Članci tagirani sa: kultura stranica 6 od 19

Kultura u plamenu

Foto: ytb prtsc
Gori jedna od najpoznatijih svjetskih građevina, jedan od simbola kulture, zajedničkog nazivnika stremljenju prema boljem. Nije ni prvi ni zadnji požar koji uništava nešto što ne smije biti uništeno, no poseban je jer se sada dešava. Notre Dame nije kamenje posloženo na način kojem se divimo, to je možda nekad bilo, no to nije njen značaj. Ona je, poput svakog umjetničkog (remek) djela prije svega ogledalo nas samih, test naše spremnosti da ostvarimo odnos koji je istinit. To nas čini ljudima - teško opisiv, no potpun osjećaj da nismo samo hrpa mesa i kostiju i nešto mozga, nego smo kulturna bića.

Građani i građanke još jednom poručili - ne damo kino Europa!

Foto: I.P.
Više od tisuću građana i građanki večeras je iskazalo svoje protivljenje gradskom posezanju za kinom Europa. Brojni nisu uspjeli ući u krcatu dvoranu kina. Popraćen skandiranjem "Ne damo kino Europa!" i dugotrajnim pljeskom, Boris T. Matić, koji sa suradnicima vodi kino, poručio je da neće odustati od pokušaja uspostavljanja dijaloga s Gradom kako bi kino nastavilo s radom.

Kino za sve - senzorne projekcije za djecu s teškoćama u razvoju

hfs2.jpg
U travnju, mjesecu u kojem se posebno obilježava i ukazuje na potrebu za osvještavanjem poremećaja iz autističkog spektra, Hrvatski filmski savez pod motom 'Kino za sve i dostupno svima' organizira senzorne projekcije u Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici i Bjelovaru kako bi se ukazalo na to da su osobe s ovim poremećajem važan i sastavni dio našeg društva.

Stanje umjetničkih sloboda - čiji narativi se računaju?

saf_2019_website_1.jpg
"Nasljeđe ratnih sukoba i dalje utječe na umjetničko stvaralaštvo u Hrvatskoj, udruge branitelja pozivaju na cenzuru, a lokalni Srbi i umjetnici iz Srbije su na meti i trpe cenzuru", stoji u izvještaju za 2018. godinu međunarodne organizacije koja se bavi slobodom umjetničkog izražavanja - Freemuse.

U školskim udžbenicima nedostaje pjesnikinja

denis_cosic_foto.jpg
Pjesnik Denis Ćosić: "Kao društvo smo previše usmjereni na pričanje i sadržaj koji trebamo izreći, a premalo dozvoljavamo našim dušama da govore same za sebe i rezoniraju s drugim bliskim dušama, do toga da je tišina sveprisutni ideal koji najčešće pronalazim u prirodi. Nemojmo zaboraviti i kako u udžbenicima hrvatskog jezika za srednju školu neizmjerno nedostaje ženskih autora".

Žena ide u rat

Foto: Žena ide u rat
Islandska Žena ide u rat Benedikta Erlingssona najbolji je film netom završenog, 47. beogradskog festa. Blizu-pedesetogodišnjakinja koja, kao voditeljica zbora, duh svakodnevno krijepi vrhunskom glazbom, tjelesnu pak kondiciju podiže po otočnim vrletima, bježanjem od bjelosvjetskih militarista - korporativista, politikanata i propagandista, koji ju gebelsovski pokušavaju proglasiti terorist(ic)om dok ih, rušenjem dalekovodne strujne mreže gigantskom rudnom eksploatatoru i zagađivaču, sprečava da sasvim neometano nastave uništavati Zemlju/otok i otočane.

Članice WHW-a postaju direktorice Kunsthalle Wien

unnamed_27.jpg
Odjel za kulturu Grada Beča imenovao je jučer članice kolektiva Što, kako i za koga / WHW (Ivet Ćurlin, Natašu Ilić i Sabinu Sabolović) za nove direktorice Kunsthalle Wien. WHW je izabran između više od osamdeset kandidata iz cijelog svijeta. WHW je posao direktorica preuzeo na razdoblje od pet godina. Iz kolektiva poručuju kako bi činjenica da će još jedan vrlo aktivan doprinos lokalnoj kulturnoj produkciji biti preusmjeren na inozemstvo, trebao potaknuti nositelje kulturne politike u Hrvatskoj da preispitaju uvjete rada na kulturnoj sceni.

Cvjetni trg ≠ Starbucks?

Foto: Zagreb kakav je nekad bio
Glasina o potencijalnom otvaranju Starbucksa na Cvjetnom trgu nije podigla veliku prašinu, kao što ovih dana vijesti o Cvjetnom trgu ne izazivaju naročitu reakciju. Trg koji je inspirirao umjetnike, građane i aktiviste danas se pretvorio u izgubljen teritorij kojim se mučno baviti – kad je već izgubljen, koga briga što će se tamo otvoriti? Ta glasina čini se konačnim zatvaranjem kružnog procesa komercijalizacije trga, a u svakom je slučaju zgodan povod da se još jednom zapitamo što je Cvjetni trg bio i u što se pretvorio, te što je trg kao javni prostor danas.

Za Zagreb je karakteristično ono marginalno

Foto: Sonja Tarokić
Makroorganizmi su prva pjesnička zbirka Bojana Krištofića. "Nije čudo što mi je Novi Zagreb potaknuo inspiraciju i 'natjerao me' na poetsko pisanje. Naposljetku, konačni demijurg Zagreba je Sava, rijeka koja ovdje nije nimalo glamurozna i presijeca svojevrsni 'brisani prostor' s kojim gradske vlasti već desetljećima ne znaju što bi, a divan je upravo takav kakav jest: bez ikakve 'svrhe' doli one jedine važne, koju mu daju sami građani. I sve to s minimalnom 'infrastrukturom'. Pametnim ljudima to bi trebalo nešto govoriti, a meni je poslužilo kao ishodište knjige", govori.

Apoteoza tijela

Foto: Hnk-Zajc.hr
Kutlno mjesto Bolera kroz četiri koreografske i skladateljske vizije u riječkom HNK.