Pretraga: autor "Fran Radonić Mayr" stranica 1 od 2

karlo_drzaic.jpg

Mit o izvrsnosti

Karlo Držaić: Svrha obrazovanja nikada nije bila prilagođavanje ljudi ekonomiji.

Foto: Ana Kuzmanić

Tako mladi, a tako stari

Marko Kovačić: Država ne radi mnogo za mlade, osim što nudi APN-ove kredite.

sven_janovski.jpg

Kako u školi odgojiti građanina?

Sven Janovski, tajnik Mreže mladih Hrvatske: Svaka škola ima vijeće učenika preko kojih učenici mogu odlučivati o njima bitnim pitanjima i odličan su primjer demokracije u malom. Međutim, ona su uglavnom vrlo neaktivna, što je odraz manjka participacije mladih u političkom životu uopće. U školama gdje se vijeća njeguju učenici se stvarno trude postati njihov dio. Smatram da politička participacija najprije kreće u takvim okruženjima.

Foto: Greenleft.org.au

Kapitalizam i ekološka održivost

Proizvodnja i potrošnja potiču klimatsku krizu, smanjuju bioraznolikost i uništavaju resurse. Tehnološke inovacije same po sebi nisu u stanju pomoći jer ju kapitalistički odnosi pretvaraju u još moćniju alatku za proizvodnju i za uništenje okoliša. Budući da kapitalizam podrazumijeva tržišno natjecanje i dobit kao jedini uvjet za proizvodnju, što dovodi ili do ekonomskog rasta i ekološke devastacije ili do nezaposlenosti i općeg nezadovoljstva, potrebno ga je dovesti u pitanje.

ytb-prtsc

Interesi radnika, interesi poduzetnika

Sandra Benčić, koordinatorica i saborska zastupnica platforme “Možemo!”: Koji su uvjeti rada za sobarice u hotelima i za građevinske radnike na bauštelama? Kada promatramo radnička prava, ne možemo isticati primjer iz samo jednog sektora i primijeniti ga na sve radnike u Hrvatskoj. IT sektor nije dobar primjer jer najveći broj radnika u Hrvatskoj radi na baušteli, sobarice su i ugostitelji. Moramo gledati kako je onima koji su u najgorem položaju, imaju najniže plaće i najgore uvjete rada te se pitati kako da njihove plaće dižemo na razinu radnika u IT sektoru koje ističemo kao primjer.

Siniša Senad Musić iz Romske organizacije mladih Hrvatske<br>

Paradoks obrazovanog Roma

Unatoč presudi Europskog suda, nedavna istraživanja o odvojenim romskim razredima i školama u Hrvatskoj dokazuju da je ovakva praksa ne samo nastavljena, nego je stanje pogoršano u odnosu na vrijeme kada je presuda donesena. U školskoj godini 2009./2010. u Hrvatskoj su postojala 44 razredna odjela koja su pohađali samo učenici romskog etničkog podrijetla, a u školskoj godini 2018./2019., takvih je razreda bilo 65.

Pshere.com

Ljudska prava i neoliberalizam

Gotovo milijunu osoba u Hrvatskoj prijeti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, a među najugroženijim skupinama su osobe starije od 65 godina, a posebice žene i nezaposlene osobe. Ginijev koeficijent, mjera nejednakosti raspodjele dohotka, u 2019. iznosio je 29,2. Visoke stope nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti usko su povezane i negativno utječu na prava na rad i odgovarajuće radne uvjete, prava na dostojanstven život, stanovanje i obrazovanje te učešće u kulturnom životu.

Foto: Hrvatska mreža za beskućnike (beskucnici.info)

Bez doma u domovini

Dejan Travica, predsjednik udruge Oaza iz Rijeke, o problemu beskućništva u Hrvatskoj: "Ima slučajeva da su ljudi ostali bez posla ili im poslodavci nisu isplaćivali plaće, nisu mogli plaćati stanarinu i završili su na cesti. Neki su čak bili imućni ljudi, ali im se dogodila neka trauma, pa su se prepustili alkoholu, drogi, utonuli u depresiju. Većina naših planova za rješavanje problema beskućništva su mrtva slova na papiru, a jasne politike priuštivog stanovanja nema."

Foto: Životna linija<br>

Psihoterapijom do pravednijeg društva

Tri su znanstvene grane iznimno potrebne za društveni napredak. Psihijatrija, da pomoću lijekova eliminira patnju i omogući kvalitetniju terapiju. Psihoterapija, kako bismo pacijentu ponudili osjećaj smisla i naveli ga da prepozna toksične odnose koji ga okružuju. Socijalna psihijatrija, koja ukazuje na okvir u kojem je potrebno politički djelovati kako bismo strukturalno smanjili broj suicida i došli do pravednijeg društva.

Foto: Zeleni odred

Hrvatske šume protiv hrvatskih šuma

Zeleni odred je ustanovio da je javno poduzeće Hrvatske šume u samo desetak godina prikazalo manjak od 17 milijuna kubnih metara drvne mase, vrijedne oko milijardu eura. Cijeli obim devastacije je, kažu, vidljiv i na satelitskim portalima. Treba li se onda čuditi što u Hrvatskoj izumiru pčele, tartufi, nestaju rijetke ptice i staništa dabrova, pita se Vesna Grgić, voditeljica Zelenog odreda. Drvo se u Hrvatskoj može kupiti daleko jeftinije nego u drugim europskim zemljama , a HŠ odlučuju tko će sklopiti ugovor o nabavi.