Povjesničar Ishay Landa u knjizi Fašizam i mase, nedavno objavljenoj kod nas, pokazuje da se fašizam nije pozivao ni oslanjao na potporu mase, nego na tada aktualnu ekonomsku i intelektualnu elitu. Elitizam spram masa, piše Landa, bio je neopravdan tijekom 19. i 20. stoljeća, a taj isti elitizam i danas je živ. Strah od masovnog fašističkog pokreta potpuno je promašen: fašizmu masa nije potrebna, ona mu je smetnja. Lijevoj politici preostaje potpomaganje te smetnje, i to kroz veću demokratizaciju i vjeru u omraženu masu, otvaranje kanala za informiranje, solidarnost i suradnju, međusobno uvažavanje i učenje. Ne samo što je to prava, nego je to i jedina opcija.

"Handkeova književnost isprepletena je s ustrajnom podrškom Miloševićevom režimu koji je pokrenuo ratove čije razorne posljedice osjećamo i danas. Autorovo negiranje masovnih zločina, idolopoklonstvo prema tiraninu i prijezir prema žrtvama agresije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ugrađeni su i u njegov književni opus i ne mogu se sagledati odvojeno kod dodjele nagrade", stoji u priopćenju Hrvatskog PEN-a.

Zemlja koja ne cijeni svoju časnu prošlost, tolerira najcrnje zlo i komemorira veleizdaju.

Embargo na bleiburški danse macabre lekcija je koju treba naučiti naizust.

Hrvati i protuslovlja naziv je zbirke mikroeseja o odnosu Hrvata i nekih riječi s kojima žive. Donosimo esej na temu fašizam/antifašizam.

Pozivanje na fašizam vezuje se uz vrlo konkretne zločine, ono nije apstrakcija, ne može biti tek "igranje s različitim filozofijama", izolirano od utjecaja na društvo. Ako išta, slavljenje fašizma velik je kukavičluk i poraz, kako ljudskosti, tako i kreativne imaginacije. U tom smislu, značajan je dio black metala i dalje regresivna umjetnička forma. "Bendovi koketiraju s fašističkim vizualima i onda plaču kad ih netko nazove fašistima. Buuu-huuu. Ne želiš da te zovu nacistom? Onda se ne ponašaj kao nacist", govori nam Thomas R., austrijski vizualni umjetnik, koji je posljednja tri desetljeća surađivao s brojnim bendovima na sceni.

Građani i vjernici iz udruga i inicijativa RAND, Vjerici za mir, Hodos i U dobroj vjeri u petak u Praškoj ulici, na mjestu bivše sinagoge, krugom šutnje obilježili su sjećanje na Kristalnu noć i pozvali na odbacivanje širenja straha i mržnje prema izbjeglicama i osobama migrantskog podrijetla.

"U sumrak etičkog i profesionalnog medijskog izvještavanja i predstavljanja, u jeku histerije lažnih vijesti i zazivanja 'mitraljeskih gnijezda', ne možemo se ne zapitati, koliko još huškačke retorike i manipulacije kao društvo možemo podnijeti, a da riječi prijezira, osude i mržnje ne postanu okrutna, stravična, nasilna djela", stoji u reakciji na medijsku i općedruštvenu erupciju mržnje prema izbjeglicama. Reakciju je potpisalo preko 450 osoba iz aktivističkih, medijskih, akademskih i umjetničkih krugova te podržalo gotovo 40 kolektiva, organizacija, uredništava i inicijativa. Reakciju još uvijek možete podržati svojim potpisom.

Gildo Bavčević o radu 'Otkucaji' za Virtualni muzej Dotrščina: "Kolektivna memorija otvara kanal emocije, a politika pamćenja dolazi kroz polje odgovornosti. Ovdje se u tom smislu prepliće osobno i javno, ono što pripada svima nama i što nam je ostavljeno u nasljeđe, pa tako i meni kao pojedincu. Preuzimanje odgovornosti neophodan je segment umjetničkog djelovanja."

"Toga jednoga dana u godini, u Jasenovcu se promovira navodne antifašisitčke stavove službene vlasti, a s druge strane se tijekom 364 dana u godini podilazi nostalgiji za ustaškim zločinačkim simbolima i stavovima. Kao diplomati i predstavnici svojih država ne možete izbjeći nazočnost ovoj licemjernoj farsi, ali vas molim da tijekom komemoracije promislite zašto se zastupnici žrtava više ne mogu odazvati organizatorima te navodne komemoracije", stoji u otvorenom pismu Julije Koš, predsjednice Židovskog informacijsko-obrazovnog centra Hatikva.