Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 1 od 57

Foto: Biom.hr

Dinara postaje park prirode

Zaštita dva vrijedna područja prirode u Hrvatskoj koja su predmet više od desetljeća dugih rasprava, gotovo je istodobno stavljena na javni uvid. Nedavno požarima pogođena Dinara trebala bi na jesen biti proglašena parkom prirode, dok je za ušće Neretve na raspravi drugi status zaštite, posebni rezervat. No, iz granica budućeg parka na kraju je izostavljeno područje vojnog poligona. "Granice ni jednog ni drugog ne poklapaju se s europskom mrežom Natura 2000", kaže Ivan Budinski iz udruge BIOM.

Foto: Marina Kelava

Tko će zaštititi prirodu od zaštitnih sredstava

Mjere izolacije povodom korona pandemije izvele su u šume i ljude koji tamo inače nemaju naviku boraviti. Vlažne maramice i jednokratne maske za lice kojima se ljudi pokušavaju zaštititi, preplavile su šume, parkove i potoke u gradu i blizini. "Vlažne maramice nisu biorazgradiv proizvod, one većinom sadrže mikroplastiku", upozorava Marko Košak iz Zelene akcije. A zagrebački Zeleni telefon preplavljen je pozivima građana, bilježe više nego dvostruko povećanje prijava okolišnih problema ovoga travnja. Paradoksalno je s virusom se boriti na način koji opet ne uzima u obzir prirodu.

Foto: Marina Kelava

Ubrzajmo energetsku tranziciju Zagreba

Potres je porušio zagrebačke dimnjake, a brojnim građanima plin je i dalje isključen. Obnova je nužnost, no je li povratak na staro, grijanje na plin, ujedno rješenje za budućnost? "Nije, prirodni plin se ionako mora izbaciti iz grijanja do 2040. Uvođenje centraliziranog toplinskog sustava je najbolje rješenje. Takve je sustave lako dekarbonizirati, ubaciti solarnu ili geotermalnu energiju, za koju Zagreb primjerice ima veliki potencijal", kaže profesor Neven Duic s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Bicikliranje u Bogoti (Foto: Claudia Lopez/Twitter)

Biciklom protiv krize

U New Yorku je u vrijeme pandemije broj putovanja biciklom zabilježio porast od više od 50 posto, a Bogota je privremeno otvorila čak 76 kilometara novih biciklističkih traka, oduzimanjem prostora automobilskom prometu. "U Zagrebu bi trebalo povećati broj stanica javnih bicikala, a barem privremena mjera mogla bi biti dopuštanje vožnje biciklom po kolniku, umjesto po stazama na nogostupima", ističe Tena Šarić iz Sindikat biciklista. Od poplave u Gunji, preko ekonomske krize, do zagađenja zraka, klimatske i sadašnje zdravstvene krize – bicikl uvijek iznova spašava stvar.

Foto: Ivana Šepetavec

Plastika u direktnoj reciklaži

Dok otpadna plastika zatrpava zagrebačke kontejnere, ali i plaže širom svijeta i pravog odgovora jednostavno nema, u zagrebačkom Učeničkom domu Ivana Mažuranića nisu čekali rješenje odozgora nego su se dali u akciju. Učenici i odgajatelji su izradili strojeve za usitnjavanje i topljenje plastike. "Krajnja ideja je izbaciti taj materijal iz upotrebe. No, dok ne dođemo do toga, želimo od plastike raditi nešto korisno. Pokazalo se da to i nije tako teško", kaže Ivana Šepetavec, voditeljica projekta Precious Plastic Mažuranac.

Ljuba Ostojić koja je nakon 53 godine života bez električne energije dobila solarni panel i struju (Foto: Ljudi za ljude)

Dovedimo im svjetlo

"Teško mi je i ljeti i zimi. Molim sve ljude dobre volje da pomognu da i meni zasvijetli, da ovo malo života što mi je još ostalo ne proživim u mraku", pozvala je građane 71-godišnja Mara Stanić koja u selu Čakale kraj Gline već deset godina živi bez električne energije. Zelena akcija i inicijativa Ljudi za ljude pokrenuli su crowdfunding kampanju Zraka sunca - svjetlo nade kojoj je cilj postaviti solarne panele na Marinoj kući, kao i još nekoliko kuća na tom području u kojima ljudi žive bez svjetla. "Želimo pokazati kako je solarna energija jedno od ključnih rješenja za energetsko siromaštvo i klimatsku krizu", kaže Marija Mileta iz Zelene akcije.

Foto: Duško Kostić

Posuđivanjem alata do društvene promjene

"Ovo je avangarda ekonomije 21. stoljeća: smanjujemo otpad, stimuliramo popravljanje i stvaranje alternative potrošačkom društvu", stoji na web stranici knjižnice alata Tournevie koja djeluje u belgijskom Bruxellesu. Prva i zasad jedina Knjižnica alata u Hrvatskoj djeluje već sedam godina u Belom Manastiru, a osim ekoloških vrijednosti, promiče integraciju Roma i smanjuje društvene nejednakosti. "Ljudi često nisu u mogućnosti kupiti neki alat, a uz to im treba možda dva ili tri puta godišnje. Najbolje rješenje je da ga posude u našoj Knjižnici", ističe Duško Kostić, idejni pokretač Knjižnice.

Foto: M.K.

Zašto se Nijemci udružuju u energetske zadruge

Od zabrinutosti zbog nuklearne energije, preko katastrofe u Černobilu, do današnjih 900 energetskih zadruga u Njemačkoj i stotina tisuća građana koji su se, osim potrošnje, uključili u proizvodnju energije, pa čak i pokušavaju otkupiti berlinsku mrežu. "Ako želimo ispuniti klimatske ciljeve, moramo biti jako brzi, brži nego vlada to želi. To možemo ostvariti jedino ako su svi uključeni. Energetska tranzicija je nužna, a za nju trebamo građane", ističe Malte Zieher iz udruženja Bündnis Bürgerenergie.