Članci tagirani sa: gradski promet stranica 2 od 2

Manjak demokracije u prometu + VIDEO!

U nekim groznim gradovima naći ćemo podzemnu željeznicu, ali nećemo naći kvalitetne pločnike zato što građani s višim prihodima posjeduju automobile. Oni imaju i svu političku moć pa ljudi koji samo pješače nisu uvaženi. Automobili parkirani na pločnicima su također jedan od simbola manjka demokracije.

Možemo li se kopenhagenizirati? + FOTOGALERIJA + VIDEO!

Christiania bicikl može voziti i djecu i teret
Smanjivanje emisija štetnih plinova, povećanje kvalitete zraka u gradu, smanjenje buke i gužve na cestama, svemu ovome moglo bi pridonijeti prevoženje lakših tereta po središtu grada teretnim biciklima umjesto motoriziranim vozilima.

Država u lovu na bicikliste

Deviantart-jorsan75
Policija u Zagrebu "preventivno zapisuje" bicikliste i pješake, u Zadru gradsko vijeće raspravlja o "problematičnoj kulturi" biciklista, u Osijeku policija najavljuje lov na bicikliste, Varaždincima fali znakova zabrane vožnje biciklom, a na Markovom trgu mjere količinu eksploziva koja stane u bicikl. A što je s našim pravom na bicikl?

Zagrebom ujesen počinju voziti "zajednički" automobili

U njemačkom Bremenu 6 600 korisnika na raspolaganju ima 160 vozila. Izračunali su da ovaj projekt zamjenjuje 1500 automobila koji ne okupiraju parkirni prostor u gradu, ne zakrčuju ulice, ne stvaraju buku i ne zagađuju zrak. Iz zadruge Auto Divisio najavljuju početak pilot projekta sukorištenja automobila i u Zagrebu.

Daleko od Freiburga

Središte grada je carfree zona
Dok Zagreb briše biciklističke staze i uklanja parkirna mjesta biciklima zbog podzemnih garaža, Freiburg se može pohvaliti s 9 000 parkirnih mjesta za bicikle, 500 kilometara dugom mrežom biciklističkih staza i cijelim carfree četvrtima. Njegovi stanovnici ostvaruju 71 posto mobilnosti pješačenjem, bicikliranjem ili javnom prijevozom.

Brzina koja paralizira + FOTOGALERIJA!

Biciklistička kultura u Nizozemskoj/ Foto: Marina Kelava
Ono što razlikuje promet u bogatim zemljama od prometa u siromašnim zemljama nije veći broj prijeđenih kilometara po satu života za većinu, nego više sati obavezne potrošnje visokih doza energije, zapakirane i nejednako distribuirane od strane transportne industrije.