Više od polovice vrsta morskih pasa i raža Sredozemnog mora ugroženo je, a gotovo trećina njih lovi se do razine izumiranja. Zabrinjavajuće stanje morskih grabežljivaca jasan je signal ukupnog propadanja Sredozemnog mora, čiji je divlji svijet desetkovan prekomjernim izlovom, stoji u novom izvješću svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF).
WWF: "Ako se štetne prakse poput nekontrolirane eksploatacije sedimenta nastave na Muri, Dravi i Dunavu, doći će do nepovratnog uništenja Europske Amazone, iznimno vrijednog i očuvanog riječnog krajolika."
Europa sve brže ostaje bez ribe. Od danas je Europa iskoristila sve domaće resurse ribe te do kraja godine ovisi u uvozu proizvoda iz ribarstva. Europljani konzumiraju daleko više ribe od onog što se može uloviti ili uzgojiti u domaćim vodama. Više od polovine godišnje potražnje dolazi iz inozemstva, od čega je polovica iz zemalja u razvoju, ističu iz WWF-a.
Zeleni forum, mreža udruga za zaštitu okoliša, otvorenim pismom upozorava na posljednje izmjene Zakona o vodama, odnosno na prihvaćanje amandmana kojim se dopušta nekontrolirana eksploatacija sedimenta iz rijeka, pod paskom obrane od poplava, a sve zbog kratkoročnog profita pojedinaca i unatoč brojnim negativnim posljedicama za prirodu i ljude.
Proglašenje doline donje Mure u Austriji UNESCO rezervatom biosfere posljednji je komad slagalice za zajedničku nominaciju Hrvatske, Austrije, Slovenije, Mađarske i Srbije, s ciljem proglašenja jedinstvenog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, ističu iz WWF-a.
Prema novom istraživanju, svaka osoba tjedno unese oko 2000 komadića plastike u svoje tijelo, što na mjesečnoj razini doseže 21 gram, a godišnje 250 grama.
Neuspješno gospodarenje plastičnim otpadom značajno pridonosi rekordnoj razini plastičnog onečišćenja u Sredozemnom moru. Prema novom izvješću WWF-a, takva situacija regionalno gospodarstvo godišnje košta stotine milijuna eura. Svake godine u mediteranske vode ulazi 0,57 milijuna tona plastičnog otpada, što je jednako kao da svake minute u more bacimo 33.800 plastičnih boca. Plastično zagađenje u konstantnom je porastu, a do 2050. godine moglo bi se učetverostručiti.
WWF Adria povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, koji se obilježava 5. lipnja, skreće pozornost na važnost očuvanje prirodnih i gotovo prirodnih rijeka, kao i svih bića koje žive na rijekama, od rijeka i uz njih. "Činjenica da se planira više od 2.500 malih hidroelektrana diljem regije govori da umjesto interesa javnosti prevladava kratkoročni interes pojedinaca, a to je paradigma koju moramo promijeniti", poručuju.
Izazovi i rješenja dijeljenja zajedničkog životnog prostora ljudi i velikih zvijeri objavljena su u novom izvještaju svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF i partnera projekta EuroLargeCarnivores. "Vukovi, medvjedi i risevi dio su europskog identiteta. Tamo gdje ljudi i zvijeri dijele stanište promjena je neophodna i uvjereni smo da je suživot moguć ako smo voljni učiti jedni od drugih. Već stoljećima u mnogim regijama ljudi žive u suživotu s velikim zvijerima, a Hrvatska i Slovenija dobar su primjer za to", naglašava Andrea Solić iz WWF Adrije,
WWF Adria poziva građanke i građane da dignu svoj glas u zaštitu naših rijeka slobodnog toka i zaustave bogaćenje privilegiranih pojedinaca koji bezumno uništavaju naše rijeke.
