U nizozemskom gradu Utrechtu 316 autobusnih stanica sada ima zeleni krov. Osim što stanice sada izgledaju šarenije i veselije, ovakvi krovovi pomažu pri sakupljanju prašine, skladištenju kišnice te osiguravaju hlađenje ljeti. A jako ih vole i pčele!

Pet tisuća košnica je raspoređeno po gradskim zelenim površinama Beča, a neke od njih su smještene na jako neobičnim mjestima, kao što su primjerice glavno gradsko groblje, opća bolnica, pročišćivač vode ili pak krov gradske vijećnice.

Države članice EU-a danas su na Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i stočnu hranu kvalificiranom većinom podržale prijedlog Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom kako bi zaštitili pčele i ostale oprašivače. "Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi", kazao je zastupnik u EP-u Davor Škrlec.

Upoznajte korisne kukce, neprocjenjive pomoćnike u svakom vrtu kroz video udruge Biovrt.

Nakon što su pčelarske službe u posljednja četiri dana primile oko 350 poziva građana tvrdeći da ih "napadaju rojevi pčela", volonteri zagrebačke Gradske pčelarske službe izvijestili su danas kako građani nemaju razloga za strah jer se radi o tzv. svadbenom plesu medonosne pčele koji će trajati još nekoliko dana.

Udruga Biovrt pokrenula je kampanju Čuvaj pčelicu kojom želi pomoći opstanku zajednica pčela putem podizanja svijesti javnosti o važnosti pčela za naš opstanak.

"Koje mjere planirate poduzeti kako bi se nadoknadili visoki gubici broja pčela diljem Europske unije", pitao je Europsku komisiju zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula jer statistike govore da je broj pčela u Hrvatskoj od 2014. opao za čak 20 posto.

Pčelinjak u ekološkoj proizvodnji mora biti postavljen tako da u polumjeru tri kilometra od pčelinjaka nektar i pelud potječe od bilja koje nije tretirano kemijskim sredstvima i da postoji dovoljna udaljenost od bilo koje proizvodnje koja je izvor onečišćenja okoliša. U Hrvatskoj je, srećom, ovakve lokacije još uvijek moguće pronaći.

Damir Rogulja, predsjednik udruge "Pčelinjak" koja je pokrenula inicijativu za omogućavanje urbanog pčelarstva u Zagrebu: Čitav niz javnih institucija u Europi ima pčelinjake, a Zagreb ne može biti zeleni grad bez pčela i bez oprašivača. Pčele umivaju grad, i srećom ne znaju čitati zakone i pravilnike koji im zabranjuju boravak u njemu, pa ih je svake godine sve više. Tu su izložene manjem riziku nego u prirodi, gdje ih slabe pesticidi.