"Krajnje je vrijeme da se ozbiljno pobrinemo za osobe koje borave na javnim mjestima mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje i životno su ugroženi u ovim vanrednim okolnostima", stoji u apelu Hrvatske mreže za beskućnike državnim tijelima i tijelima lokalne i područne samouprave te stožerima civilne zaštite.

Riječi koje se ovdje često čuju su propiska i registracija. Rusi, naime, imaju dvije putovnice – jednu za putovanje van države i jednu unutar. Ova unutarnja služi kao identifikacijski dokument, u nju se piše sve, od promjene prebivališta, prezimena, brakovi, razvodi, djeca. Kao i svugdje i u Rusiji se potrebno registrirati; potrebna vam je propiska, koja može biti trajna i privremena. Vrlo dobar način kontrole stanovništva, iako se koristila i prije, svoju je punu primjenu dobila u Sovjetskom savezu.

Invisible Zagreb (Nevidljivi Zagreb) prva je (anti)tura Zagrebom koju vode bivši i sadašnji beskućnici. Tura je edukacijskog, a ne turističkog karakatera, beskućnici sami biraju kako će predstaviti sebe i Zagreb, a prihodi idu i za poboljšanje životnih uvjeta beskućnika. "Ljudi kad vide parkove obično razmišljaju o odmoru, opuštanju, zelenilu, javnom dobru. Ali za beskućnika, koji je iz parka protjeran kad zaspe na klupi, parkovi su zabranjena zona", priča voditelj ture Mile Mrvalj, pokazujući rukom prostrani Tomislavac, voljeno okupljalište brojnih građana.

"Važno nam je da beskućnici imaju priliku predstaviti sami sebe, na način na koji žele biti predstavljeni. Beskućnici ne bi trebali biti definirani samo kroz beskućništvo, već i moći predstaviti sve ono što ih čini ljudima i što ih zanima u životu", objašnjava Antonella Šantek, potpredsjednica udruge Fajter, koja je posvećena borbi beskućnika i drugih socijalno ugroženih građana za bolji život. Udruga Fajter od prošle godine izdaje časopis Ulični Fajter, a odnedavno i izdanje na engleskom jeziku, pod nazivom Fighter.

Ponekad vidljivi, ponekad potpuno neprimijećeni. Ali tu su, pored nas. Oni su beskućnici i beskućnice. Pogledajte ih u ovoj virtualnoj izložbi.

Povodom Svjetskog dana beskućnika u subotu, 10. listopada, članice Hrvatske mreže za beskućnike provodit će akciju Beskućnici svome gradu u gradovima diljem Hrvatske.

Prošla je godina dana od otvorenja prvog Dnevnog boravka za beskućnike u Zagrebu, ali umjesto slavlja, Dnevni boravak seli po četvrti put u tri godine rada zbog nedostatnih financijskih sredstava.

U sklopu projekta "Kontakt- Centar za osnaživanje mladih iz alternativne skrbi", pod vodstvom udruge Igra održan je sastanak razvoja koncepta usluge StanKO za mlade iz alternativne skrbi.

Ako si beskućnik i imaš gdje spavati i dva obroka - tvoje su potrebe zadovoljene, a ako si saborski zastupnik uz natprosječno visoku plaću i zastupnički paušal od 1.500 kuna mjesečno, država je spremna na tvoje dodatne troškove u samo šest mjeseci potrošiti čak 5.642.014,07 kuna.

Od zvijezda do trnja, i natrag: danas bez krova nad glavom može ostati svatko. S krizom se promijenila struktura ljudi koji su postali beskućnicima – danas bez krova nad glavom može ostati doslovno svatko. Tu su krediti, ovrhe, deložacije… A toga će biti sve više, kriza predugo traje i ljudi su potrošili sve svoje zalihe i ušteđevine.