Članci tagirani sa: drveća stranica 1 od 1

Dani kolektivne sadnje drveća u Zagrebu 26. i 27. listopada

Foto: Pixabay
U sklopu dana kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj, od 25. do 27. listopada sadit će se drveća diljem zemlje. U Zagrebu se planiraju velike lokacije za kolektivnu sadnju na Medvednici i Podbrežju, a građani i građanke se još uvijek mogu javiti kao volonteri za sadnju.

Hlad u gradu

Hlad u Crnatkovoj, (Foto: Saša Šimpraga)
Koliko su stabla važna uvidjet ćemo onda kad krenu masovna sušenja uslijed prevelikih vrućina. Najstarije živuće zagrebačko stablo vjerojatno je petstotinjak godina stari hrast lužnjak koji raste na Livadi kišobrana u Maksimirskom perivoju. Izvan parkova, rijetka su stabla zadržala krošnje u punom rasponu, budući da se često radikalno orezuju. Suprotni primjer je platana na Trgu Francuske Republike. Njena nedirnuta krošnja ljeti servisira terasu kafića, a kroz čitavu godinu u nebopis parka upisuje raskoš. Svega jedno stablo može potpuno transformirati mjesto. Zamislimo ogromnu platanu i njenu krošnju na mjestu sata na Trgu bana Jelačića.

Deseci tisuća ljudi u Turskoj prosvjeduju protiv izgradnje rudnika zlata u planini Kuz

Foto: NAR KadınDayanışması<div>(Twitter)</div>
Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su početkom tjedna u planini Kuz u Turskoj zbog izgradnje rudnika zlata od strane kompanije Alamos Gold. Prosvjednici su upozorili da će izgradnja rudnika dovesti do trovanja lokalnog vodovoda i nanijeti štetu obližnjem gradu Canakkale, kao i da je nečuveno da je zbog rudnika već posječeno više od 195 tisuća stabala na planini. Najavili su kako će nastaviti prosvjedovati i dežurati za obranu planine.

Nakon desetljeća krčenja, Kostarika udvostručila površinu šuma u posljednjih 30 godina

Foto: Pixabay
U prvoj polovici 20. stoljeća više od 75 posto Kostarike bilo je prekriveno tropskim prašumama i drugim vrstama autohtonih šuma. Zbog intenzivnog krčenja do 1983. godine samo 26 posto zemlje zadržalo je šumski pokrov. Tada je prepoznat problem te je došlo do mijenjanja politike pa je danas, trideset godina kasnije, 52 posto zemlje opet prekriveno šumama.

Paralelni centar Zagreba

Tratinska (Foto: Saša Šimpraga)
Kod oblikovanja gradova, danski arhitekt i teoretičar Jan Gehl postavlja dva pitanja: Unaprjeđuje li način na koji gradimo gradove ljudsku interakciju, inkluziju i stvaranje prostora intime u gradu? Kada govorimo o javnim prostorima, po čemu točno mjerimo sreću? Prilika za stvaranje još jednog paralelnog centra možda nije najočitija, ali je itekako poželjna baš u Tratinskoj – ulici koja, po zagrebačkim kriterijima, ima nekakav metropolitanski katakter koji tek čeka da se otkrije. U toj ulici, već promjenom organizacije, oslobađanjem nogostupa u korist pješaka i uvođenjem drvoreda, postiglo bi se puno.

Lidl protiv drveća

Mjesto za drvored (Foto: Pokreni Zabok)
Građanska platforma Pokreni Zabok već nekoliko mjeseci nastoji ostvariti inicijativu sadnje drveća u zelenom pojasu kod trgovačkog centra Lidl u Zaboku. Na sebe preuzimaju trošak nabave sadnica drveća i organizaciju stručne sadnje. Od predstavnika Grada dobili su nedvosmislen odgovor kako ne postoje zapreke u vezi sadnje na čestici u pitanju. Unatoč svemu, i dalje stižu negativni odgovori iz Lidla. Zašto je Lidl protiv drveća, koje bi neupitno poboljšalo kvalitetu života u gradu? I gdje je u svemu "društveno odgovorno poslovanje" na koje se lanac poziva?

Lidl protiv drveća

Mjesto za drvored (Foto: Pokreni Zabok)
Građanska platforma Pokreni Zabok već nekoliko mjeseci nastoji ostvariti inicijativu sadnje drveća u zelenom pojasu kod trgovačkog centra Lidl u Zaboku. Na sebe preuzimaju trošak nabave sadnica drveća i organizaciju stručne sadnje. Od predstavnika Grada dobili su nedvosmislen odgovor kako ne postoje zapreke u vezi sadnje na čestici u pitanju. Unatoč svemu, i dalje stižu negativni odgovori iz Lidla. Zašto je Lidl protiv drveća, koje bi neupitno poboljšalo kvalitetu života u gradu? I gdje je u svemu "društveno odgovorno poslovanje" na koje se lanac poziva?