Pretraga: autor "Hrvoje Jurić" stranica 5 od 5

OD HIROŠIME I ČERNOBILA DO PJONGJANGA I KRŠKOG (1. dio)

Obećanja i prijetnje moderne tehnologije: Što je ostalo nakon Hirošime i Nagasakija? Najprije stotine tisuća mrtvih i ruševine, potom dugi trag smrti i bolesti, uspomene preživjelih i priče koje znaju njihovi potomci, a danas: dva velika grada, koji se nikad neće osloboditi onoga što se dogodilo tih kolovoških dana 1945. Usprkos čitavoj dokumentaristici, antinuklearnom pokretu i godišnjim hirošimskim apelima za nuklearno razoružanje i mir, čini se da čovječanstvo ništa nije naučilo iz toga.

U TO VRIJEME GODIŠTA... KUPNJA NAM SE NAVIJEŠTA!

Oni koji su spremni za utopijsko mišljenje i mikro-političko djelovanje neće se dati fascinirati hiperkapitalističkim buldožerom, niti će pobjeći pred njim u stranu, pa njima ima još smisla reći: trebalo bi (barem pokušati) poticati bojkot božićne industrije i sistema koji je stvara, gdje god, kad god i koliko god se to može; trebalo bi (barem pokušati) promovirati skromnost, povratak bitnom i
osnovnom

OD HIROŠIME I ČERNOBILA DO PJONGJANGA I KRŠKOG (4. dio)

Apokalipsa sutra: Tema nuklearnog naoružanja bit će opet skinuta s dnevnog reda čim u nekom strateškom centru bude donesena odluka o smirivanju kolektivne histerije oko iranskog i sjevernokorejskog nuklearnog programa, histerije koju je bilo tako lako pobuditi na valu antiterorističke histerije. Tiha nuklearna prijetnja – bezbrojne nuklearne elektrane diljem svijeta, od kojih su mnoge prave tempirane bombe – permanentna je, a potiskuje se još lakše od prijetnje iznenadne globalne nuklearne katastrofe.

OD HIROŠIME I ČERNOBILA DO PJONGJANGA I KRŠKOG (2. dio)

Nuklearna fizika i nuklearna metafizika: S početkom devedesetih godina i krajem povijesti, pitanje nuklearne prijetnje arhivirano je kao hladnoratovska tema, koja se tek povremeno probije do udarnih vijesti, a to znači i do statusa onoga što je doista važno. Povremenost i nepravilan ritam njezina pojavljivanja, kao i izbor primjera kojima se poziva na uzbunu (zašto samo nuklearne bombe osovinâ zla, a ne i jednako opasne bombe Sjedinjenih Država ili Izraela?) – govore nam da to nije percipirano kao neprestano postojeći problem, nego kao tema kojom se manipulira ovisno o trenutnim vojno-političko-ekonomskim konstelacijama.

FILOZOFSKI RAZGOVOR S KANGRGOM, 2. dio

Milan Kangrga: "U svojoj Etici, htio sam na tekstovima iz Biblije pokazati pravi smisao moralnog nauka Isusa Krista s jedne strane, te naučavanja i životno-crkvene prakse Katoličke crkve (posebno u Hrvatskoj danas), s druge strane. Neki se čude mojem stavu da je (moralni) nauk Isusa Krista moj povijesni i ljudski uzor, a ja zapravo mislim na autentičnost Kristova nauka po onome najboljem s čime on nastupa na historijsku pozornicu. "

FILOZOFSKI RAZOVOR S KANGRGOM 1.dio

MILAN KANGRGA u razgovoru s Hrvojem Jurićem govori o etici i bioetici, ekologiji, revoluciji i re-evoluciji, feminizmu i feminističkoj kritici, utopijskom mišljenju i kraju povijesti, Karlu Popperu, Isusu Kristu i "Crkvi u Hrvata", Stipi Šuvaru, alter-globalizmu, kršćanskoj etici i teologiji oslobođenja, anarhizmu, šezdesetosmoj i sedamdesetprvoj, i dakako, o švercerima vlastitih života.

MULTI-, PLURI-, INTER-, TRANS- (u bioetici i oko nje)

Glavne karakteristike shvaćanja bioetike za kakvo se zalaže Hrvoje Jurić su multi-, inter- i transdisciplinarnost, pluriperspektivnost, te integrativnost. No, budući da se ovi izrazi danas često koriste rutinski i nereflektirano, nameće se zadaća njihova preciziranja i konkretiziranja u kontekstu promišljanja dosadašnjih dosega, aktualnog stanja i perspektiva bioetike...