Članci tagirani sa: književnost stranica 1 od 6

Irsko ljetovanje (Mislim na Desnicu dok pakiram jabuke)

Foto: Tert.am
Prošlo se ljeto ukazala mogućnost rada u El Doradu keltske Hrvatske. Bicikliram svaki dan, deset kilometara, nekad u mraku, s reflektirajućim prslukom, ignoriram stare druidske utvare pored puta. Posao je težak, ali ima neku meditativnu kvalitetu. Kao i kod klasične meditacije, uvijek te malo bole leđa na kraju dana. Nitko nema stalno mjesto, osim Ukrajinki, koje se skupe ujutro u amorfnu masu obojenih vlasišta i predivnih plavih očiju. Lenkin je engleski kao moj francuski - uopće ga ne govori, ali komuniciramo nekako telepatski. Volim kad me stave pored nje, njeno voluminozno tijelo ima kvalitetu svjetionika. Slabo se dopisujem, nemam snage, udvarači su me zaboravili.

Literarno skvotiranje

Foto: Haiku Petrović
Lit–squatting je nova kovanica koja označava gerilsko useljavanje literarnih sadržaja u zapuštene gradske mikro-prostore poput starih reklamnih vitrina, izloga, ograda i kontejnera. Nerijetko je odabir književnih tekstova formatom i temom prilagođen mjestu ili ulici u kojoj je instaliran. Negdašnja ružnoća i oronulost preko noći postaje mala, skrovita ljepota, vizualna i potencijalno duhovna. Zamjetno je to na varaždinskoj uličnoj sceni. Haiku ploče postavljene su na ograde, u neposrednoj blizini tržnice izlog je poezije, a naljepnice na koševima za smeće podsjećaju na remek-djela kajkavske književnosti.

U školskim udžbenicima nedostaje pjesnikinja

denis_cosic_foto.jpg
Pjesnik Denis Ćosić: "Kao društvo smo previše usmjereni na pričanje i sadržaj koji trebamo izreći, a premalo dozvoljavamo našim dušama da govore same za sebe i rezoniraju s drugim bliskim dušama, do toga da je tišina sveprisutni ideal koji najčešće pronalazim u prirodi. Nemojmo zaboraviti i kako u udžbenicima hrvatskog jezika za srednju školu neizmjerno nedostaje ženskih autora".

Za Zagreb je karakteristično ono marginalno

Foto: Sonja Tarokić
Makroorganizmi su prva pjesnička zbirka Bojana Krištofića. "Nije čudo što mi je Novi Zagreb potaknuo inspiraciju i 'natjerao me' na poetsko pisanje. Naposljetku, konačni demijurg Zagreba je Sava, rijeka koja ovdje nije nimalo glamurozna i presijeca svojevrsni 'brisani prostor' s kojim gradske vlasti već desetljećima ne znaju što bi, a divan je upravo takav kakav jest: bez ikakve 'svrhe' doli one jedine važne, koju mu daju sami građani. I sve to s minimalnom 'infrastrukturom'. Pametnim ljudima to bi trebalo nešto govoriti, a meni je poslužilo kao ishodište knjige", govori.

Ne presuđuje se samo novinarstvu, sudi se i književnosti, kulturi i slobodi

Foto: T.O.
Hrvatsko društvo pisaca izražava ozbiljnu zabrinutost i zgražanje zbog sve većeg broja sudskih tužbi protiv novinara i pisaca koji su, obavljajući svoj posao, izvrgnuti stalnim sudskim progonima. "Danas se sudi novinarima, sutra će se masovno suditi polemičarima, satiričarima, piscima epigrama ili čak pjesnicima. Da su krajem 19. i tokom 20. st. sudovi ovako dijelili novčane kazne, Matoš bi ostao bez jedinih cipela, a Krleža više ne bi imao ni za šešir. Ne presuđuje se ovdje samo novinarstvu, ovdje se sudi i književnosti, kulturi i slobodi", poručuju iz Hrvatskog društva pisaca. Njihovu objavu prenosimo u cijelosti.

Lektira i perspektiva

Foto: Čitanje omiljene knjige s popisa izbačenih lektira (Facebook)
Najnoviji popisi lektire, nastali u okviru reforme koja to nije, očekivano su postali predmet još jedne ad hoc javne rasprave. Ta će se rasprava logikom dnevnopolitičkih potreba vjerojatno pokušati ad hoc utišati. U slučaju da se u konačnici nastavnici i učitelji ipak upotrijebe kao živi štit ili da se prijepori pokušaju zataškati licitiranjem naslovima, propustit će se uočiti da je sporan popis osnovnoškolske lektire ustvari samo završni čin višedesetljetnog procesa u osnovi labavog i sve labavijeg lektirnog normiranja bez jasne definicije što se čitanjem lektire želi postići.

Vitez narodnooslobodilačkog bibliotekarstva

Foto: Vitezova arhiva
"Nakon što sam završio studij bibliotekarstva u Sarajevu stropoštao sam se u realnost. Iz nezadovoljstva i želje da pokušam nešto promijeniti, makar napor bio uzaludan, odlučio sam postati vitez bibliotekar. Snimanje filma razvuklo se na tri ljeta. Temeljna misija bibliotekarstva – osigurati slobodan pristup informacijama i znanju svakom članu društva, danas je itekako ugrožena. Na ulazna vrata biblioteke okačim natpis 'pitaj bibliotekara sve što te zanima'. Učenica trećeg razreda osnovne jednom me pitala - zašto su banane zakrivljene?", priča Mašo Mehmedović, autor filma Vitez bibliotekar.

Exit West

Foto: I.P.
Exit West Moshina Hamida izuzetno je vješto napisan roman koji izaziva empatiju prema migrantima, ali nije puki apel na otvaranje granica. Naprotiv, roman pokazuje da za suživot i stvaranje bolje budućnosti svi sudionici procesa moraju biti promijenjeni, izgubiti svoje predrasude (privilegije?) i učiti neposrednim iskustvom. Hamid pokazuje da je pitanje odnosa prema migrantima mnogo više od humanitarne krize ili diplomatskih pregovora – ono će odrediti sliku svijeta u kojem želimo živjeti u budućnosti.

Zbog sustava gubimo svi

Foto: Stihovnica
Razlog zašto sustav, a time i tržište, nije posloženo leži u institucijama.

Umjetnost i vlasništvo danas

Foto: Baza
Može li suvremena umjetnost uopće iskoračiti van svojih okvira bez pretvaranja u spektakl? Je li moguće pretvoriti umjetnički iskaz u efektni politički angažman? Takva pitanja vode nas knjizi eseja Umjetnost i vlasništvo danas i drugi eseji engleskog autora Johna Bergera (1926 – 2017), prvom naslovu biblioteke Tendencija u izdanju BLOK-a.