Davor Šuker i ekipa htjeli bi da nogomet bude javna stvar – onda kad narod treba da navija i da na različite načine konzumira. No kad se samo malo zagrebe pod površinu, vidi se ustvari da nogomet doživljavaju kao svoj privatni biznis. Na dan kada je počelo Svjetsko nogometno prvenstvo, jučer, dobili smo rješenje povjerenice za informiranje kojim je poništila HNS-ov dopis i vratila predmet koji smo pokrenuli na ponovni postupak. Povjerenica je ostala uporna na stavu da Nogometni savez jest tijelo javne vlasti.

Antonio Šiber, znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku: "Specijalizacija nije posljedica toga što u njoj postoji šira korist za društvo, nego konkretna korist za profit. Umjesto da znanost i obrazovanje uvjetuju kakva bi ekonomija trebala biti, ekonomija uvjetuje kakvo obrazovanje i znanost trebaju biti. Javni interes je postao prosta riječ zato što se ne može monetizirati. Nitko više ne govori 'pad', nego 'negativni rast', toliko je ukorijenjena fantazija o rastu. Najgore je što se propaganda o 'najboljem od svih svjetova' prodaje populaciji koja više ne može zamisliti drugačiji svijet."

Milojko Pantić, ugledni sportski komentator: "Enormni kapital koji se vrti u nogometu i oko nogometa, razlog je neviđene korupcije i po vertikali i po horizontali, od vrha do dna. Srpskim nogometom, a manje-više slično je i u ostalim bivšim jugoslovenskim republikama, vlada sprega kvazi-menadžera, političara i mafije. U svim bivšim jugoslovenskim republikama osim Crne Gore i odskora Makedonije, na delu je vlastodržačko besčašće kvazi-nacionalista i lažnih patriota. Oni ne dozvoljavaju da se države modernizuju, da se uspostavi vladavina prava i zakona, a ne izabranih ljudi."

Dok Kina ubrzano radi na dekarbonizaciji svoje ekonomije, kineske tvrtke i banke grade ili financiraju projekte termoelektrana na ugljen na Balkanu. U BiH je nedavno tako sagrađena termoelektrana Stanari, koja je u cijelosti dopremljena iz Kine, a Blok 7 termoelektrane Tuzla i termoelektrana Banovići su u završnoj fazi dogovora o kreditnim aranžmanima s kineskim bankama. I treći blok termoelektrane Kostolac u Srbiji grade kineske tvrtke. Iako zagađenje zraka ne staje na granicama, invazija na zaključavanje susjedstva u desetljeća paljenja ugljena u Hrvatskoj ne izaziva interes.