Pretraga: autor "Ivana Perić" stranica 1 od 16

Foto: ytb prtsc

Čuvar pčela iz Sinjara

Abdullah Shrem je čovjek iz planina Sinjar, na sjeveru Iraka. Na tom je području više od tri tisuće ljudi, uglavnom muškaraca i starijih, pogubljeno i bačeno u masovne grobnice, a više od šest tisuća žena je oteto i prodano u (seksualno) roblje. "Prije dolaska Daeša, Abdullah je bio sretan uzgajivač pčela, brinuo se za dva sina i dvije kćeri te stotine pčela. Nije ni slutio da će jednoga dana riskirati sve spašavajući ljude. Do sada je spasio više od 350 ljudi", priča nam Dunya Mikhail, iračka pjesnikinja i novinarka, autorica knjige Čuvar pčela iz Sinjara.

ivanaperic_copy97010.jpg

(Za)voljeti Olivera u Beogradu

Iako sam odrastala u Dalmaciji, Olivera Dragojevića najviše sam i najčešće slušala u Beogradu. Nije u tome bilo nikakve provokacije ni bunta, kao što ga nema ni u ovom tekstu koji pišem. Želja mi je samo da zabilježim trag jedne ljubavi. Oliverova muzika naprosto se mogla čuti i voljeti svugdje – od željezničkog kolodvora do Knez Mihajlove, od Zvezdare do Zemuna. Beograd ga je volio i Beograd ga ima pravo voljeti.

Foto: Rawan Shaif

Apokalipsa danas, Jemen

Sukobi u Jemenu ne jenjavaju, razmjeri uništenja neviđeni su u ovim vremenima. Više od osam milijuna ljudi na rubu je izgladnjivanja, trećina populacije zemlje. UN procjenjuje da će u toj situaciji do kraja godine, ako se rat nastavi, biti više od polovice stanovništva. Rat otežava pristup čistoj vodi, što je dovelo do najgoreg izbijanja kolere u modernoj povijesti. Tek uspostavljeni MSF-ov centar za liječenje kolere uništen je u zračnim napadima. Lani je od ekstremne gladi I bolesti svaki dan u prosjeku umrlo 130 djece, navode najnoviji izvještaji o ovoj, od čovjeka stvorenoj apokalipsi.

Foto: ytb prtscr

Čovjek kao Thuram

Uoči finala Svjetskog nogometnog prvenstva, želim pričati o Lilianu Thuramu, Francuzu koji je prije dvadeset godina zabio dva presudna gola, koja su Hrvatsku razdvojila od finala. Dok čekam na jednu bijednu gestu solidarnosti nekog nogometaša za vrijeme ovog prvenstva, koje prati čitav svijet, nema mi druge nego prisjetiti se njega, koji je ostao nešto kao posljednji romantik nogometa, u kontekstu sportaša i borca za društvenu pravdu.

Foto: I.P.

Zagreb očima beskućnika

Invisible Zagreb (Nevidljivi Zagreb) prva je (anti)tura Zagrebom koju vode bivši i sadašnji beskućnici. Tura je edukacijskog, a ne turističkog karakatera, beskućnici sami biraju kako će predstaviti sebe i Zagreb, a prihodi idu i za poboljšanje životnih uvjeta beskućnika. "Ljudi kad vide parkove obično razmišljaju o odmoru, opuštanju, zelenilu, javnom dobru. Ali za beskućnika, koji je iz parka protjeran kad zaspe na klupi, parkovi su zabranjena zona", priča voditelj ture Mile Mrvalj, pokazujući rukom prostrani Tomislavac, voljeno okupljalište brojnih građana.

Foto: I.P.

Ljudi govore, a istorija (se) piše

Više od tisuću izbjeglica i migranata luta i čeka po Bihaću, u njegovim se napuštenim i oronulim zgradama sklanja, u želji da nastave preko zelenih bregova, do granice s Hrvatskom pa dalje u Europu, gdje već tko sanja, gdje ima obitelj, gdje može dobiti posao. Ljudi su ovdje došli od svugdje – Iran, Pakistan, Afganistan – izgovaraju najčešće. Kiša je neumorna, u rukama im boce vode i energetska pića, a oči izgledaju kao konj kojeg su predugo tjerali na juriš – ne sjaje se, nego gore. "Malo nam je grad živnuo. Neka ih, i mi smo bili izbjeglice", komentiraju gosti u lokalnom kafiću.

Foto: I.P.

U ime zajednice

DIY kultura suštinski je povezana s razvojem bike pola, a to vjerno ocrtava i hrvatski primjer. Svi koji se ovime bave sve su nekad prvo izradili sami, za sebe, za frenda. Nakon godina mijenjanja improviziranih i neadekvatnih igrališta diljem grada, Bike Polo Zagreb gradi prvi teren za bike polo u Hrvatskoj, u Kranjčevićevoj ulici. Za to im je potrebna podrška. "Bike polo financijski je pristupačan, uključiv i otvoren za sve, nevezano za dob, spol i slične podjele na koje smo navikli u sportu – jedino što je bitno jest spretnost i volja", priča nam Matija Brlek, jedan od osnivača BPZG-a.

Foto: I.P.

Nitko više ne zamišlja drugačiji svijet

Antonio Šiber, znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku: "Specijalizacija nije posljedica toga što u njoj postoji šira korist za društvo, nego konkretna korist za profit. Umjesto da znanost i obrazovanje uvjetuju kakva bi ekonomija trebala biti, ekonomija uvjetuje kakvo obrazovanje i znanost trebaju biti. Javni interes je postao prosta riječ zato što se ne može monetizirati. Nitko više ne govori 'pad', nego 'negativni rast', toliko je ukorijenjena fantazija o rastu. Najgore je što se propaganda o 'najboljem od svih svjetova' prodaje populaciji koja više ne može zamisliti drugačiji svijet."

Foto: ytb-prtsc

Rastati se od nogometa

Nogomet i ja bili smo, malo je reći, velika ljubav. Nogomet je bio spektakl, obećanje vječnog vatrometa, šećerna vuna u ustima. Zato što mi je bio bitan kroz tada projiciranu prizmu uključivosti, mogućnosti, ljubavi i ljepote, ne mogu uživati u promatranju krajolika koji je toga u potpunosti lišen. Od nogometa se rastajem zato da bih sačuvala sebe, ali i ideju koju sam nekad o njemu imala, kako o nogometu, tako i društvu – ideju koju i dalje volim i za koju se želim boriti.

Foto: Cult of Dusty

H-Alterova Čitanka: Znanost

U posljednje se vrijeme znanost, znanstvena metoda, znanstven način razmišljanja, ideja znanosti – nalaze usred velikih previranja. Razlozi za to su brojni: manjak povjerenja u sve i strah od svega zasigurno je pogurao recentni procvat pseudoznanosti i bujanje intuitivnog baljezganja, a takve skepse redovno hrani političko i korporativno instrumentaliziranje znanosti.