"U predstavi se ne bavimo ljudima koji su se bunili, nego smo naglasak stavili na ljude koji osjećaju 'mi bismo trebali pomoći', ali u jednom trenu zašute, odustanu. Odjednom više nisu bitni razlozi, argumenti, izražavanje mišljenja, nego je najvažnije tko je agresivniji i tko je glasniji. Tako se dogodi da se odjednom probudiš u zemlji punoj nepravde i nelogičnosti pitajući se što se upravo dogodilo oko mene. Zato je to prvenstveno predstava o ljudima koji su spremni podržati migrante, ali zbog okolnosti nisu uspjeli inzistirati na svojim stavovima", govori o predstavi Žiga Divjak, nagrađivani slovenski redatelj.

Andronik u režiji Igora Vuka Torbice - transgeneracijska sablast kao zalog za budućnost.

Gllugl je varaždinska umjetnička skupina čiji repertoar u posljednje dvije godine, na već pomalo otromboljenu gradsku scenu unosi ne samo svježinu i ambiciju novog ansambla, već i iznenađujuće visoku profesionalnu razinu izvedaba, s obzirom na mladost aktera i vrlo skromne uvjete djelovanja.

Kazalištem protiv stigmatizacije osoba s invaliditetom.

SubScena je proizvela predstavu koja kroz psihijatriju govori o društvenoj mašineriji.

Od 12. do 17. listopada u kazalištu Vidra (Draškovićeva 80, Zagreb) održava se 9. Međunarodni festival kazališta slijepih i slabovidnih, Blind in Theatre. Otvaranje je 12. listopada u 19 i 30 sati.

Jedino profesionalno otočko kazalište dovodi u kolovozu brojne kulturne događaje na Vis.

Machiavellijeva politička misao je danas aktualna i relevantna, te joj je potrebno pristupiti kroz zajedničku politološko-kazališnu izvedbu, navode iz Dramske skupine FPZG-a.

Povodom gostovanja Slavoja Žižeka u sklopu Filozofskog teatra, postavljam pitanje: Zašto se čitav taj projekt tako zove – Filozofski teatar? Je li dosta samo dati naziv ili treba razmisliti o performativu imenovanja, o njegovoj političkoj moći ili se to pitanje treba zanemariti kao bespotrebno zanovijetanje kad smo se svi tako lijepo okupili. Je li dosta prepustiti se gostima i njihovom govoru, kao na primjer Slavoju, da udahnu teatralnu iskricu u sumornu birokratsku mašineriju nacionalne kuće?

Da bi predstave bile dostupne gluhima i slijepima, moraju se zadovoljiti brojni tehnički, organizacijski i financijski uvjeti. Oni se moraju nadati da će neki izolirani entuzijast(i) povremeno progurati kakav projekt te da će "lobirati" za ono što bi trebalo predstavljati već odavno utvrđeni civilizacijski doseg.