Članci tagirani sa: ekonomija stranica 1 od 8

Nova žuta groznica

Foto: ytb-prtsc
U Chicagu je 30 godina razlike u očekivanoj životnoj dobi između bjelačkih i crnačkih četvrti. 70% oboljelih od Covid-19 u Michiganu je među crncima, ali na nedavnim prosvjedima nije bilo nijednog pripadnika manjine - samo bijelci. Blokirali su kola hitne pomoći, protestirajući ostani-doma direktivu, tražeći otvaranje biznisa. Virus je instrumentaliziran za Trumpovu kampanju. Dobra je vijest je da je virus dokrajčio prljave industrije kao fracking, jer su ekonomski rentabilne samo uz visoku cijenu nafte. Loše je da svijet najednom ima više nafte nego kapaciteta da ju uskladišti. Naftu ne možemo bacati u more kao što mljekari u Vermontu danas prolijevaju mlijeko u kanalizaciju.

Ljeto pod virusnim suncobranom

Foto: Pixabay
Čemu se nadati od ovogodišnje turističke sezone i tko i zašto spominje koridore za Čehe?

Socijala trenira gladovanje

Foto: Pixabay
Osiromašenima i obespravljenima "sudnji dan" je već zastrašujuće pokucao na vrata.

Amsterdam postaje prvi grad na svijetu koji će implementirati model "krafne"

Foto: Pixabay
Razmišljajući o životu nakon pandemije, Amsterdam je odlučio prihvatiti tzv. model krafne koji odbacuje globalnu vezanost za (neograničeni) ekonomski rast i zakone ponude i potražnje te služi kao vodič koji bi mogao pokazati kako je moguće živjeti u ravnoteži s planetom. Središnja je pretpostavka modela da cilj gospodarstvenih aktivnosti treba biti ispunjavanje osnovnih potreba svih građana, ali unutar mogućnosti planeta odnosno planetarnih granica.

Korona lekcije

Foto: Pixabay
Nastanak pandemije je možda iznenadan, ali nije slučajan. Virus nas uči i što znači eksponencijalni rast, a upravo takav rast radi svjetska ekonomija globalnom ekosustavu preko krajnjih granica. Umjesto spašavanja banaka i velikih međunarodnih tvrtki, potpore sada moraju biti usmjerene upravo na najranjivije skupine, s ciljem smanjenja nejednakosti i stvaranja okolišne održivosti. Ono što se do jučer činilo kao utopija, već sutra može biti stvarnost.

Europa nema koga da je bere

Foto: Pixabay
Poljoprivrednici diljem Europe, od Španjolske do Švedske, ovih se dana žale jer ovise o sezonskim radnicima iz istočnoeuropskih zemalja i sjeverne Afrike koji trenutno ne mogu doći raditi zbog zatvorenih granica usred pandemije. Jagode i šparoge trunu u Njemačkoj i Italiji, u Velikoj Britaniji nema tko izvaditi krumpire i obrati maline. Novonastala situacija jasno pokazuje kakav smo nepravedni lanac ovisnosti stvorili, ne poštujući radnička prava i tretirajući hranu kao svu drugu "robu" na tržištu. "Poljoprivredom vlada otuđenje - od ekosustava kojeg smo dio, vlastite hrane i vlastitog zdravlja", kaže nam Bruno Motik iz ZMAG-a.

Prva postindustrijska pandemija

Foto: Pixabay
NYC ima 1,1 milijun djece u svojim školama. 75 posto ovisi o školi za besplatni topli obrok. Bogatiji su napustili NYC početkom ožujka, pobjegli u vikendice odakle oni rade, a djeca uče putem interneta. Negdje sredinom ožujka zvuk sirena hitne pomoći počeo je nadglasavati ostalu buku velegrada. Sestre ne skidaju maske po dvije smjene, rade zaštitnike za oči od plastičnih poklopaca, kecelje od vreća za smeće, stavljaju po dva pacijenta na jedan ventilator naizmjenično. Kamioni hladnjače parkirani iza bolnica utovaruju mrtve. Podižu se šatori koji služe kao privremene mobilne mrtvačnice, brod-bolnica američke vojske s 1000 kreveta parkiran je u newyorškoj luci.

Nemar dolazi na naplatu

Foto: Pixabay
Desetljeća nemara, neodgovornosti, uvoza i zatiranja proizvodnje, sada su posve vidljiva.

Tri virusa kruže svijetom

Foto: Pixabay
Ne jedan, već tri virusa se trenutno isprepliću, pa i nadmeću: virus globalizacije, virus nacije i korona virus. Svi dobro poznati od ranije. Svi se slažu da se oko virusa ne mogu sagraditi zidovi, ali ne radi se više ni o virusu. Radi se o – danu poslije. Svatko bi se želio, što je više moguće, ograditi od posljedica. Zato bi sada radikalno socijalno distanciranje trebalo, s druge strane, iziskivati socijalno i globalno umrežavanje bez presedana. Ako je rast virusa bio eksponencijalan, mogu li posljedice, i odgovori na njih, ostati linearni?

Posuđivanjem alata do društvene promjene

Foto: Duško Kostić
"Ovo je avangarda ekonomije 21. stoljeća: smanjujemo otpad, stimuliramo popravljanje i stvaranje alternative potrošačkom društvu", stoji na web stranici knjižnice alata Tournevie koja djeluje u belgijskom Bruxellesu. Prva i zasad jedina Knjižnica alata u Hrvatskoj djeluje već sedam godina u Belom Manastiru, a osim ekoloških vrijednosti, promiče integraciju Roma i smanjuje društvene nejednakosti. "Ljudi često nisu u mogućnosti kupiti neki alat, a uz to im treba možda dva ili tri puta godišnje. Najbolje rješenje je da ga posude u našoj Knjižnici", ističe Duško Kostić, idejni pokretač Knjižnice.