"Mi smatramo da Europa može i treba biti solidarna!", poručuju u novom videu iz Centra za mirovne studije.

Zaštita dva vrijedna područja prirode u Hrvatskoj koja su predmet više od desetljeća dugih rasprava, gotovo je istodobno stavljena na javni uvid. Nedavno požarima pogođena Dinara trebala bi na jesen biti proglašena parkom prirode, dok je za ušće Neretve na raspravi drugi status zaštite, posebni rezervat. No, iz granica budućeg parka na kraju je izostavljeno područje vojnog poligona. "Granice ni jednog ni drugog ne poklapaju se s europskom mrežom Natura 2000", kaže Ivan Budinski iz udruge BIOM.

Mjere izolacije povodom korona pandemije izvele su u šume i ljude koji tamo inače nemaju naviku boraviti. Vlažne maramice i jednokratne maske za lice kojima se ljudi pokušavaju zaštititi, preplavile su šume, parkove i potoke u gradu i blizini. "Vlažne maramice nisu biorazgradiv proizvod, one većinom sadrže mikroplastiku", upozorava Marko Košak iz Zelene akcije. A zagrebački Zeleni telefon preplavljen je pozivima građana, bilježe više nego dvostruko povećanje prijava okolišnih problema ovoga travnja. Paradoksalno je s virusom se boriti na način koji opet ne uzima u obzir prirodu.

Potres je porušio zagrebačke dimnjake, a brojnim građanima plin je i dalje isključen. Obnova je nužnost, no je li povratak na staro, grijanje na plin, ujedno rješenje za budućnost? "Nije, prirodni plin se ionako mora izbaciti iz grijanja do 2040. Uvođenje centraliziranog toplinskog sustava je najbolje rješenje. Takve je sustave lako dekarbonizirati, ubaciti solarnu ili geotermalnu energiju, za koju Zagreb primjerice ima veliki potencijal", kaže profesor Neven Duic s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Više od 100 nevladinih organizacija i sedam mreža diljem Europe poručilo je pismom na današnji 50. Dan planeta Zemlje da ne žele povratak na staro, već oporavak od pandemije koji će dovesti do pravednijeg, solidarnijeg i održivijeg društva. Zahtijevaju hitnu akciju vlada svih članica EU kako bi se donijele ambicioznije mjere za borbu protiv pandemije, i bolji svijet nakon pandemije. Pozivaju Vladu RH, kao zemlju koja trenutno predsjeda Vijećem Europske unije, da povede ovaj proces. Pismo supotpisuje i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, nakladnik H-Altera.

Osiromašenima i obespravljenima "sudnji dan" je već zastrašujuće pokucao na vrata.

Poljoprivrednici diljem Europe, od Španjolske do Švedske, ovih se dana žale jer ovise o sezonskim radnicima iz istočnoeuropskih zemalja i sjeverne Afrike koji trenutno ne mogu doći raditi zbog zatvorenih granica usred pandemije. Jagode i šparoge trunu u Njemačkoj i Italiji, u Velikoj Britaniji nema tko izvaditi krumpire i obrati maline. Novonastala situacija jasno pokazuje kakav smo nepravedni lanac ovisnosti stvorili, ne poštujući radnička prava i tretirajući hranu kao svu drugu "robu" na tržištu. "Poljoprivredom vlada otuđenje - od ekosustava kojeg smo dio, vlastite hrane i vlastitog zdravlja", kaže nam Bruno Motik iz ZMAG-a.

U teškim trenutcima pandemije zemlje Balkana, podržane od strane EU, dižu nove logore. Izbjeglice i migranti u logorima uglavnom nemaju tople vode i sapuna, žive na kruhu i namazu, a prostora za fizičko distanciranje nemaju. Oni za koje nema mjesta u logorima, ove dane provode na snijegu i hladnom betonu, a u mnogim im je mjestima, kao u Bihaću, zabranjen i ulaz u neke markete. "Malo je reći da su nam otežali da nabavimo hranu, treba reći da nas izgladnjuju", komentira nam Faris.

Dok otpadna plastika zatrpava zagrebačke kontejnere, ali i plaže širom svijeta i pravog odgovora jednostavno nema, u zagrebačkom Učeničkom domu Ivana Mažuranića nisu čekali rješenje odozgora nego su se dali u akciju. Učenici i odgajatelji su izradili strojeve za usitnjavanje i topljenje plastike. "Krajnja ideja je izbaciti taj materijal iz upotrebe. No, dok ne dođemo do toga, želimo od plastike raditi nešto korisno. Pokazalo se da to i nije tako teško", kaže Ivana Šepetavec, voditeljica projekta Precious Plastic Mažuranac.

"Strah za vlastiti život i živote drugih oko nas s kojim se suočavamo ovih dana, za mnoge je svakodnevica u kojoj dugo obitavaju. Trenutno se na prostoru Balkana nalazi nekoliko desetaka hiljada izbjeglica i drugih migranata. Dio je smješten u zvaničnim sabirnim centrima, ali je veliki broj ljudi izvan sistema. Sa širenjem virusa COVID-19, ionako teška situacija postaje još teža i zahtijeva hitnu akciju odgovornih – lokalnih i međunarodnih aktera – te solidarnost svih nas", stoji u otvorenom pismu Transbalkanske mreže. Poručuju kako nitko nije siguran dok svi nisu zaštićeni i pozivaju na potpisivanje pisma.