Foto: Pixabay Gradovi ne mare za klimatske promjene

Kako bi komparirale situaciju diljem zemlje, H-Alter je na dežurne gradske adrese u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Dubrovniku opetovano slao upitnik i zamolbu za sudjelovanjem u istraživanju o načinima na koji gradovi reagiraju na porast temperature i izazove koje predstavljaju klimatske promjene. U periodu od pola godine, odgovorio nam je jedino Grad Pula. Primjeri velikih gradova, čija se borba protiv klimatskih promjena svodi uglavnom na površno informiranje građana i formalno provođenje EU projekata, pokazuju kako do ozbiljnijih akcija dolazi tek prilikom većih katastrofa i problema.
Nacionalni park Shebenik-Jabllanicë u istočnoj Albaniji je oaza prastarih bukovih šuma i stanište rijetkih životinjskih vrsta kao što su suri orao i ugroženi ris, Foto: Gabriel Schwaderer, Euronature

Bande s motornim pilama: Pljačka drevnih albanskih šuma

Albanija je 2016. uvela desetogodišnji moratorij na sječu u svim šumama i zabranila izvoz drvne građe. Taj potez je uslijedio poslije decenija nekontrolirane eksploatacije koja je ogolila nekada bogato pošumljene padine i ubrzala eroziju tla. Nekontrolirana i protuzakonita sječa šuma u najvećem nacionalnom parku u Albaniji razara prastara šumska dobra koja je UNESCO stavio pod zaštitu, otkriva istraživanje BIRN-a.
Foto: H-Alter

Muškarcima gradovi, ženama zaborav

Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi.
Foto: Pixabay

Obrazovanje i klasa

Socijalno podrijetlo učenika pokazuje se velikim utegom u obrazovnom procesu, naročito u zemljama pogođenima ekonomskom krizom, među kojima je i Hrvatska. Pitanje klase nije nestalo iz obrazovanja, ono njime orbitira na brojnim razinama. U akademskom svijetu brojni djeluju po načelu da su radničke klase kaotične i da djeca trebaju školu da bi im se nametnula kontrola, a ne pružilo znanje. Djeca iz bogatih obitelji mnogo su slobodnija po tom pitanju - osjećaju se zaštićeno, osjećaju da je moć na njihovoj strani. Bez problema će dizati ruke, izazivati autoritete, prisvajati prostor i riskirati.
Foto: Pixabay

Nema napretka

Rezultati praćenja medijskog pluralizma - Media Pluralism Monitor za 2017. godinu pokazuju kako niti jedna od 31 analizirane zemlje nije imuna po pitanju rizika medijskog pluralizma. Novinari i drugi medijski radnici u nekolicini europskih zemalja izloženi su prijetnjama i napadima te trebaju biti stalni podsjetnik vladama članica EU da imaju obvezu štititi njihovu sigurnost. Rezultati pokazuju i daljnju degradaciju radnih uvjeta što dodatno pojačava pritisak na profesionalni rad novinara i to u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

Taoci ugljena: Generacije osuđene na smrt

Centar za životnu sredinu predstavlja niz video priča o problemu rada postojećih termoelektrana u BiH.