Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 1 od 55

bez_plastike.jpg

Prvi jadranski otok bez jednokratne plastike

Europski parlament prošloga je tjedna usvojio dugo očekivani zakon kojim se od 2021. iz EU izbacuje dio plastike za jednokratnu upotrebu, poput jednokratnog posuđa, slamki, štapića za uši i sličnih uglavnom nepotrebnih predmeta. Time će se, procjenjuju, ukloniti 70 posto izvora zagađenja mora plastikom. No, nekoliko dana prije odluke EP-a trgovci, ugostitelji, udruge, načelnik i TZ otoka Zlarina potpisali su povelju kojom se obvezuju izbaciti iz korištenja jednokratnu plastiku već od ove sezone. Kako je Zlarin odlučio postati prvi otok slobodan od plastike, barem one jednokratne, u Hrvatskoj?

Solarna elektrana na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci, Foto: ZEZ

Križevci misle ozbiljno

Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji s Gradom Križevci lansirala je jučer kampanju za financiranje druge solarne elektrane putem mikro-zajmova građana na javnim zgradama toga grada. Prva fotonaponska elektrana financirana na ovakav način postavljena je prošle godine na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka. Sredstva su tada prikupljena u samo deset dana, a sada građani mogu sudjelovati u izgradnji sličnog postrojenja na zgradi Gradske knjižnice Franjo Marković. Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn: "Cilj nam je energetska neovisnost do 2030. godine".

Foto: Marina Kelava

Bicikliranje mijenja svjetove

"Ovo mi je prvi put u životu da pokušavam voziti bicikl. Nikad nisam imala jedan, čak ni kao dijete", kaže Alaa, 28-godišnjakinja iz Iraka. Ona je jedna od novih učenica berlinskog kolektiva #BIKEYGEES čije su volonterke u tri godine naučile 560 žena voziti bicikl, većinom izbjeglica iz Sirije, Iraka i drugih zemalja. "Želimo dati nekoliko sati našeg vremena drugim ljudima jer znamo da smo mi ta većina koja može promijeniti svijet. Ne moramo čekati vlade, samo moramo djelovati iz srca", kaže Annette Krüger iz #BIKEYGEES-a.

Načelnik Općine Vrsi Luka Perinić i Ana Škara sade smokve (Foto: LAG Bura)

Za javne prostore i jestive krajolike

Poljica u Općini Vrsi su dobila svoj prvi trg i to ne bilo kakav. Umjesto da, kao što je to uglavnom običaj, na trgu posade travu ili nejestiva stabla, trg ovoga mjesta u Zadarskoj županiji okruživat će stabla smokava. Javni prostor koji ujedno proizvodi voće koje će stanovnici zajednički održavati i dijeliti plodove. "Mnogi se bave javnim prostorom velikih gradova, a gotovo da nema promišljanja o oživljavanju javnog prostora manjih, ruralnih mjesta. To ima posljedice i na kvalitetu življenja u tim mjestima", kaže Ana Škara, voditeljica Lokalne akcijske grupe LAG Bura.

Andreas Tölke

Raj u Kreuzbergu

"Restoran je kao mala obitelj koja sve više raste. Mi smo iz raznih zemalja, ali pokušavamo donijeti najbolje od nas samih u društvo u kojemu živimo", govori Basheer iz Sirije koji danas živi u njemačkom Berlinu i radi u Kreuzberger Himmelu. Ovaj restoran optimističnog imena, "Raj u Kreuzbergu", ne služi samo ukusnu bliskoistočnu hranu, već i pruža podršku izbjeglicama u započinjanju novog života. Sve je počelo kada je novinar Andreas Tölke šokiran prizorima ljudi koje je berlinska vlast nespremno dočekala, u svoj dom primio petero izbjeglica.

repaircafe1_mk.jpg

Repair Cafe čini ljude sretnima

"Dobila sam ovaj kazetofon od jedne gospođe. Prekrasan je i željela bih da ponovo proradi", pokazuje jedna od korisnica Repair Cafea radio kazetofon iz '70-ih godina. Ona zajedno s volonterom Felixom pokušava dokučiti mehaniku iz prošlog vremena, dok su drugi ljudi za stolom nagnuti nad mikserima, mobitelima, sušilima za kosu... "Cilj je da, ako se nešto potrga, prvo pokušate to popraviti, a ne kupite odmah novu stvar. Mi ovdje 70 posto stvari uspijevamo popraviti. Tako ljudi štede novac, a svi zajedno štedimo okoliš", kaže Daniel Affelt, koordinator Repair Cafea u berlinskoj četvrti Schoneberg, jedne od čak 30 popravljaonica u glavnom gradu Njemačke.

Hoesung Lee iz IPCC-ja, Foto: DKK, S. Rohl

Klimatski pregovori: 24. pokušaj

Uoči COP24 u Katowicama: "Šokirani smo da zemlja koja ima financijske i sve druge mogućnosti ne uspijeva ostvariti svoje klimatske ciljeve", rekla je o Njemačkoj Christiane Averbeck, izvršna direktorica Klima-Allianze. Bez vrlo brzog smanjenja emisija velikih emitera, a u EU najveći je upravo Njemačka, nemamo šanse ostati unutar granice zatopljenja od 1,5 C, a čak ni to ne znači da smo u zoni ugode. "To nije sigurna luka nego kompromis između onoga što se mora učiniti i onoga što se može", kaže Hans-Otto Pörtner, jedan od autora novog IPCC-jevog izvještaja.

Foto: Marina Kelava

"Mi smo priroda koja brani samu sebe"

Pogled na najdublji rudnik ugljena u Europi iza šume Hambach koja je postala simbol na kojoj se lome i "zeleni" imidž koji je Njemačka pokušavala graditi i sveukupne klimatske politike EU, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Apokaliptični prizor dijela planeta s kojeg je zajedno s ugljenom uklonjen i sav život, poziva na pozdrav i klimi kakvu poznajemo i planetu koji će sasvim sigurno krenuti dalje i bez čovjeka. No, tisuće ljude koji s druge strane rudnika satima sjede na tračnicama u najvećoj akciji građanskog neposluha protiv ugljena ikad, imaju se pravo nadati da je drugačiji svijet ipak moguć, kao što su napisali na transparentima.

Foto: Zero waste Croatia

Na kavu bez otpada

Druženje u kafićima jedan je od bitnijih elemenata kvalitete života za stanovnike ove regije. Često ta naša navika proizvodi otpad. No, to ne mora biti tako, kaže Anamarija Prgomet. Pokazat će to kafić bez otpada koji se u subotu otvara u Zagrebu. "Nećemo imati plastične slamke, plastične žličice ni jednokratne šalice za kavu za van. Biootpad ćemo kompostirati, a sve sastojke ćemo nabavljati od lokalne zajednice ili u rinfuzi te ćemo tako izbjeći ambalažu. Djelovat ćemo po principima 'zero waste' životnog stila, koji ima pet pravila: odbiti, smanjiti, ponovo upotrijebiti, reciklirati, kompostirati", najavljuje.