Članci tagirani sa: jezična politika stranica 1 od 1

Hrvatsko pravopisno sukoboslovlje

Ilustracija: naucionica.com
Kako se čini, novi pravopis neće biti garancija za konačnu depolitzaciju jezika, a mogućnosti izbora različitih varijanti teško da će uspjeti. On će biti tek preporuka za pisanje novih udžbenika i za službenu upotrebu. Za H-Alter govore Snježana Kordić, Mate Kapović i Dijana Ćurković.

Prevodioce nitko "ne doživljava"

Giga Gračan, prevoditeljica, dobitnica ovogodišnje nagrade za životno djelo "Iso Velikanović": U elementarnoj informaciji o izlasku neke knjige stranog pisca ni danas ne piše da ju je prevela osoba X, pa ispada da Amos Oz ili Jonathan Franzen pišu na hrvatskom.

"Govorite li Srbiš?"

Kritika upotrebe anglicizama u nacionalističkom diskursu u Srbiji: Kada se živi u sredini koja je nacionalistička kao ova naša (post)jugoslovenska, nije teško brojne vrednosno neutralne pojave predstaviti kao napad na naciju. To se dešava sa uplivom reči engleskog (često i uopšte stranog) porekla u srpsku varijantu srpskohrvatskog.

Južnjačka ućeha

Josip Silić i Ivo Pranjković na privremenom radu u Podgorici: Ono što hrvatski stručnjaci itekako mogu i za što imaju nakupljenog iskustva, a crnogorski su time još manjkavi, jest čin diferenciranja u odnosu na srpski jezik, to vječito izvorište naših separatističkih kompleksa manje vrijednosti.

Otrovne laži o jeziku

Foto: "Globus"
Lingvistkinja Snježana Kordić odgovara na kritike koja je izazvala njezina nedavno objavljena knjiga "Jezik i nacionalizam": Sredstva za kojima poseže Sanda Ham i njoj slični već je okarakterizirao Dieter Weirich kad je rekao da se nacionalizam na južnoslavenskim prostorima zasniva na „otrovu laži, laži o svijetu, o susjedu, o povijesti, o religiji i kulturi, na kraju o samom sebi". Zajednički jezik realno postoji, htjeli mi to ili ne.

O jalu i dogovorenim pobjedama

Kad bi samo smjeli, sigurno bi i pripadnici evropske političke klase rado dobivali visoke položaje za koje nisu ni školovani niti sposobni, unosna zaposlenja za koja nemaju potrebna znanja, nekažnjeno učestvovali u korupciji, namještali si natječaje i pobjede, tržili vojnim kamionima, a možda i arlaukali na koncertima neofašista.

Uzalud vam trud, lingvisti

Sve jezičke invencije s nakanom da se pojačaju razlike između srpskog i hrvatskog jezika i dalje će propadati u točki kad postanu zaista djelotvorne; naime, kad postanu nerazumljive Bošnjacima, Srbima i Crnogorcima - jednako će biti nerazumljive i Hrvatima.

Jezikoslovna tonidba

Čovjek ne može ne zaspasti u tonidbu kad vidi kako i stjegonoše borbe za jezičku čistoću padaju u rascijeplje koje na želucu osjetljivijeg čovjeka može izazvati predvrijed. Čovjek ne može ne osjetiti gnjav kad vidi da nas svi ti visoko školovani stručnjaci, sustavno i ustrajno, guraju u područja čiste napregulje!

Sanaderov čudnovati dar

Jesu li Sanader i Mićunović izsmjehivači, podbadači, rugatelji? Ili su se oni, kao ozbiljni muževi, zapleli u neko čudno proturječje? Ili smo u zamci neshvaćanja očigledne trivijalnosti mi - obični, mali ljudi?

Dubravko Škiljan: NEMOGUĆE JE DOKAZATI DA SU HRVATSKI I SRPSKI DVA RAZLIČITA JEZIKA

Dubravko Škiljan (1949. – 2007.), prerano preminuli ugledni zagrebački lingvist, bio je dosljedni kritičar promjena koje je jeziku nametala, i nameće ih politika. Umjesto nekrologa, ponovo objavljujemo intervju koji je Škiljan početkom 1995. godine dao dvotjedniku Arkzin. U tom je razgovoru, vođenom u jeku rata i na vrhuncu HDZ-ovih kulturnog projekta privođenja Hrvata hrvatstvu, opisao procese koji dovode do stvaranja autonomnog hrvatskog, srpskog, bošnjačkog (pa nešto kasnije i crnogorskog) jezika.