Članci tagirani sa: kultura stranica 1 od 17

Jordanski dnevnici: Budi na ovome svijetu kao da si stranac ili putnik

Foto: Lidija Čulo
Desert Highway jedna je od dvije autoceste koja siječe Jordan smjerom jug-sjever i pruža pogled na jedno prekrasno ništa. Tek poneki usputni dućančić nalik trafo-stanici okićen s par lampica nagovještava Ramazan i činjenicu da tu netko možda živi. U Ammanu pak žamor, glazba, trubljenje automobila, povici iz dućana otvorenih do dugo u noć, nasmiješeni pozdravi prolaznika: ''Odakle ste? Ahlan wa sahlan, dobro došli u Jordan''. Konobar dobacuje arapski kruh na stol poput frizbija, muškarci izlaze van u klompama i sandalama svojih žena, sjedi se po betonu i cesti.

Zagreb, grad krijesnica - incijativa za privremeno gašenje javne rasvjete na Dubravkinom putu

zagreb_grad_krijesnica.jpg
Niz partnera, organizacija, građanskih incijativa i uz podršku znanstvenica s dva sveučilišta, pokrenuta je incijativa za privremeno gašenje javne rasvjete na Dubravkinom putu u Zagrebu tijekom intenzivnog razdoblja aktivnosti krijesnica (lipanj - sredina srpnja, svega nekoliko tjedana). Mjera se predlaže s ciljem zaštite te i drugih životinjskih vrsta i njihovih prirodnih staništa na prostoru grada Zagreba i to tijekom najaktivnijeg razdoblja populacije krijesnica, kao konkretna mjera smanjenja svjetlosnog onečišćenja.

Literarno skvotiranje

Foto: Haiku Petrović
Gerilsko useljavanje literarnih sadržaja u zapuštene gradske mikro-prostore u Varaždinu.

Projekcijom Posljednje kino predstave danas se zatvara kino Europa

1_3.jpg
Danas je posljednji radni dan kina Europa pod upravom Umjetničke organizacije Zagreb Film Festival, nakon čega se kino zatvara na neodređeno vrijeme. Članovi Umjetničke organizacije Zagreb Film Festival, koja je posljednjih 11 godina upravljala kinom Europa, pozivaju sve zainteresirane da im se pridruže na oproštaju od kina uz filmske projekcije i prigodno druženje od 18 sati ispred i u predvorju kina Europa.

Strašne žene sve u 16: Nasta Rojc

nasta_rojc_autoportret.jpg
Povodom Mjeseca ponosa Prostor rodne i medijske kulture K-zona, pod platformom 'Fierce Women', organizira predavanje o Nasti Rojc - jednoj od najvažnijih hrvatskih umjetnica i slikarica prošlog stoljeća. Rojc je strašna žena čiji je turbulentni život daleko nadilazio zadane vremenske okvire, obilježen pomicanjem granica tadašnjih ustaljenih normi i građanskih pravila na svim područjima. Predavanje će održati povjesničarka umjetnosti i sveučilišna profesorica Leonida Kovač u Društveno kulturnom centru 'Šesnaestica' (Ozaljska 16/II kat) u četvrtak, 6. lipnja, s početkom u 18 sati.

Mačka je uvijek ženska

Foto: Mačka je uvijek ženska
"Marijine skulpture prikazale smo kao produžetak njenih stavova i doprinosa za rodnu ravnopravnost u izrazito mačističkoj struci. U kontekstu gdje je ona kao kiparica u svojoj generaciji morala biti upornija, radišnija i bolja od svojih kolega da bi uspjela, ne čudi da je i na svoje skulpture žena prenijela vitalnost i drskost u formi i pokretu. Kad bi nam dolazila pregledavati radove i udubila se u priču, njena cigareta je gorila do filtera i pepeo bi joj često padao po odjeći. Bilo nam je fascinantno gledati taj žar u doslovnom i metaforičnom smislu", pričaju autorice filma Mačka je uvijek ženska, o kiparici Mariji Ujević-Galetović.

Islandske bebe i sretni prinčevi favela

Foto: Ronjenje - rituali u vodi
Ima nešto na tom Islandu. Nešto dobro za ljude i filmove. Snorri na Islandu uči bebe roniti. Najlakše bi bilo reći kako Snorri uči bebe roniti, no, nije to dovoljno, a možda ni točno, jer, ne radi se o ronjenju onako kako ga obično shvaćamo – svladavanju jednog stranog elementa raznim novim tehnikama i pomagalima, nego prije o nečemu sasvim suprotnom: on pomaže malima i odraslima da ne zaborave vodu. Karamesinis pak postavlja grčke tragedije u Rio de Janeiru. U notornim favelama, grčki redatelj uspijeva barem neku osnovnoškolsku djecu zainteresirati za umjetnost.

Bečke majske razglednice

Živio Prvi maj! (Foto: P.D.)
Svibanj u Beču započeo u znaku velikog jubileja – sto godina socijalističkog Crvenog Beča.

Tortura (od) muzeja

Foto: M.M.
Od 2000. godine zamjećuje se globalni trend osnivanja privatnih - profitnih muzeja. Procjenjuje se da ih je preko 70% (umjetničkih) niknulo milenijskih godina. Taj trend dao je rastakanju javnosti institucije nove, nestidljive razmjere. Misija je profit, politizaciju se uokviruje prema ciljanoj tržišnoj niši. Žive od komodifikacije kulture, hrane se selfie industrijom i parazitiraju na reprezentacijskom kapitalu koji im poklanja slavno - javno - ime. Opstaju na nevoljkosti državnih legislativa da zaštite pojam muzeja. Pop-up ekonomija kaplje do novog dna, a već sada postoji Muzej pizze, Muzej sladoleda, Muzej kobasica...