Pretraga: autor "Ana Kuzmanić" stranica 1 od 13

Foto: Pixabay

Gradovi ne mare za klimatske promjene

Kako bi komparirale situaciju diljem zemlje, H-Alter je na dežurne gradske adrese u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Dubrovniku opetovano slao upitnik i zamolbu za sudjelovanjem u istraživanju o načinima na koji gradovi reagiraju na porast temperature i izazove koje predstavljaju klimatske promjene. U periodu od pola godine, odgovorio nam je jedino Grad Pula. Primjeri velikih gradova, čija se borba protiv klimatskih promjena svodi uglavnom na površno informiranje građana i formalno provođenje EU projekata, pokazuju kako do ozbiljnijih akcija dolazi tek prilikom većih katastrofa i problema.

Foto: H-Alter

Muškarcima gradovi, ženama zaborav

Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi.

Foto: Pixabay

Nema napretka

Rezultati praćenja medijskog pluralizma - Media Pluralism Monitor za 2017. godinu pokazuju kako niti jedna od 31 analizirane zemlje nije imuna po pitanju rizika medijskog pluralizma. Novinari i drugi medijski radnici u nekolicini europskih zemalja izloženi su prijetnjama i napadima te trebaju biti stalni podsjetnik vladama članica EU da imaju obvezu štititi njihovu sigurnost. Rezultati pokazuju i daljnju degradaciju radnih uvjeta što dodatno pojačava pritisak na profesionalni rad novinara i to u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

anakuzmanic_copy49057.jpg

Reklama umjesto kazne

Odluka Vijeća za elektroničke medije da se Z1 televiziji, kao i drugim televizijama koje su emitirale Bujicu, oduzme koncesija na 24, tj. 4 sata svakako je pohvalna, ali ona Bujanecu i Z1 ne znači previše jer će se emitiranje Bujice nastaviti, privući će još više gledatelja, od kojih dobar dio vidi "crvenu opasnost i velikosrpsku zavjeru" u svim odlukama koje njima nisu po volji. Ono što bi imalo puno većeg utjecaja jest da se prekine izdašno financiranje medija koji proizvode mrzilački i diskriminatorni sadržaj.

Foto: Wikipedia

Fašizam u Europi. Kako to?

Nedavno usvojena od strane Europskog parlamenta Rezolucija o porastu neofašističkog nasilja u Europi ističe nužnost zabrane neofašističkih i neonacističkih skupina, stranaka i udruga od strane država članica, kao i snažnu borbu protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije zbog vala ksenofobije koji je zahvatio Europu. Među "dobrim društvom" našla se i Hrvatska, a brojni primjeri pokazuju da to ne znači previše predstavnicima vlasti u Hrvatskoj.

Foto: Gabriel Radatović

Granice kao element državnosti ne ljubimo

Radule, Atheist Rap: "Nazadujemo u svakom pogledu jer je to cilj parazitskih elita koje su preotele kormilo. To su sve nekvalitetni ljudi, intelektualno i karakterno, koji drugačije ne bi mogli isplivati da nije manipulativnog sistema koji su ustrojili. Sav šljam koji je izbio na površinu vikom protiv komunjara i socijalizma je učinio ozbiljnu pljačku i veleizdaju i trebalo bi da odgovaraju za to, ali pošto je pravda na strani jačega, a oni su na toj strani bez obzira da li se priklanjaju istoku, zapadu, Kini ili gde god peru pare ili ih predaju gazdama".

Foto: A.K.

Gradimo Bek, Bek gradi nas

"Pogledajte bilo koji segment društva, od pitanja stanovanja do pitanja kulture, ide se prema tome da se svaki oblik alternative marginalizira i da u konačnici ljudi odustanu jer su im ili uskraćena sredstva za rad ili su im ukinuti programi. Kroz ovakav način rada želimo pokazati kako promjena mora dolaziti od nas samih i da možemo napraviti puno toga ako se organiziramo. Ljudi trebaju osvijestiti da postoji alternativa poput skvotiranja i da se stvari u društvu trebaju mijenjati", pojašnjava u razgovoru za H-Alter članica kolektiva Bek.

Foto: Pixabay

Toplo, toplije

Analiza Europske mreže za data novinarstvo (European Data Journalism Network) preko 100 milijuna meteoroloških podataka pokazuje kako je svaki veći grad u Europi topliji u 21. stoljeću, nego što je bio u prošlom. Zahvaljujući podacima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), koji uključuju različite meteorološke podatke, EDJNet je analizirao promjene u temperaturi za period od 1900. do 2017. godine u više od 500 gradova u Europi, od čega se sedam njih odnosi na Hrvatsku, tj. na Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Slavonski Brod, Pulu i Zadar.

Foto: A.K.

Rad i bijeda

U Europi 58 posto država krši pravo na kolektivno pregovaranje, tri četvrtine država krši pravo na štrajk, dok 20 posto zemalja isključuje radnike iz zakona o radu. Riječ je o nalazima Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) koja je prije nekoliko dana objavila godišnji Globalni indeks prava za 2018. godinu, a koji pokazuje kako se demokratski prostor za radnike smanjuje dok je korporativna pohlepa u porastu.