Članci tagirani sa: civilno društvo stranica 9 od 11

ŽENE, CIVILNO DRUŠTVO I DEMASKIRANJE ODSUTNOSTI

Svodi li se sva ženska ili feministička aktivnost doista na sukobe i animozitete, a nesuglasja na ženskoj sceni, tako jednostavno i tako banalno, na svađe žena i na dva tzv. politička ureda koji se navodno u liku muških patronizirajućih palica nadstavljaju nad podijeljenim stranama kao što se na prvi pogled razabire čitanjem odgovora u H-alterovoj 5 plus 5 Anketi Civilno društvo 2007.? Ili je kliše pojednostavljivanja tek jedna od metoda svjesnog/nesvjesnog brisanja i podcjenjivanja ženskog subjekta ali i njegovih mnogostrukih zapitanosti?

DEMOKRATIZIRAJ ME NJEŽNO!

H-alterov novi suradnik Vladimir Matijanić istražio je da li je novac koji je država u 2007. godini uložila u demokratizaciju i razvoj civilnog društva bio svrsishodno potrošen: Pored korisnih i smislenih aktivnosti naišao je i na nepokrenute web sajtove, neotvorene info-punktove, publikacije koje su izdržale samo nekoliko izdanja, tečajeve i kurseve koji su malo koga obučili, i slične proizvode, opipljive koliko i predizborna obećanja političkih stranaka. Ponajviše je nailazio na suhoparne, birokratske odgovore izvoditelja doniranih projekata.

5 + 5 ANKETA CIVILNO DRUŠTVO 2007.

Događaj godine 2007. u civilnom društvu jest imenovanje Igora Vidačka za predstojnika Ureda za udruge Vlade RH, pa je samim time novi predstojnik - osoba godine u H-alterovu izboru. Djelovanje Prava na grad i u protekloj je godini najviše pridonijelo demokratizaciji društva i razvoju građanske svijesti. Za negativca godine, aktivistice, aktivisti, dužnosnici, novinarke i novinari koju su sudjelovali u H-alterovoj anketi proglasili su Hrvatski helsinški odbor, uglednu organizaciju iz devedesetih, koja je pala na niske grane.

Intervju: ZORAN MILANOVIĆ - 1. dio

Predsjednik SDP-a prvi put u životu na obavijesnom razgovoru! H-alterov istražiteljski tim unakrsno ga je ispitao o njegovu životu na zagrebačkom asfaltu osamdesetih, o odnosu prema Adamu Smithu i Karlu Marxu, o legalizaciji marihuane, budućem referendumu za ulazak Hrvatske u NATO, agresiji na Irak, Milanu Bandiću i Pravu na grad, o svojem nesudjelovanju na Gay Prideu, o SDP-ovoj momčadi, o ustašama, partizanima i suđenju Anti Gotovini, o konačnom rješenju srpskog pitanja, o programu industrijalizacije Hrvatske, zaštiti radničkih prava, globalizaciji i nepotrebnom strahu od privatizacije vodnih
resursa.

PUNO BUKE ZA MALO LOVE

Organizacije civilnog društva i odnosi s javnošću: Žutilo u medijima jede mjesto koje bi mogle zauzeti teme civilnog društva. Dorina Manzina brine što se žute i zaglupljujuće teme pretaču iz jednog medija u druge: Mediji su poluga potrošačkog društva i na informacije gledaju kao na nešto što treba prodati što bolje pa se BIG Brother seli s televizije u druge medije. Svi se predstavnici udruga gnušaju senzacionalizma i utjecaja oglašivača, ali udruge teško pronalaze novce i za svoje hladne pogone pa rijetko imaju sredstva za skupe medijske kampanje.

ČIMBENIK ILI PRIVJESAK? - 2. dio

Civilno društvo kao privjesak vlasti, civilno društvo kao čimbenik pozitivnih društvenih promjena: Moglo bi se reći da dio organizacija civilnog društva koje smo anketirali u našem istraživanju pripada uvezenom, virtualnom civilnom društvu, koje se uglavnom financira inozemnim donacijama. Oni se civilnim društvom bave u okviru svojih projekata, a zapravo ne prakticiraju civilnost.

ČIMBENIK ILI PRIVJESAK? - 1. dio

Civilno društvo kao privjesak vlasti, civilno društvo kao čimbenik pozitivnih promjena: 'Opozicijsko iskustvo nekih civilnih organizacija u devedesetima dijelom je bilo zamkom njihovog budućeg razvoja. Dio javnosti prepoznao je da glasne organizacije civilnog društva nisu zadržale istu kritičnost prema postupcima koalicijske vlasti... Potiho se govorilo o problemima netransparentne dodjele izdašnih stranih donacija, klijentelizma u krugu primatelja njihovih donacija, te o autoritarnom vođenju dijela uglednih organizacija.'

Humanitarna akcija „Sendvič i pivo“

Za razliku od "pravih" filantropski zamišljenih akcija u kojima su krajnji korisnici treće osobe, dok se humanitarna birokracija koja čitavu stvar organizira tek usput omasti većim ili manjim dijelom prometa, u humanitarnoj akciji Sendvič i pivo uopće ne želimo kriti naše grabežljive namjere: krajnji korisnici smo mi, organizatori pribavljanja financijskih sredstava, članovi H-alterove redakcije, H-alterove suradnice i suradnici.

ANATOMIJA SLUČAJA SOA

Nije više bitno koja je krivlja, jer obje su Jadranke dokazale apsolutnu nekompetentnost za posao kojim se bave. Osim toga, obje su izgradile karijeru manipulirajući emocijama – jedna u ulozi žrtve koja je puno propatila, druga u ulozi sućutne majke tješiteljice.

KAKO ME PROVJERAVALA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA

Sandra Benčić, aktivistica koju je SOA sigurnosno provjeravala, što je dovelo do razrješenja predsjednice Vladina ureda za udruge Jadranke Cigelj: Nismo znali zašto me provjeravaju, no slutili smo da to ima veze sa nominiranjem za članstvo u Savjetu za razvoj civilnog društva. Činilo nam se nemogućim da bi u 2006.godini netko naručio sigurnosnu provjeru...