Pretraga: autor "Ivana Perić" stranica 1 od 17

Foto: Pixabay

Gradovi ne mare za klimatske promjene

Kako bi komparirale situaciju diljem zemlje, H-Alter je na dežurne gradske adrese u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Dubrovniku opetovano slao upitnik i zamolbu za sudjelovanjem u istraživanju o načinima na koji gradovi reagiraju na porast temperature i izazove koje predstavljaju klimatske promjene. U periodu od pola godine, odgovorio nam je jedino Grad Pula. Primjeri velikih gradova, čija se borba protiv klimatskih promjena svodi uglavnom na površno informiranje građana i formalno provođenje EU projekata, pokazuju kako do ozbiljnijih akcija dolazi tek prilikom većih katastrofa i problema.

Foto: H-Alter

Muškarcima gradovi, ženama zaborav

Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi.

Foto: Pixabay

Obrazovanje i klasa

Socijalno podrijetlo učenika pokazuje se velikim utegom u obrazovnom procesu, naročito u zemljama pogođenima ekonomskom krizom, među kojima je i Hrvatska. Pitanje klase nije nestalo iz obrazovanja, ono njime orbitira na brojnim razinama. U akademskom svijetu brojni djeluju po načelu da su radničke klase kaotične i da djeca trebaju školu da bi im se nametnula kontrola, a ne pružilo znanje. Djeca iz bogatih obitelji mnogo su slobodnija po tom pitanju - osjećaju se zaštićeno, osjećaju da je moć na njihovoj strani. Bez problema će dizati ruke, izazivati autoritete, prisvajati prostor i riskirati.

Foto: ytb-prtsc

Blek fašizam

Pozivanje na fašizam vezuje se uz vrlo konkretne zločine, ono nije apstrakcija, ne može biti tek "igranje s različitim filozofijama", izolirano od utjecaja na društvo. Ako išta, slavljenje fašizma velik je kukavičluk i poraz, kako ljudskosti, tako i kreativne imaginacije. U tom smislu, značajan je dio black metala i dalje regresivna umjetnička forma. "Bendovi koketiraju s fašističkim vizualima i onda plaču kad ih netko nazove fašistima. Buuu-huuu. Ne želiš da te zovu nacistom? Onda se ne ponašaj kao nacist", govori nam Thomas R., austrijski vizualni umjetnik, koji je posljednja tri desetljeća surađivao s brojnim bendovima na sceni.

Foto: Kristijan Vučković

Nije metal dogma, metal je ča

"Ja sam metalac, ali imam problema s metalcima koji ne dozvoljavaju promjene. Naša krilatica je od početaka bila Smrt ozbiljnom metalu. To je više u smislu – možemo propitivati metal, nije metal dogma. U glazbi se treba i uživati. Volim doći na bend koji se smije dok svira. Metalci kao da se toga srame, uzimaju to kao znak neozbiljnosti. Postoji isforsirani gard opakosti koji je nama nepotreban”, priča Armageljon Espaljon iz Po' Metra Crijeva, benda koji na hrvatsku scenu pionirski donosi ča metal. Bitno im je reagirati i na fašizaciju, pa tako na novom albumu pjevaju - Vrnuli su se Partizani.

Foto: Pixabay

Girls (don't) just wanna have fun

"Autoritet muškarca je automatski, dok žena svoj mora zaraditi, i pritom paziti da ju se ne okarakterizira kao agresivnu, šizofrenu i slično. Glazbena industrija u tom pogledu reflektira opće stanje u društvu i postojeće strukture moći", ističe Andrea Laurić, začetnica klupskog formata TIPSY iz Rijeke. "Nisam odgojena na način da dijelim bendove na muške i ženske, ali takvu distinkciju rade naši glazbeni recenzenti. Sjećam se prve ikad recenzije natupa Punčki – čitava 'recenzija' je bila o mojoj dugoj kosi i naramenici koja mi spada dok sviram", kaže Lucija Ivšić, booking agentica i frontwoman Punčki.

Foto: ytb-prtsc

Boks - osporeni i poraženi

Kad se vratim u 90e i razmatram način na koji nas je spektakl boksa, transformacija nasilja i heroji underdogsi, tješila i udaljavala od nasilja kojemu smo svjedočili oko sebe, dio mene želi reći "zbog njih smo se osjećali dobro, dali su osjećaj mogućnosti", dok drugi dio misli kako se radilo o iluziji unutar koje smo stagnirali, možda i nazadovali. Iako, današnji cinizam ne treba bezrezervno prišivati na prošlost – neki su ljudi, poput Jacka Johnsona i Joea Louisa, zaista mijenjali svijet. Ali je vrijeme da pogazimo sintagmu neosporenih i neporaženih – takvih, i u životu, i u boksu – nema.

Foto: Pixabay

O ženskoj boli

U hrvatskom jeziku razlikuju se imenica 'bol' muškoga roda i imenica 'bol' ženskoga roda. Imenica 'bol' muškoga roda označava ‘tjelesnu patnju ili neugodu koja nastaje kao posljedica ozljede ili bolesti', a imenica 'bol' ženskoga roda znači ‘osjećaj patnje, duševne boli'. Dobar je to uvod u promišljanje o tome kako i zašto naša društva zanemaruju žensku bol i veličaju žensko trpljenje. Ženska bol je tako normalizirana do mjere da postaje nepostojeća na razini društva, i duboko simbiotska i razarajuća na razini individualnog iskustva.

Foto: I.P.

Udar na knjižnice, udar na javno dobro

Prošli je tjedan na saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu prošao novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Stručna zajednica ujedinjeno stoji protiv ovog prijedloga. "Knjižnična djelatnost je neprofitabilna, a ukoliko i postoji prihod on se ulaže u knjižnično poslovanje. Ovim zakonom dopušta se osnivanje knjižnice kao zadruge ili trgovačkog društva. U osjetljivu knjižničnu djelatnost nasilno se uvode zakoni tržišta kojima je cilj isključivo osobna dobit i korist, a ne javni interes", govori nam Nada Topić, predsjednica Društva knjižničara u Splitu.

Foto: I.P.

Rekvijem za Slavu, Anku i Anu

Godine 1942. Slava Sever, poljoprivrednica iz Donjeg Orešja, strijeljana je jer je pomogla devetnaestogodišnjoj Ani izvršiti pobačaj. Anu je Slavi uputila Anka. Anki je zbog tog čina "milošću Poglavnika" smrtna kazna pretvorena u kaznu tamnice od deset godina, a Ana je pak dobila kaznu zatvora od pet godina uvjetno. Kakav je to bio "izbor"? Prepuštene na milost raznih poglavnika i bogova, žene su gubile glave. To nije pravo na izbor, nego pravo na smrt.