Članci tagirani sa: mladi stranica 1 od 7

U novo desetljeće - s novim obećanjima

plenki_marz_glavna.jpg
Hrvatska će se već od danas radikalno promijeniti: postat će socijalno svjesna i odgovorna država čiji vlastodršci brinu za opće dobro, a ne više za vlastite džepove. Premijer Plenković, koga ćemo morati trpjeti dobar dio nadolazećeg desetljeća, navući će kaput djeda Božićnjaka: pazit će da nikom od ranjivih ništa ne uzmanjka i da vlada svakome od njih pomogne kako bi se izvukao iz nesretnog položaja. Čitamo sve to u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine.

Kako lakše skočiti u život

skok_u_zivot_1024x749.jpg
"Rad na web stranici daje mi osjećaj doprinosa, uvijek sam za to da nešto idemo popraviti na bolje. U grupi shvaćaš da nisi sam, da se svi borimo sa sličnim problemima, da možemo biti tu jedni za druge", opisuje 22-godišnja Katarina, koja je odrasla u alternativnoj skrbi, što joj znači sudjelovanje u grupi mladih koji kreiraju sadržaj web portala Skok u život .

Mit o izvrsnosti

karlo_drzaic.jpg
Karlo Držaić: Prosvjetiteljstvo nije razumijevalo obrazovanje kao ideju najboljih, elitizma, izdvajanja izvrsnih i stvarajanja posebnih slojeva društva nego je težilo obrazovanju svih i unapređenju čitavog društva. Cilj obrazovanja bio je obrazovati radnike, seljake i sve druge ljude kako bi mogli uživati znanje kao takvo, ali i pomoću njega participirati u važnim društvenim odlukama i braniti svoj interes. Svrha obrazovanja nikada nije bila prilagođavanje ljudi ekonomiji.

Tako mladi, a tako stari

Foto: Ana Kuzmanić
Marko Kovačić, asistent s Instituta za društvena istraživanja: Država ne radi mnogo za mlade, osim što nudi APN-ove kredite koji su se iz nekoliko razloga pokazali lošima. Nacionalni program za mlade istekao je 2017. godine. To je krovna politika za tu populaciju, koja izostaje već tri godine. Kasno osamostaljivanje i bliski odnosi s roditeljima očituju se u manjku političkog angažmana i građanske pismenosti, jer mladi naprosto preslikavaju mišljenja svojih roditelja.

Kako u školi odgojiti građanina?

sven_janovski.jpg
Sven Janovski, tajnik Mreže mladih Hrvatske: Svaka škola ima vijeće učenika preko kojih učenici mogu odlučivati o njima bitnim pitanjima i odličan su primjer demokracije u malom. Međutim, ona su uglavnom vrlo neaktivna, što je odraz manjka participacije mladih u političkom životu uopće. U školama gdje se vijeća njeguju učenici se stvarno trude postati njihov dio. Smatram da politička participacija najprije kreće u takvim okruženjima.

Život, rad i COVID-19

Foto: Eurofund
Eurofound, evropska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, objavila je nedavno rezultate istraživanja utjecaja zaraze COVID-a 19 na privatni i poslovni život građana Evropske unije. Hrvatski su građani i građanke pri dnu po pitanju sposobnosti za amortizaciju socijalne krize, a na samome dnu po izraženom pesimizmu u odnosu na vlastitu budućnost. Povjerenje u nacionalne i EU-institucije također nam je najniže u odnosu na građane svih drugih članica Unije.

Privremeni, povremeni, potrošni

Foto: Pixabay
Raste broj zaposlenih, ali pritom ne pričamo o tipu zaposlenosti, o ljudima koji rade u tzv. netipičnim oblicima rada. Hrvatska bilježi pad stalnog, a porast privremenog zapošljavanja. U Hrvatskoj je u 2019. godini 32 posto privremenih ugovora bilo sklopljeno na period od tri mjeseca. Stalna nesigurnost, konstantno mijenjanje poslova, nemogućnost planiranja života, sve to utječe i na psihičko stanje pojedinca. Niz istraživanja ukazuje da opetovana izloženost nezadovoljavajućim uvjetima rada dovodi do psihološke neravnoteže, zamjetne u polju narušenog mentalnog zdravlja.

Klerikalizam im se omilio

Foto: Pixabay
Crkva u Hrvatskoj očito ima svoju viziju Božje Države kao neke vrste "univerzalne države" koja usisava sve svojim klerikalnim usisivačem. U "sekularnoj" državi svakog listopada djeca u školama slave vjerski obilježene Dane kruha, a u udžbenicima iz povijesti uče kako "Bog napravi čovjeka od praha zemaljskog". Pa zašto se onda čudimo šokiranosti Gérarda Mouroua, lanjskog dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, koji je ovog mjeseca boravio u Hrvatskoj i sreo ljude koji ga najozbiljnije pitaju vjeruje li on zaista da je Zemlja okrugla?

Ne želimo živjeti vaš rat!

Foto: The Sociological Cinema
Osobno sam imala veliku sreću uključiti se u mnoge projekte koji se bave mirovnjačkim aktivizmom, ratnim i poratnim temama. Ti projekti i ti ljudi, o kojima nikada nećete čuti u medijima, pokreću mlade glave da samostalno i kritički promišljaju o tome što se dogodilo. Mi samo želimo živjeti normalan život, ne gledajući tuđu nacionalnost, religiju, spol… Samo želimo živjeti mir. A na miru se mora raditi. Smatram kako više nemamo mogućnost djelovati ili ne. To su imale prijašnje generacije te njihovo (ne)djelovanje mi danas živimo. Ne postoje više mogućnosti, postoje samo odgovornosti.

Možemo drugačije, zajedno

Foto: Film Zar nije bolje ovako
Unatoč sudjelovanju članova obitelji u ratu, na mene nikad nije prenesen duh i teret mržnje. To mi je omogućilo da kroz odrastanje ne gledam ičiju nacionalnost niti vjeru, pa čak ni kad bih htio, ne bi znao razlike. Pitanje je kakva bih ja danas bio osoba da se nisam uključio u aktivizam mladih u regiji.