Građanska platforma Pokreni Zabok već nekoliko mjeseci nastoji ostvariti inicijativu sadnje drveća u zelenom pojasu kod trgovačkog centra Lidl u Zaboku. Na sebe preuzimaju trošak nabave sadnica drveća i organizaciju stručne sadnje. Od predstavnika Grada dobili su nedvosmislen odgovor kako ne postoje zapreke u vezi sadnje na čestici u pitanju. Unatoč svemu, i dalje stižu negativni odgovori iz Lidla. Zašto je Lidl protiv drveća, koje bi neupitno poboljšalo kvalitetu života u gradu? I gdje je u svemu "društveno odgovorno poslovanje" na koje se lanac poziva?

Konačni prijedlog najnovijih izmjena GUP-a Grada Zagreba kojeg bi Gradska skupština trebala usvojiti na idućoj sjednici, krši čitav niz zakona i propisanih procedura. Pritisak da se na brzinu donese konačni prijedlog plana na kojeg se nakon završetka javne rasprave čekalo gotovo dvije godine zvoni na uzbunu. Između svih izmjena ubačenih nakon završetka rasprave posebno se ističu one koje se odnose na prostor Hipodroma i Velesajma. Za buduću gradnju nema propisanih ama baš nikakvih ograničenja i novi će GUP dati pravni okvir za sve ono što se s arapskim investitorom planira na prostoru Velesajma i Hipodroma.

Projekt Zagreb City je u suprotnosti s važećim zagrebačkim Prostornim planom i Generalnim urbanističkim planom. Međutim, gradonačelnik Bandić ignorira tu činjenicu i postavlja se kao da će svaki čas "zabiti lopatu" te izbaciti korisnike hipodroma. Iz toga je jasno kako namjerava samo formalno odraditi buduće izmjene prostorno-planske dokumentacije kako bi uklopio ovaj projekt i da se pri tome neće obazirati na stavove javnosti i struke, upozoravaju iz Zelene akcije.

Hrvatski pravni centar je uputio prijedlog Andreju Plenkoviću da promijeni odluke Vlade RH o prijenosu ugovora o koncesiji za crpljenje mineralnih voda i ugovora o koncesiji za crpljenje termalne vode za tehnološke potrebe i za prodaju na tržištu, s društva Jamnica d.d., Zagreb, na novog koncesionara Jamnica plus d.o.o., Zagreb, od 2. svibnja. Upozoravaju kako se radi o interesnom pitanju i pozivaju Vladu da koncesiju povjeri javnom poduzeću, jer je voda opće dobro i ljudsko pravo.

Od 2000. godine zamjećuje se globalni trend osnivanja privatnih - profitnih muzeja. Procjenjuje se da ih je preko 70% (umjetničkih) niknulo milenijskih godina. Taj trend dao je rastakanju javnosti institucije nove, nestidljive razmjere. Misija je profit, politizaciju se uokviruje prema ciljanoj tržišnoj niši. Žive od komodifikacije kulture, hrane se selfie industrijom i parazitiraju na reprezentacijskom kapitalu koji im poklanja slavno - javno - ime. Opstaju na nevoljkosti državnih legislativa da zaštite pojam muzeja. Pop-up ekonomija kaplje do novog dna, a već sada postoji Muzej pizze, Muzej sladoleda, Muzej kobasica...

Upravo traje javna rasprava o prijedlogu urbanističkog plana uređenja za jedan od zadnjih preostalih nedovršenih donjogradskih blokova, onaj omeđen ulicama Bornina – Erdödyjeva – Branimirova – Domagojeva, u kojem se nalazi i nekadašnja zgrada tvornice Nada Dimić, odnosno Penkala. Specifičnost ovog bloka je da se u njegovom središnjem dijelu nalazi ogromno neizgrađeno zemljište površine od gotovo 10.000 m2 prepuno potencijala, a koje je nedavno kupila građevinska tvrtka VMD Model. Ako se predloženi plan usvoji, bit će to još jedan vrijedan prostor besramno i nepovratno devastiran prekomjernom izgradnjom.

Boris Štromar, predsjednik Astronomskog društva Beskraj: "Nevjerovatno je da su u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike pri donošenju novog zakona inzistirali na 'kompromisima' s ciljem zadovoljavanja potreba rasvjetne industrije. Naši rasvjetari novu LED tehnologiju prodaju kao 'energetski učinkovitu', ali uzalud je bilo kakva energetska učinkovitost ako svjetlosno onečišćenje raste. Dosadašnji domet osvjetljavanja arhitekture u Hrvatskoj izrazito je primitivan, svodi se na postavljanje brutalnih reflektora koji su otprilike usmjereni prema građevini. To je potpuno negiranje arhitekture".

Sebastian Bogi, student arhitekture i autor projekta javne šetnice uz potok Črnomerec: "Aktualni GUP ima nevjerojatno zastarjeli odnos prema vodenim tokovima. Natkrivanje je praksa 19. stoljeća. Zurich još od ranih 90ih sustavno obnavlja svoju mrežu potoka, od kojih su neki toliko uski da prolaze kroz gradske ulice kao prorezi u kolniku. Čak postoji poseban izraz za otkrivanje davno natkrivenih potoka: daylighting. Moj koncept temelji se na prometnom povezivanju sjevera i juga Zagreba, ali umjesto ceste i tramvajske linije bez potoka, uključuje šetnicu i biciklističku stazu zajedno s potokom."

Najnovije izmjene Zakona o prostornom uređenju koje je početkom travnja Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru još su jedan korak unatrag u smislu participacije javnosti u procesu donošenja prostornih planova. Umjesto da se građane potiče da sudjeluju u odlučivanju o prostoru u kojem žive, sitnim, ali sustavnim izmjenama to im se otežava, dok se istovremeno lokalnim šerifima omogućuje lakše i jednostavnije manipuliranje prostorom, jedinim značajnim resursom koji nam je još preostao, a koji je ne samo vrijedan, nego i neobnovljiv.

Mnogi potoci struje ispod gradskog asfalta, nečujni od prometa, zaboravljeni u užurbanom tempu života. Samo nekoliko je djelomično nenadsvođeno. Jedini koji se uspio oduprijeti tim zastarjelim smjernicama u cijeloj svojoj dužini je potok Črnomerec. Na srednjem toku za postavljanje ograde u početku je utrošeno 450 tisuća kn da bi se iznos povećao na 900 tisuća. Šetnica od Medvednice do Save ima tek jednu klupu postavljenu iznad ulice uz potok. Grad je s jedne strane osigurao sredstva za uređenje šetnice, a s druge je uloženo 2.658.900,00 kn u izradu dokumenata projekata i geodetskih elaborata poništenja