Članci tagirani sa: obnovljivi izvori stranica 4 od 8

Zagrebački mlinovi

Fotografije: Vladimir Tarnovski<br>
Vladimir Tarnovski: Na gradskim potocima u Zagrebu nekada je bilo mnoštvo mlinova, a svi su bili važni za sredine u kojima su se nalazili. U zgradi gdje je bio mlin grofa Kulmera, nalazila se i kolarska radionica, uz nju i pilana, a odmah do i kovačnica. Rempflov mlin je bio dio šireg gospodarskog pogona u kojem su se nalazile i peć za opeku, uljara, odnosno mlin za sve vrste koštica, ali i javno kupalište (mrzlice) s ugostiteljskim objektom.

Energetske zadruge danas

Sudionici skupa na krovu OŠ Ostrog, Foto: UNDP
Građani i dalje spremni, a država nespremna za "energetsko samozadovoljavanje": Praksa svih država koje su razvile zelenu energetiku, govori da je lokalno vlasništvo nad obnovljivim izvorima energije ključ njihovog razvoja, a to se kod nas uspješno ignorira, i još uvijek stagniramo na samo tisuću solarnih krovova u cijeloj zemlji.

Drugačijom poljoprivredom protiv kolapsa

mark_shepard.jpg
Mark Shepard, pionir obnavljajuće poljoprivrede: "Jedina civilizacija koja se oslanja na jednogodišnju poljoprivredu, a nije još propala, je ova sadašnja u kojoj živimo, ali ni za nju budućnost trenutno ne izgleda baš lijepo, zar ne? Ova umjetna poljoprivreda ogroman je dio problema. Moramo uništiti ekosustav, srušiti drveće, orati travnjake, da tlo prihvati sjeme. To je ratovanje, ratovanje sa živućim sustavom i planetom Zemljom."

Tlo je bankovni račun budućnosti

zeleni_alati_tlo.jpg
Po njemu hodamo, ali o njemu ne razmišljamo. Ono skladišti vodu, bez njega nema hrane, ono može riješiti ili ublažiti neke od najvećih problema današnjice kao što su klimatske promjene. Ni šuma Amazone ni oceani nisu najveći izvor svjetske bioraznolikosti, već upravo ono – tlo. Međutim, naša tla su zbog neprestanog preokretanja slojeva, oranjem i trovanja agrokemikalijama postala mrtva i inertna prašina. Kako vratiti život u tlo, za H- Alter govore Cvijeta Biščević i Bruno Motik iz ZMAG-a, autori priručnika "Briga o tlu".

Opasna poruka – može se

Krov OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću, Foto: UNDP
Opasne poruke poslane su prošloga tjedna iz Kaštela i Preloga kroz velike uspjehe, energetski neovisnu školu i recikliranje 60 posto otpada. Razotkriveno je tako da problem nisu ni otpad ni energija ni nezainteresirani građani već inertan sustav i njegovi vođe koji profitiraju od nastavka business as usual scenarija. "Ako jedna škola može ovoliko postići bez ikakve podrške države i fondova, koliko se tek može s njima?", kaže Robert Pasicko iz UNDP-a.