U teškim trenutcima pandemije zemlje Balkana, podržane od strane EU, dižu nove logore. Izbjeglice i migranti u logorima uglavnom nemaju tople vode i sapuna, žive na kruhu i namazu, a prostora za fizičko distanciranje nemaju. Oni za koje nema mjesta u logorima, ove dane provode na snijegu i hladnom betonu, a u mnogim im je mjestima, kao u Bihaću, zabranjen i ulaz u neke markete. "Malo je reći da su nam otežali da nabavimo hranu, treba reći da nas izgladnjuju", komentira nam Faris.

Dok otpadna plastika zatrpava zagrebačke kontejnere, ali i plaže širom svijeta i pravog odgovora jednostavno nema, u zagrebačkom Učeničkom domu Ivana Mažuranića nisu čekali rješenje odozgora nego su se dali u akciju. Učenici i odgajatelji su izradili strojeve za usitnjavanje i topljenje plastike. "Krajnja ideja je izbaciti taj materijal iz upotrebe. No, dok ne dođemo do toga, želimo od plastike raditi nešto korisno. Pokazalo se da to i nije tako teško", kaže Ivana Šepetavec, voditeljica projekta Precious Plastic Mažuranac.

"Strah za vlastiti život i živote drugih oko nas s kojim se suočavamo ovih dana, za mnoge je svakodnevica u kojoj dugo obitavaju. Trenutno se na prostoru Balkana nalazi nekoliko desetaka hiljada izbjeglica i drugih migranata. Dio je smješten u zvaničnim sabirnim centrima, ali je veliki broj ljudi izvan sistema. Sa širenjem virusa COVID-19, ionako teška situacija postaje još teža i zahtijeva hitnu akciju odgovornih – lokalnih i međunarodnih aktera – te solidarnost svih nas", stoji u otvorenom pismu Transbalkanske mreže. Poručuju kako nitko nije siguran dok svi nisu zaštićeni i pozivaju na potpisivanje pisma.

Koronavirus pandemija dovela je do toga da se životi većine nas mijenjaju svakodnevno i brzo. Mnoge europske zemlje uvele su mjere opreza koje uključuju zabranu izlaska iz kuće, odnosno izlaske u isključivo nužnim situacijama. "Iznimno je važno pridržavati se mjera opreza i brinuti za sebe i svoju okolinu, no želimo podsjetiti i iskazati solidarnost sa svima onima koju su u riziku, a nemaju taj luksuz da ostanu u svojim domovima jer dom nemaju. To su beskućnici, ljudi u pokretu (izbjeglice i drugi migranti), žrtve obiteljskog nasilja koje nisu sigurne u svojim domovima", poručuju iz Inicijative Dobrodošli.

Nesretnike svijeta, izbjeglice i migrante, ništa neće zaustaviti, kamoli EU "rješenja".

Prije nekoliko dana slovenska policija je pronašla 30 izbjeglica dok je pretraživala vagone prepune gline. Među izbjeglicama skrivenim u vagonima bilo je čak 12 djece u dobi od pet do 14 godina, kao i trudna žena. Državljani Iraka, Sirije, Irana i Afganistana, zatrpani u glini pokušavali su izbjeći graničnu kontrolu i ući u Sloveniju, što samo potvrđuje kako nedostatak sigurnih i legalnih puteva tjera ljude na sve očajnije i sve opasnije metode.

"Solidarnost s Grčkom mora značiti solidarnost s ljudima u potrazi za sigurnošću i solidarnost s lokalnim stanovništvom osiguravanjem hitnog prihvata i zaštite ljudi u ostalim državama članicama te dugoročnim ulaganjem u održiva i progresivna rješenja temeljena na poštivanju ljudskih prava", upozorile su nevladine organizacije.

Centar za mirovne studije i Are You Syrious u ime Foruma 2020, neformalne platforme organizacija civilnog društva okupljene povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, uputili su otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću, u kojem su zatražili da Hrvatska na dnevni red postavi pitanje reforme Zajedničkog europskog sustava azila. "Hrvatska ima priliku i odgovornost postaviti se kao nositelj promjena koje vode prema održivoj budućnosti, a na vama je da tu priliku ne propustite", poručuju premijeru.

WeMove je pokrenuo peticiju za podršku dvoje aktivista koji su od Frontexa zahtijevali informacije o vrstama brodova koje Frontex koristi na Mediteranu. Umjesto odgovora, nakon izgubljene tužbe, od Frontexa su dobili račun za pravne troškove u iznosu od 23.700 eura. Kako Frontex raspolaže golemim budžetom, jasno je da ovim činom EU želi ušutkati kritičare i kritičarke. Nemojmo im to dopustiti - potpišimo peticiju!

Dok smo došli do Napulja, saznali smo da su otkazani Milanski tjedan mode, zadnja dva dana fašnika u Veneciji i tri nogometne utakmice talijanske lige. Prvi put sam na putovanju osjetio panični strah – što ako otkažu i utakmicu na koju smo došli? Napulj nije imao vremena strahovati od korone, svakodnevni život bio je dovoljno sulud. Građane je od korone štitio sveti Diego. Lokalci su likovali što je virus napao sjever države s obzirom da bogati sjevernjaci desetljećima nazivaju južnjake koleričnim i prljavim životinjama. Po povratku iz Italije, sjedim u stanu, u zagrebačkoj verziji Dekamerona. Tako je to kad koronavirus mutira u prenosnika neuroze,