjesnikinja
