Članci tagirani sa: kvartovi stranica 1 od 1

Fantazija bliskosti i nepoznata realnost

Kvart priče (Foto: ytb-prtsc)
Tijekom i nakon krize, dok budemo procesuirali što se događalo ovih mjeseci, slaganje novih priča i usmena predaja bit će nam ključni za stvaranje nove normalnosti. Gledajući serijal Kvart priča, shvaćam da kvartovi predstavljaju nužnu fantaziju bliskosti sa zajednicom, ali da se iza njih krije i realnost ljudi kojih nisam svjestan dok živim u svom mjehuru. U prostorno rubnim kvartovima izraženiji crni humor i autoironija ukazuju na težinu kakva nije prisutna u dobrostojećim dijelovima grada. Možda je najbolji aspekt Kvart priče što uspijeva ne samo ponuditi priču autsajderima, nego i uključiti ljude koji žive u Zagrebu.

Zagreb, iznova

Foto: N.N.
Od 10. studenog do 10. prosinca na H-Alteru smo objavili seriju od osam tekstova pod nazivom 'Zagreb, iznova'. Vodimo vas u neobične šetnje kroz zagrebačke kvartove, u Dubravu i Peščenicu, na Savicu, na okretišta, u skvotove, u prašnjave prostore u kojima se spajaju utopija i distopija. Otkrivamo zaboravljeno i zanemareno, maštamo o budućem i drugačijem.

Peščenica odlazi u raj

Fotografije: Lidija Čulo
Na pitanje ''Od kud vas toliko baš na Peščenici?'' Alija odgovara: ''Ovdje nismo getoizirani. Prođi od Volovčice do mene, imaš 420 naših kuća. Ljudi pokupe naš jezik, ne šalim se! Majstor neki dan bio kod mene, ne poznajem ga. Išao s mojim sinom u školu i eno ga, priča romski kao i ja!''. Mnogo je predrasuda o Peščenici i neke su možda utemeljene. Mnogo je onih koji bi radije živjeli u hoch iluzijama, gadljivih na ono čemu ništa ljudsko nije strano. No, između države u kojoj je Kolinda predsjednica i one u kojoj je Ševa ministar obrane, dvojbe nema. Na kraju Planinske ulice u kojoj smo se unatoč svemu znali barem dobro zabavljati, grafit u inat: Pantovčak jučer, Peščenica danas.

Nepokorena Savica

Drvored u ulici Prisavlje. (Foto: Suzana Dobrić Žaja)
Kada u Berkovićevom filmu kamion preko oranica iz centra doveze obitelj na tada pustu Savicu, otac kaže: "Ovo će jednog dana biti centar grada". I nije se prevario. U šezdeset godina nekadašnje ledine i močvare postale su dio velegrada, ali ne anonimna, bezlična spavaonica, nego mali grad unutar grada, s jedinstvenim identitetom i dušom. Zajedno s našim susjedima obranili smo park već dva puta, prvi put od gradnje crkve, a drugi put od besmislenog preuređenja. Nekako smo postali naselje angažiranih, odgovornih građana koji vode brigu o prostoru u kojem žive.

Najljepše ime u gradu

Foto: Zagreb, javni prostor (Tumblr)
Metropolitanske geste u Zagrebu su rijetke, odmak od klasičnog još rjeđi, no lako je zamišljati. Grad čine i imena koja postoje i koja "ne postoje" - gradski imaginarij poprište je neslućenih želja, pa i pokušaja da se ostvare. Vezanost imena i lokacije nekad su više, nekad manje očite. Spustiti se sa Šalate Ljubinkovcem, ako priču znamo, evocirat će gostioničarku Ljubicu i krčmu u Alagovićevom ljetnikovcu na koji stube izlaze. Zato je na Medveščaku, u blizini kuće u kojoj su živjeli Joža i Renata Horvat, idealno nazvati tamošnji bezimeni park po njima. Pri posezanju za autohtonim toponimima, jedno je ime osobito lijepo, možda i najljepše u gradu - Zvezdišče.

Šetanje gradom je inspiracija i otpor

Foto: (Facebook: Mapiranje Trešnjevke)
"Istraživanje grada, boravak na javnim površinama, interakcija s prolaznicima, sve su to aktivnosti koje su posve nekonzumerističke i opiru se klasifikaciji 'proizvoda'. U doba kada se pokušava privatizirati čak i pitka voda važno je čuvati besplatne djeliće života, aktivizam. Ne znam što je gore - beskonačni pokušaji komercijalizacije svakog kvadratnog metra gradske površine ili gradska politika koja se trajno oglušuje na potrebe građana i suvremene trendove u organizaciji gradskog života", govori Vanja Radovanović, autor bloga Nepoznati Zagreb i voditelj projekta Mapiranje Trešnjevke.

Šetanje gradom je inspiracija i otpor

Foto: (Facebook: Mapiranje Trešnjevke)
"Istraživanje grada, boravak na javnim površinama, interakcija s prolaznicima, sve su to aktivnosti koje su posve nekonzumerističke i opiru se klasifikaciji 'proizvoda'. U doba kada se pokušava privatizirati čak i pitka voda važno je čuvati besplatne djeliće života, aktivizam. Ne znam što je gore - beskonačni pokušaji komercijalizacije svakog kvadratnog metra gradske površine ili gradska politika koja se trajno oglušuje na potrebe građana i suvremene trendove u organizaciji gradskog života", govori Vanja Radovanović, autor bloga Nepoznati Zagreb i voditelj projekta Mapiranje Trešnjevke.