Udruga Biom, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode te Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti proglasili su 2020. godinu Godinom zlatovrane u Hrvatskoj.

Novi izvještaj Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) pokazuje da skoro sve mediteranske zemlje nisu uspjele izvršiti svoje globalno obećanje i učinkovito zaštititi 10 posto obalnih i morskih područja te zaustaviti neprekidan pad bioraznolikosti u regiji. Danas je samo 1,27 posto Sredozemnog mora djelotvorno zaštićeno, od čega se glavnina odnosi na njegov sjeverni dio.

Posljednjih dana čitamo kako gori Amazonija, kako nestaju "pluća planeta". H-Alter već godinama piše o uništavanju prirode, neodrživom korištenju resursa, prekoračenju planetarnih granica i klimatskim promjenama, ali i o mogućim drugačijim izborima i primjerima pozitivne prakse. Donosimo vam pregled tekstova koji su i danas aktualni i relevantni. Mogu nam pomoći bolje razumjeti kompleksnost problema s kojima se suočavamo, ali i ukazati na smjerove koji vode prema dugoročnim rješenjima, solidarnosti i odgovornosti.

Više od polovice vrsta morskih pasa i raža Sredozemnog mora ugroženo je, a gotovo trećina njih lovi se do razine izumiranja. Zabrinjavajuće stanje morskih grabežljivaca jasan je signal ukupnog propadanja Sredozemnog mora, čiji je divlji svijet desetkovan prekomjernim izlovom, stoji u novom izvješću svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF).

WWF Adria poziva građanke i građane da dignu svoj glas u zaštitu naših rijeka slobodnog toka i zaustave bogaćenje privilegiranih pojedinaca koji bezumno uništavaju naše rijeke.

Okolišni novinar Ivo Lučić pozvao je na susret na Kosinjskom mostu u povodu Dana bioraznolikosti i dodjele okolišne nagrade HND-a Velebitske degenije u srijedu, 22. svibnja u 12 sati, u Kosinju.

Gotovo svi (96 posto) od više od 27 000 građana EU obuhvaćenih istraživanjem izjavili su da je zaštita prirode naša dužnost i da ima ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

Uz poruku 'Vlažno je važno' u gradovima Pagu, Rabu i Krku ovih je dana održana putujuća izložba o važnosti zaštite i očuvanja vlažnih staništa na otocima, oazama bioraznolikosti. Unatoč velikim dobrobitima koje nam nude naše prirodne rijeke i močvare procjenjuje se da je u posljednjih sto godina nestalo čak 64 posto vlažnih staništa svijeta. Posebice su ugrožena vlažna staništa na otocima koja predstavljaju "otoke unutar otoka" i bogate oaze bioraznolikosti, a često ostaju neotkrivena.

Na početnoj konferenciji projekta CARNIVORA DINARICA predstavljene su aktivnosti i izazovni ciljevi projekta: bolji suživot ljudi i velikih zvijeri.

Svijet ulazi u ekološki dug 1. kolovoza, najavljuje Global Footprint Network (GFN). Dan ekološkog duga je onaj dan kada potreba čovječanstva za prirodom nadmašuje ono što zemljini ekosustavi mogu u 2018. godini obnoviti. Taj dan, koji se ove godine obilježava najranije otkako se vrše mjerenja (1997. godine bio je potkraj rujna), simbolično prikazuje utjecaj ljudskih aktivnosti na prirodu i njezine resurse.