Pretraga: autor "Ivana Perić" stranica 1 od 16

Foto: ytb-prtsc

Boks - osporeni i poraženi

Kad se vratim u 90e i razmatram način na koji nas je spektakl boksa, transformacija nasilja i heroji underdogsi, tješila i udaljavala od nasilja kojemu smo svjedočili oko sebe, dio mene želi reći "zbog njih smo se osjećali dobro, dali su osjećaj mogućnosti", dok drugi dio misli kako se radilo o iluziji unutar koje smo stagnirali, možda i nazadovali. Iako, današnji cinizam ne treba bezrezervno prišivati na prošlost – neki su ljudi, poput Jacka Johnsona i Joea Louisa, zaista mijenjali svijet. Ali je vrijeme da pogazimo sintagmu neosporenih i neporaženih – takvih, i u životu, i u boksu – nema.

Foto: Pixabay

O ženskoj boli

U hrvatskom jeziku razlikuju se imenica 'bol' muškoga roda i imenica 'bol' ženskoga roda. Imenica 'bol' muškoga roda označava ‘tjelesnu patnju ili neugodu koja nastaje kao posljedica ozljede ili bolesti', a imenica 'bol' ženskoga roda znači ‘osjećaj patnje, duševne boli'. Dobar je to uvod u promišljanje o tome kako i zašto naša društva zanemaruju žensku bol i veličaju žensko trpljenje. Ženska bol je tako normalizirana do mjere da postaje nepostojeća na razini društva, i duboko simbiotska i razarajuća na razini individualnog iskustva.

Foto: I.P.

Udar na knjižnice, udar na javno dobro

Prošli je tjedan na saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu prošao novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Stručna zajednica ujedinjeno stoji protiv ovog prijedloga. "Knjižnična djelatnost je neprofitabilna, a ukoliko i postoji prihod on se ulaže u knjižnično poslovanje. Ovim zakonom dopušta se osnivanje knjižnice kao zadruge ili trgovačkog društva. U osjetljivu knjižničnu djelatnost nasilno se uvode zakoni tržišta kojima je cilj isključivo osobna dobit i korist, a ne javni interes", govori nam Nada Topić, predsjednica Društva knjižničara u Splitu.

Foto: I.P.

Rekvijem za Slavu, Anku i Anu

Godine 1942. Slava Sever, poljoprivrednica iz Donjeg Orešja, strijeljana je jer je pomogla devetnaestogodišnjoj Ani izvršiti pobačaj. Anu je Slavi uputila Anka. Anki je zbog tog čina "milošću Poglavnika" smrtna kazna pretvorena u kaznu tamnice od deset godina, a Ana je pak dobila kaznu zatvora od pet godina uvjetno. Kakav je to bio "izbor"? Prepuštene na milost raznih poglavnika i bogova, žene su gubile glave. To nije pravo na izbor, nego pravo na smrt.

Foto: Imrana Kapetanović

Žene Bosne i Hercegovine

Prije nekoliko dana počela je crowdfunding kampanja za knjigu #ŽeneBiH, koja donosi kratke biografije i priče preko 50 izuzetnih žena iz BiH. U samo nekoliko sati, planirani iznos je prikupljen - velik uspjeh za autorice Amilu Hrustić Batovanja, Hatidžu Gušić i Mashu Durkalić. "Naš cilj je bio da damo doprinos vidjivosti žena koje su radile, a i dalje rade na tome da učine naše društvo boljim, da zauzmu javni prostor i rade što žele, istovremeno rušeći stereotipe i patrijarhalne norme, te otvarajući put svim drugim ženama”, pričaju nam autorice. Kampanja se nastavlja, planova ne nedostaje.

Foto: Flickr

Muškarčine i mesine

Može li se biti muškarac, a ne jesti meso? Ideja muškosti usko je povezana s konzumacijom mesa. Rezultati Nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije u Hrvatskoj pokazuju kako prosječan sudionik istraživanja dnevno pojede 75,8 g mesa, a sudionica 42,19 g. Nikada u povijesti nismo jeli više mesa, nikada konzumacija mesa nije toliko ugrožavala okoliš i nikada meso na tanjure nije stizalo na toliko okrutan, a istovremeno posve nevidljiv način. U patrijarhalnim društvima hegemonijska muškost podrazumijeva imperativ jedenja mesa, a vegetarijanstvo destabilizira hijerarhiju.

Foto: ytb-prtsc

Prije nego lišće padne

U tihoj i vrućoj ljetnoj noći slučajno otkrivam kratki nijemi film Alice Guy-Blaché iz 1912. godine – Falling Leaves. Priča je to o djevojčici čija starija sestra boluje od tuberkoloze, a doktor obznanjuje kako će "umrijeti kada lišće padne" tj. na jesen. Dolazi jesen, a djevojčica izlazi vani s koncem u rukama. Lišće vijori svuda ukolo, a ona ga diže s poda, provlači kroz konac i vješa natrag na stablo. Dirljiv je to i velik čin empatije i mašte, koji nam je sve dalji, kako odrastamo.

Foto: ytb prtsc

Čuvar pčela iz Sinjara

Abdullah Shrem je čovjek iz planina Sinjar, na sjeveru Iraka. Na tom je području više od tri tisuće ljudi, uglavnom muškaraca i starijih, pogubljeno i bačeno u masovne grobnice, a više od šest tisuća žena je oteto i prodano u (seksualno) roblje. "Prije dolaska Daeša, Abdullah je bio sretan uzgajivač pčela, brinuo se za dva sina i dvije kćeri te stotine pčela. Nije ni slutio da će jednoga dana riskirati sve spašavajući ljude. Do sada je spasio više od 350 ljudi", priča nam Dunya Mikhail, iračka pjesnikinja i novinarka, autorica knjige Čuvar pčela iz Sinjara.

Foto: Wikimedia Commons

(Za)voljeti Olivera u Beogradu

Iako sam odrastala u Dalmaciji, Olivera Dragojevića najviše sam i najčešće slušala u Beogradu. Nije u tome bilo nikakve provokacije ni bunta, kao što ga nema ni u ovom tekstu koji pišem. Želja mi je samo da zabilježim trag jedne ljubavi. Oliverova muzika naprosto se mogla čuti i voljeti svugdje – od željezničkog kolodvora do Knez Mihajlove, od Zvezdare do Zemuna. Beograd ga je volio i Beograd ga ima pravo voljeti.

Foto: Rawan Shaif

Apokalipsa danas, Jemen

Sukobi u Jemenu ne jenjavaju, razmjeri uništenja neviđeni su u ovim vremenima. Više od osam milijuna ljudi na rubu je izgladnjivanja, trećina populacije zemlje. UN procjenjuje da će u toj situaciji do kraja godine, ako se rat nastavi, biti više od polovice stanovništva. Rat otežava pristup čistoj vodi, što je dovelo do najgoreg izbijanja kolere u modernoj povijesti. Tek uspostavljeni MSF-ov centar za liječenje kolere uništen je u zračnim napadima. Lani je od ekstremne gladi I bolesti svaki dan u prosjeku umrlo 130 djece, navode najnoviji izvještaji o ovoj, od čovjeka stvorenoj apokalipsi.