Foto: Atdhe Mula Crno zlato na Kosovu određuje radnicima i život i smrt

Iz sunčanog, vrućeg dana Ismail Musliu ulazi u tamu. Tamu kazana, kako zovu zgradu termoelektrane Kosovo B u kojoj izgara ugljen. To je njegovo radno mjesto. Kosovo, najmlađa europska država, peta je na svijetu po rezervama lignita, najnekvalitetnijeg i najjeftinijeg ugljena koji se smatra i najprljavijim fosilnim gorivom. Je li to dobrobit ili prokletstvo? U termoelektranama Kosovo A i B plaće su dobre, ali radnici obolijevaju i umiru od bolesti dišnih puteva. Termoelektrana Kosovo A proglašena je najgorim pojedinačnim zagađivačem u Europi. O tome nitko ne vodi računa, niti postoji lista profesionalnih bolesti na Kosovu.
Spomen park Dotrščina (Foto: Katarina Zlatec/Virtualni muzej Dotrščina)

Opomenik ustaškog terora

Svoj prvi spomenik žrtvama fašizma Zagreb je dobio 1954. godine na Zelenoj potkovi. Otprilike desetljeće kasnije uređeno je i spomen-područje Dotrščina, kao autentično mjesto najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba. Zagrebu ne treba novi veliki spomenik žrtvama ustaškog režima zato jer takve spomenike grad već ima, ali se oni sustavno ignoriraju. Ono što treba je protokolarna reaktivacija postojećih i eventualno novo spomen-obilježje koje će opominjati na ustaški teror koji se danas u Hrvatskoj relativizira kroz institucionalni revizionizam - Opomenik ustaškog terora.
Foto: I.P.

Čuvamo koritu san o rijeci

Od 15. srpnja do 15. kolovoza na H-Alteru objavljujemo posebnu seriju tekstova naslovljenu Protiv jedne slike ljeta. Donosimo vam tekstove o ljetu na periferiji, ljetu u zaleđu, ljetu u skrivenoj metropoli, ljetu na biciklu, ljetu u tvornicama... "U selu jaruga presuši ljeti. Kad između nas stoje tri mjeseca ničega, bacamo bicikle u škalj i draču, kvrgavih se koljena spuštamo u suho korito. Legnemo svojim malim kičmama na upeklu zemlju. Uz svaki se kralježak priljubi jedan kamen, u patike nam uđe crvenica. Zatvaramo oči i nosimo jedni druge. Čuvamo koritu san o rijeci, to će biti naše ljeto."
Foto: Eko Krka

U život kreću sa sadnicom stabla

Prema studiji švicarskih znanstvenika objavljenoj početkom mjeseca u časopisu Science, sadnja biliijun novih stabala mogla bi nas zaštititi od katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. Masovna sadnja novih stabala još uvijek nažalost nije dio hrvatske politike, drvo se izvozi kao sirovina, postojeće šume se devastiraju na razne načine. Zato je inicijativa koja dolazi iz Knina još više nešto što želimo podržati. Naime, iz udruge Eko Krka Knin svakoj kninskoj bebi pri rođenju poklone jednu sadnicu i to stabla autohtonih sorti kao što su smokve, šipak, agrumi ili masline.
Napuštena koza u Sunji u jesen 1991. (Foto: Dean Bertonocelj)

Životi(nje) koje smo zaboravili

Kada se priča o posljednjem ratu na ovim prostorima, ali i ratovima generalno, još uvijek postoje neke posve neispričane priče i u potpunosti nepoznati akteri. To su bijesne lisice, psi lutalice, svinje i goveda koji besciljno lutaju ulicama razorenih gradova i poljima Like. To su napuštene koze ispred porazbijanih dućana u okolici Siska, masakrirani konji u ergeli Lipik, izgladnjeli medvjedi u Zoološkom vrtu u Sarajevu, četiri klokana koja su poginula u eksploziji granate u Zoološkom vrtu u Osijeku i jedna žirafa za koju tijekom evakuacije nije pronađen prijevoz pa je tamo ostala sama, i u vrtu i umrla.

Odmori se od plastike!

Otok Zlarin planira postati prvi otok u Hrvatskoj bez plastike za jednokratnu upotrebu. "Odmori se od plastike", poručuju nam svima.