Pretraga: autor "Ana Kuzmanić" stranica 1 od 14

Foto: Pixabay

Bez mira u mirovini

Prema posljednjim informacijama s HZMO-a trenutno radi 11558 umirovljenika. Dio umirovljenika doista radi jer želi aktivniji život, no činjenica je da više od 50 posto umirovljenika živi na rubu siromaštva, stoga im ne preostaje više opcija od ponovnog ulaska u svijet rada. Naime, prosječna starosna mirovina za srpanj, a koju prima najveći broj umirovljenika, iznosila je 2228 kuna, dok mirovinu manju od tisuću kuna prima 153546 umirovljenika. Dodamo li tome one osobe koje se nalaze u iznosu "između" dolazimo do brojke od 586 613 osoba s primanjima nižim od 2228 kuna, tj. 55.31 posto umirovljenika. Za mir u mirovini još se treba izboriti.

Mural jemenske umjetnice Haife Subay - glad u Jemenu (Foto: Haifa Subay Twitter)

Bombe naše, trupla vaša

Hrvatska je tijekom posljednjih godina bila u vrhu zemalja EU po izvozu oružja i druge vojne opreme, barem što se tiče vrijednosti licenci. Dio oružja prodanog Saudijskoj Arabiji sigurno se koristio za rat u Jemenu. Financijska vrijednost pomoći koja je iz Europe upućena prema Jemenu minorna je u usporedbi s vrijednošću oružja prodanog iz europskih zemalja koaliciji koja razara Jemen. Flaster su, i to poprilično loš, na rat u Jemenu stavljali i hrvatski mediji. 'Javni servis' niti jednu vijest nije posvetio prodaji oružja od strane Hrvatske. Tijekom posljednje četiri godine u našoj zemlji nije organizirana niti jedna akcija ni prosvjed protiv ovog rata.

Foto: ytb prtscr

Tužbe nas neće ušutkati!

Aktivno je 1163 sudskih procesa protiv novinara i medija u Hrvatskoj čiji se odštetni zahtjevi mjere u milijunima kuna, a posljednji val tužbi dolazi s HRT-a, koji je podnio 34 tužbe protiv novinara, bivših radnika i Hrvatskog novinarskog društva. Hrvatska je tako ušla u povijest kao jedina zemlja na svijetu u kojoj je vodstvo javnog servisa podnijelo tužbu protiv strukovne organizacije. No, poruka HND-a je jasna – na ušutkivanje putem tužbi ne pristaju.

foto: prtscr

(Pre)živjeti u Hrvatskoj

"Politike zapošljavanja, kao i sve druge javne politike, bi se trebale u načelu donositi strateški, promišljeno i dugoročno uz procjene njihova učinka prije nego se donesu, kao i evaluaciju za vrijeme i nakon same provedbe. U Hrvatskoj je nažalost drukčiji slučaj te se politike uglavnom donose stihijski i na temelju onoga što je kratkoročno politički oportuno, najčešće bez analize učinka", govori Kristijan Kovačić iz Mreže mladih Hrvatske.

cenzura_copy43720.jpg

Nema cenzure, nema cenzure

HRT će povući tužbe protiv novinara i HND-a ako tuženi povuku tvrdnje o postojanju cenzure na HRT-u. Jasnije rečeno - prestanite kritizirati rad HRT-a, prestanite upozoravati na niz problema, poslušno odrađujte svoje zadatke i sve će biti dobro. Nesretna je to situacija dragi novinari, ali ne bojte se, pravosuđe je na vašoj strani.

Foto: Pixabay

Gradovi ne mare za klimatske promjene

Kako bi komparirale situaciju diljem zemlje, H-Alter je na dežurne gradske adrese u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Dubrovniku opetovano slao upitnik i zamolbu za sudjelovanjem u istraživanju o načinima na koji gradovi reagiraju na porast temperature i izazove koje predstavljaju klimatske promjene. U periodu od pola godine, odgovorio nam je jedino Grad Pula. Primjeri velikih gradova, čija se borba protiv klimatskih promjena svodi uglavnom na površno informiranje građana i formalno provođenje EU projekata, pokazuju kako do ozbiljnijih akcija dolazi tek prilikom većih katastrofa i problema.

Foto: H-Alter

Muškarcima gradovi, ženama zaborav

Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi.

Foto: Pixabay

Nema napretka

Rezultati praćenja medijskog pluralizma - Media Pluralism Monitor za 2017. godinu pokazuju kako niti jedna od 31 analizirane zemlje nije imuna po pitanju rizika medijskog pluralizma. Novinari i drugi medijski radnici u nekolicini europskih zemalja izloženi su prijetnjama i napadima te trebaju biti stalni podsjetnik vladama članica EU da imaju obvezu štititi njihovu sigurnost. Rezultati pokazuju i daljnju degradaciju radnih uvjeta što dodatno pojačava pritisak na profesionalni rad novinara i to u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

Foto: ytb prtsc

Reklama umjesto kazne

Odluka Vijeća za elektroničke medije da se Z1 televiziji, kao i drugim televizijama koje su emitirale Bujicu, oduzme koncesija na 24, tj. 4 sata svakako je pohvalna, ali ona Bujanecu i Z1 ne znači previše jer će se emitiranje Bujice nastaviti, privući će još više gledatelja, od kojih dobar dio vidi "crvenu opasnost i velikosrpsku zavjeru" u svim odlukama koje njima nisu po volji. Ono što bi imalo puno većeg utjecaja jest da se prekine izdašno financiranje medija koji proizvode mrzilački i diskriminatorni sadržaj.

Foto: Wikipedia

Fašizam u Europi. Kako to?

Nedavno usvojena od strane Europskog parlamenta Rezolucija o porastu neofašističkog nasilja u Europi ističe nužnost zabrane neofašističkih i neonacističkih skupina, stranaka i udruga od strane država članica, kao i snažnu borbu protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije zbog vala ksenofobije koji je zahvatio Europu. Među "dobrim društvom" našla se i Hrvatska, a brojni primjeri pokazuju da to ne znači previše predstavnicima vlasti u Hrvatskoj.