Pretraga: autor "Ana Kuzmanić" stranica 1 od 13

Mural jemenske umjetnice Haife Subay - glad u Jemenu (Foto: Haifa Subay Twitter)

Bombe naše, trupla vaša

Hrvatska je tijekom posljednjih godina bila u vrhu zemalja EU po izvozu oružja i druge vojne opreme, barem što se tiče vrijednosti licenci. Dio oružja prodanog Saudijskoj Arabiji sigurno se koristio za rat u Jemenu. Financijska vrijednost pomoći koja je iz Europe upućena prema Jemenu minorna je u usporedbi s vrijednošću oružja prodanog iz europskih zemalja koaliciji koja razara Jemen. Flaster su, i to poprilično loš, na rat u Jemenu stavljali i hrvatski mediji. 'Javni servis' niti jednu vijest nije posvetio prodaji oružja od strane Hrvatske. Tijekom posljednje četiri godine u našoj zemlji nije organizirana niti jedna akcija ni prosvjed protiv ovog rata.

Foto: ytb prtscr

Tužbe nas neće ušutkati!

Aktivno je 1163 sudskih procesa protiv novinara i medija u Hrvatskoj čiji se odštetni zahtjevi mjere u milijunima kuna, a posljednji val tužbi dolazi s HRT-a, koji je podnio 34 tužbe protiv novinara, bivših radnika i Hrvatskog novinarskog društva. Hrvatska je tako ušla u povijest kao jedina zemlja na svijetu u kojoj je vodstvo javnog servisa podnijelo tužbu protiv strukovne organizacije. No, poruka HND-a je jasna – na ušutkivanje putem tužbi ne pristaju.

foto: prtscr

(Pre)živjeti u Hrvatskoj

"Politike zapošljavanja, kao i sve druge javne politike, bi se trebale u načelu donositi strateški, promišljeno i dugoročno uz procjene njihova učinka prije nego se donesu, kao i evaluaciju za vrijeme i nakon same provedbe. U Hrvatskoj je nažalost drukčiji slučaj te se politike uglavnom donose stihijski i na temelju onoga što je kratkoročno politički oportuno, najčešće bez analize učinka", govori Kristijan Kovačić iz Mreže mladih Hrvatske.

cenzura_copy43720.jpg

Nema cenzure, nema cenzure

HRT će povući tužbe protiv novinara i HND-a ako tuženi povuku tvrdnje o postojanju cenzure na HRT-u. Jasnije rečeno - prestanite kritizirati rad HRT-a, prestanite upozoravati na niz problema, poslušno odrađujte svoje zadatke i sve će biti dobro. Nesretna je to situacija dragi novinari, ali ne bojte se, pravosuđe je na vašoj strani.

Foto: Pixabay

Gradovi ne mare za klimatske promjene

Kako bi komparirale situaciju diljem zemlje, H-Alter je na dežurne gradske adrese u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Dubrovniku opetovano slao upitnik i zamolbu za sudjelovanjem u istraživanju o načinima na koji gradovi reagiraju na porast temperature i izazove koje predstavljaju klimatske promjene. U periodu od pola godine, odgovorio nam je jedino Grad Pula. Primjeri velikih gradova, čija se borba protiv klimatskih promjena svodi uglavnom na površno informiranje građana i formalno provođenje EU projekata, pokazuju kako do ozbiljnijih akcija dolazi tek prilikom većih katastrofa i problema.

Foto: H-Alter

Muškarcima gradovi, ženama zaborav

Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi.

Foto: Pixabay

Nema napretka

Rezultati praćenja medijskog pluralizma - Media Pluralism Monitor za 2017. godinu pokazuju kako niti jedna od 31 analizirane zemlje nije imuna po pitanju rizika medijskog pluralizma. Novinari i drugi medijski radnici u nekolicini europskih zemalja izloženi su prijetnjama i napadima te trebaju biti stalni podsjetnik vladama članica EU da imaju obvezu štititi njihovu sigurnost. Rezultati pokazuju i daljnju degradaciju radnih uvjeta što dodatno pojačava pritisak na profesionalni rad novinara i to u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

Foto: ytb prtsc

Reklama umjesto kazne

Odluka Vijeća za elektroničke medije da se Z1 televiziji, kao i drugim televizijama koje su emitirale Bujicu, oduzme koncesija na 24, tj. 4 sata svakako je pohvalna, ali ona Bujanecu i Z1 ne znači previše jer će se emitiranje Bujice nastaviti, privući će još više gledatelja, od kojih dobar dio vidi "crvenu opasnost i velikosrpsku zavjeru" u svim odlukama koje njima nisu po volji. Ono što bi imalo puno većeg utjecaja jest da se prekine izdašno financiranje medija koji proizvode mrzilački i diskriminatorni sadržaj.

Foto: Wikipedia

Fašizam u Europi. Kako to?

Nedavno usvojena od strane Europskog parlamenta Rezolucija o porastu neofašističkog nasilja u Europi ističe nužnost zabrane neofašističkih i neonacističkih skupina, stranaka i udruga od strane država članica, kao i snažnu borbu protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije zbog vala ksenofobije koji je zahvatio Europu. Među "dobrim društvom" našla se i Hrvatska, a brojni primjeri pokazuju da to ne znači previše predstavnicima vlasti u Hrvatskoj.

Foto: Gabriel Radatović

Granice kao element državnosti ne ljubimo

Radule, Atheist Rap: "Nazadujemo u svakom pogledu jer je to cilj parazitskih elita koje su preotele kormilo. To su sve nekvalitetni ljudi, intelektualno i karakterno, koji drugačije ne bi mogli isplivati da nije manipulativnog sistema koji su ustrojili. Sav šljam koji je izbio na površinu vikom protiv komunjara i socijalizma je učinio ozbiljnu pljačku i veleizdaju i trebalo bi da odgovaraju za to, ali pošto je pravda na strani jačega, a oni su na toj strani bez obzira da li se priklanjaju istoku, zapadu, Kini ili gde god peru pare ili ih predaju gazdama".