Beč je nedavno dobio novu Knjižnicu stvari. Knjižnica stvari funkcionira kao sasvim obična knjižnica, s time što se tamo uz knjige posuđuju i predmeti. Tako se primjerice mogu posuditi naočale za virtualnu stvarnost, infracrveni termometar, Bluetooth zvučnici, igračke za djecu, društvene igre, alati, glazbeni instrumenti, sportska oprema i mnogi drugi svakodnevni predmeti.

Jedanaest kilometara dugačak Canal Nacional služio je kao glavni transportni put za vrijeme izgradnje Mexico Cityja prije više od dvije tisuće godina. Riječ je o najstarijem linearnom parku u gradu, bogatom ekosustavu u kojem živi više od 50 vrsta ptica. Kada je lokalna vlast najavila planove da kanal pretvori u cestu, građani i građanke su se organizirali i pobunili, tužili lokalne vlasti i pobijedili.

Gradske vlasti u Berlinu odlučile su za stotinjak milijuna eura kupiti 670 stanova na jednoj od prestižnijih lokacija u gradu, kako bi se spriječilo privatne vlasnike da podignu stanarine. Stanari su mjesecima prosvjedovali protiv predaje vlasništva drugoj privatnoj kompaniji, a njihovi napori rezultirali su odlukom da blok stanova otkupe gradske vlasti. Gradske vlasti u Berlinu u lipnju su donijele i odluku o zamrzavanju cijena najamnina za idućih pet godina, a taj bi zakon trebao biti usvojen početkom iduće godine.

Svoj prvi spomenik žrtvama fašizma Zagreb je dobio 1954. godine na Zelenoj potkovi. Otprilike desetljeće kasnije uređeno je i spomen-područje Dotrščina, kao autentično mjesto najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba. Zagrebu ne treba novi veliki spomenik žrtvama ustaškog režima zato jer takve spomenike grad već ima, ali se oni sustavno ignoriraju. Ono što treba je protokolarna reaktivacija postojećih i eventualno novo spomen-obilježje koje će opominjati na ustaški teror koji se danas u Hrvatskoj relativizira kroz institucionalni revizionizam - Opomenik ustaškog terora.

Više stotina građana i građanki Zagreba danas je dalo crveni karton Bandićevom prijedlogu Generalnog urbanističkog plana kojim se žele oteti javne površine. Iako je GUP jučer skinut s dnevnog reda sjednice, prosvjed je održan kao jasna poruka da će se građani i dalje organizirano buniti protiv devastacije koju planira Bandić. "Zagreb nije na prodaju", "Ne idemo delati", "Nema Manhattna bez Centralnog parka", poručili su građani pred Gradskom skupštinom.

Međunarodna mreža Urbanih istraživača INURA obratila se danas apelom zastupnicima Gradske Skupštine Grada Zagreba. U Zagrebu su imali prilike saznati detalje Izmjena i dopuna plana GUP-a, kao i za provedbu tzv. Zagreb Manhattana. Apeliraju na demokratski izabrane predstavnike svih građana da odbiju takav prijedlog GUP-a. "Mnogi bi vam gradovi zavidjeli na onome što imate - jedinstveni pojas javne zelene površine uz riječnu obalu. Ovakva vrijedna imovina postajat će sve dragocjenija kako se gradovi budu morali sve više prilagođavati rastućim rizicima koje donose klimatske promjene", stoji u pismu koje prenosimo u cijelosti.

Kod oblikovanja gradova, danski arhitekt i teoretičar Jan Gehl postavlja dva pitanja: Unaprjeđuje li način na koji gradimo gradove ljudsku interakciju, inkluziju i stvaranje prostora intime u gradu? Kada govorimo o javnim prostorima, po čemu točno mjerimo sreću? Prilika za stvaranje još jednog paralelnog centra možda nije najočitija, ali je itekako poželjna baš u Tratinskoj – ulici koja, po zagrebačkim kriterijima, ima nekakav metropolitanski katakter koji tek čeka da se otkrije. U toj ulici, već promjenom organizacije, oslobađanjem nogostupa u korist pješaka i uvođenjem drvoreda, postiglo bi se puno.

Do početka sjednice na kojoj će se raspravljati o Izmjenama i dopunama GUP-a ostalo je deset dana, a da zapravo još nitko nije vidio kako će on na kraju izgledati. Kada bismo se oslanjali na službene informacije koje se trenutno mogu pronaći na mrežnim stranicama Grada Zagreba, ni po čemu ne bismo znali da se upravo donosi najvažniji gradski prostorni dokument. Budući da nemamo vremenski stroj poput gradonačelnika, odgovor ćemo doznati kroz desetak dana.

Građanska platforma Pokreni Zabok već nekoliko mjeseci nastoji ostvariti inicijativu sadnje drveća u zelenom pojasu kod trgovačkog centra Lidl u Zaboku. Na sebe preuzimaju trošak nabave sadnica drveća i organizaciju stručne sadnje. Od predstavnika Grada dobili su nedvosmislen odgovor kako ne postoje zapreke u vezi sadnje na čestici u pitanju. Unatoč svemu, i dalje stižu negativni odgovori iz Lidla. Zašto je Lidl protiv drveća, koje bi neupitno poboljšalo kvalitetu života u gradu? I gdje je u svemu "društveno odgovorno poslovanje" na koje se lanac poziva?

Konačni prijedlog najnovijih izmjena GUP-a Grada Zagreba kojeg bi Gradska skupština trebala usvojiti na idućoj sjednici, krši čitav niz zakona i propisanih procedura. Pritisak da se na brzinu donese konačni prijedlog plana na kojeg se nakon završetka javne rasprave čekalo gotovo dvije godine zvoni na uzbunu. Između svih izmjena ubačenih nakon završetka rasprave posebno se ističu one koje se odnose na prostor Hipodroma i Velesajma. Za buduću gradnju nema propisanih ama baš nikakvih ograničenja i novi će GUP dati pravni okvir za sve ono što se s arapskim investitorom planira na prostoru Velesajma i Hipodroma.