Članci tagirani sa: kapitalizam stranica 8 od 11

Polubauk polukruži poluevropom

radnici_tuzla_prtscr_yt_copy88026.jpg
Sve sile stare Europe - od filozofije do policije, od genetičkih laboratorija do shopping mallova, od crkve do medijskih koncerna - zaista su se ujedinile u svetu hajku protiv radikalne promjene i prevrata koji bi doveo u pitanje tu staru Europu koju danas predstavlja Europska unija. No da li danas bauk komunizma kruži Europom?

Politička platforma radničkog otpora

Ilustracije: Radnička fronta<br>
Rastko Močnik, Tonči Kursar i Luka Mesec komentiraju osnivanje Radničke fronte i fenomen nove ljevice u Europi. "Zadnji je trenutak da se europski narodi počnu organizirati i odupirati. Nove lijeve stranke i njihovi uspjesi pokazuju da građani Europe ne žele postati zamjena za eksploatirane mase dekadentnog euro-atlantskog kapitalizma", kaže Močnik.

Rast: nezasitni bog uništenja

Foto: Wikimedia Commons<br>
Slijepa potraga za ekonomskim rastom pokreće ciklus krize, a to uništava svijet. Zašto uništavamo prirodni svijet i javne službe da bi generirali rast, kad taj rast ne doprinosi zadovoljstvu, sigurnosti, pa čak ni, za većinu ljudi, boljem prosperitetu? Zašto nismo promijenili model, unatoč tome što je propadao toliko ozbiljno i toliko često? Kada dođe do sljedećeg kraha, ova pitanja postat će neizbježna.

Moć umjetnosti i tehnosfera (2. dio)

Foto: Tomislav Čuveljak<br>
Žarko Paić u intervjuu za "H-Alter": "Aktivizam se mora organizirati bitno politički i djelovati manje performativno, a više odlučno i jasno. Inače ćemo imati puzajući neofašizam na ulicama i u institucijama, kao što se to valja Europom već unatrag nekoliko godina, a u nas postaje 'demokratskom borbom' za pravo na referendum o odstranjenju manjina iz javne sfere. Krajnje je vrijeme je da se subverzija od spektakla kulture prebaci na politiku događaja radikalne demokracije."

Moć umjetnosti i tehnosfera (1. dio)

Foto: Tomislav Čuveljak<br>
Žarko Paić, sociolog kulture i filozof: Rad i kultura gube svoje značajke binarnih opreka time što su uvučeni u igru tehnogeneze kapitala kao takvoga u svojoj posljednjoj mutaciji – želji za vladavinom i moći onoga neljudskoga. Neoliberalizam kao "konzervativna revolucija“ otvorio je mogućnosti reinvestiranja u tehnosferu. To se dogodilo privatizacijom javnoga ili zajedničkoga dobra sve do posljednje oaze "autonomije“ i "slobode“ svijeta života.

Kapitalizam protiv klime

naomi_klein_antinuclear.net.gif
Naomi Klein govori o svojoj novoj knjizi: Činjenica da se sustavi za održavanje života planeta destabiliziraju govori da postoji nešto potpuno krivo u našem ekonomskom sustavu. Da bi funkcionirala u kapitalističkom sustavu, našoj ekonomiji treba kontinuirani rast i kontinuirano iscrpljivanje resursa. S druge strane, postoje dijelovi naše ekonomije koje želimo proširiti i koji imaju minimalan utjecaj na okoliš poput skrbi, obrazovanja i umjetnosti.

Pozadina zahtjeva za manjom ekonomskom ulogom države

Dihotomija države i tržišta sve više dolazi do izražaja u većini medija, u istupima većine političara i u radovima većine ekonomista. Međutim, kako to biva u kapitalizmu, vladajuća klasa i njeni advokati vrlo jednostavne zahtjeve moraju kamuflirati u razne altruističke, a tobože znanstveno dokazane ekonomske teze.

Fenomen državnog kapitalizma

Upravo zato što su se u Hrvatskoj sve odluke prepustile stihiji tržišta i što je država postala veliki birokratski aparat koji u suštini nema zadnju riječ u ekonomskim pitanjima, društvo je bačeno više desetljeća unatrag s vrlo malim izgledima za boljitak.