Članci tagirani sa: ekonomija stranica 2 od 6

Limiti domaće ekonomske struke

grdesic_mg.jpg
Nedavno su dva poznata domaća ekonomista objavili knjige: Željko Rohatinski objavio je knjigu Kriza u Hrvatskoj, a Velimir Šonje je Euro u Hrvatskoj: Za i protiv, u kojoj se zalaže za uvođenje eura. Taman kada bi se činilo da su domaći ekonomisti uplovili u mirnu luku članstva u eurozoni, na zapadu se otvoreno govori o kraju neoliberalizma, o nužnosti demokratizacije monetarne politike, o eksperimentima kao što su zajamčeni temeljni dohodak i zaposlenje, o zelenom "New Dealu".

Promjene su spore, ritam industrije brz

Foto: Proizvodnja košulja u Orljavi (iz knjige Proizvedeno u Hrvatskoj)
Ivana Biočina, autorica knjige Proizvedeno u Hrvatskoj - Tranzicija hrvatske tekstilne industrije: "U tvornici TIVAR 1936. je održan najveći štrajk na ovim prostorima. Razlog se može činiti nevjerojatnim i ganutljivim - preselili su jednu radnicu u pogon gdje je za isti rad bila plaćena manje od muških kolega. Štrajk je trajao više od 40 dana i uspješno je završen. U Varaždinu je zatim održan mimohod s više od dvije tisuće štrajkaša i 200 biciklista. U Hrvatskoj se nikad nije ponovio takav štrajk, iako je razloga bilo. Danas radnici imaju krivu predodžbu kad se ide u štrajk - tek kod neisplate plaće."

Objavljena publikacija - A i uvijek se nađe netko tko će raditi za manje

Foto: Josip Biondić
Hrvatska je bila snažno pogođena svjetskom ekonomskom krizom 2008. koja je dovela do značajnog porasta nesigurnih oblika rada, nezaposlenosti, degradacije radničkih prava te uvjeta rada. Nedavno objavljenom publikacijom 'A i uvijek se nađe netko tko će raditi za manje' htjelo se saznati na koji su način promjene radnog zakonodavstva u kontekstu ekonomske krize utjecale na uvjete rada mladih – plaće, vrsta ugovora, radno vrijeme, prava općenito.

"LeftTube gradi sjajnu zajednicu"

Foto: ytb-prtsc
Na sporiji razvoj lijevog YouTubea utječu standardne boljke ljevice – akademizam, unutarnje podjele, skepsa spram takvih "otuđujućih" i visoko individualiziranih medija. LeftTube, koji se još razvija, dobar nam je podsjetnik na to da ljevica može drugačije. Mexie, jedna od poznatijih LeftTuberica, govori: "To je prostor koji možemo upotrijebiti za edukaciju i agitaciju puno većeg broja ljudi, nego što bismo to mogli uživo. Materijale snimam pomoću mobitela, nije potrebna ni visoka tehnologija. Što više glasova promiče revolucionarne poruke, to bolje. To mora pratiti i offline organiziranje".

Dvije rasprave o vladavini Agrokora

Foto: ytb prtscr
Crony kapitalizam nije rezultat socijalističkog mentaliteta, nego nekritičkog prelijevanja iz ekonomskih udžbenika u društvenu stvarnost. Ako želimo izaći iz crony kapitalizma, moramo izaći iz neoliberalne ortodoksije. To ujedno znači da nas iz crony kapitalizma neće moći izvući ljudi poput Martine Dalić, koji su u toj ortodoksiji intelektualno formirani.

ZEF osigurao više od milijun kuna za društvena poduzeća

Foto: Pixabay
Zadruga za etično financiranje tokom 2018. godine svojim članovima društvenim poduzetnicima kao i onima koji će to tek postati, osigurala je više od milijun kuna financiranja u obliku mikrozajmova. Rezultat je to dugogodišnje izgradnje partnerstva i kvalitetne suradnje s članicama Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka, čija je članica i Zadruga za etično financiranje.

Samo umišljajte!

Foto: Pixabay
Mislite li da je kapitalizam krajnji domet ljudske civilizacije? Promislite dobro.

Rekvijem za Slavu, Anku i Anu

Foto: I.P.
Godine 1942. Slava Sever, poljoprivrednica iz Donjeg Orešja, strijeljana je jer je pomogla devetnaestogodišnjoj Ani izvršiti pobačaj. Anu je Slavi uputila Anka. Anki je zbog tog čina "milošću Poglavnika" smrtna kazna pretvorena u kaznu tamnice od deset godina, a Ana je pak dobila kaznu zatvora od pet godina uvjetno. Kakav je to bio "izbor"? Prepuštene na milost raznih poglavnika i bogova, žene su gubile glave. To nije pravo na izbor, nego pravo na smrt.

Hrvatska, uz Mađarsku, Crkvi daje najviše novca među zemljama EU

Foto: Marijana Bijelić
Hrvatska je, prema podacima Eurostata, na samom vrhu EU zemalja po izdvajanju za Crkvu. U tu svrhu izdvajamo godišnje čak 0,6 posto BDP-a, po čemu smo drugi u Europi, a više izdvaja samo Mađarska - 0,7 posto. Europski prosjek je 0,1 posto, koliko primjerice, za crkvene institucije godišnje izdvajaju većinski katoličke zemlje poput Italije i Španjolske.

Nove izmjene poreznih zakona - diskriminacija istospolnih i izvanbračnih parova

Foto: I.P.
Jučer je završila javna rasprava o izmjenama i dopunama niza poreznih zakona, uključujući Nacrt prijedloga Zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina i Nacrt prijedloga Zakona o izmjena i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Lezbijska grupa Kontra podsjeća na diskriminatornost upravo tih zakona, odnosno namjerno isključivanje osoba koje žive u izvanbračnim i osoba koje žive u istospolnim zajednicama.