Članci tagirani sa: poezija stranica 1 od 4

Novim Zagrebom nitko sad ne prolazi

Foto: Pixabay
Drugačiji pogled na vijesti i događaje oko nas kroz haiku za H-Alter ispisuje Mun Tzu (opreka umjetniku ratovanja Sunu), s željom da nas usmjeri prema neciničnoj svevažnosti svakodnevice. "Novim Zagrebom/nitko sad ne prolazi/gori plastika."

Ilustracije koje spajaju povijest 3. maja i revolucionarnu poeziju

Foto: KURS, skica za baner iz serije 3. maj, korišteni stihovi Vladimir Nazor -Zvonimirova lađa
KURS je pripremio seriju ilustracija nastalih kombinirajući socijalnu i revolucionarnu poeziju Drage Gervaisa, Vitomira Jovanovića i Vladimira Nazora s motivima preuzetim iz vizualne arhive i povijesti brodogradilišta 3. maj. Ilustracije nas podsjećaju na uspjehe radničkih borbi u prošlosti sa željom da se u njoj ustraje i danas. Prenesene na transparente bit će na raspolaganju za buduće radničke proteste, a uz minimalu donaciju, koja će biti proslijeđena radnicima, građani će dobiti majice i postere s istim motivima.

Spasitelj kojeg čekamo smo mi

Foto: Aka Niviana Facebook
Aka Niviâna, mlada inuitska pjesnikinja i aktivistkinja s Grenlanda otvorila je ovogodišnji Global Landscape Forum čitanjem svoje pjesme Mi smo budućnost, koja se bavi posljedicama klimatskih promjena. "Dosta se govori o Grenlandu, ali ono što nedostaje je da mi, autohtono stanovništvo, uzmemo mikrofon u svoje ruke i prenesemo svijetu što se tamo događa", govori Niviâna. Ističe i kako je jedan od najvećih problema na Grenlandu velika stopa samoubojstva, jedna od najviših na svijetu. "Spasitelj kojeg čekamo smo mi", poručuje.

Po statistici, puca jedan od mnogih

Foto: Pixabay
O haiku poeziji Vladimir Devidé, matematičar i japanolog, vrsni poznavatelj haikua piše: "Haiku poezija rasterećena je patetike, ne poznaje cinizam, u njoj nema preuveličavanja niti umanjivanja važnosti onoga o čemu se govori. Sve je važno, bilo veliko ili malo, obično ili neobično. Sve ima svoje mjesto, svoj trenutak." Drugačiji pogled na vijesti i događaje oko nas kroz haiku za H-Alter ispisuje Mun Tzu (opreka umjetniku ratovanja Sunu), s željom da nas usmjeri prema neciničnoj svevažnosti svakodnevice.

Literarno skvotiranje

Foto: Haiku Petrović
Lit–squatting je nova kovanica koja označava gerilsko useljavanje literarnih sadržaja u zapuštene gradske mikro-prostore poput starih reklamnih vitrina, izloga, ograda i kontejnera. Nerijetko je odabir književnih tekstova formatom i temom prilagođen mjestu ili ulici u kojoj je instaliran. Negdašnja ružnoća i oronulost preko noći postaje mala, skrovita ljepota, vizualna i potencijalno duhovna. Zamjetno je to na varaždinskoj uličnoj sceni. Haiku ploče postavljene su na ograde, u neposrednoj blizini tržnice izlog je poezije, a naljepnice na koševima za smeće podsjećaju na remek-djela kajkavske književnosti.

Šibenik osigurao novac za prijevod 'himne svih crnaca svijeta' na hrvatski

open_door_library.jpg
Aimee Cesaire je tijekom boravka u Šibeniku tridesetih godina prošlog stoljeća počeo pisati poemu Povratak u zavičaj koja je ubrzo nakon izlaska iz tiska postala himnom svih crnaca svijeta. "Martinska, to je moj Martinik", kazao je Cesaire i time upisao Šibenik u povijest crnačkog pokreta. Fotopoetika je pred potpisom ugovora kojim će osigurati novac za prvo prevođenje Cesaireovog djela s francuskog na hrvatski jezik.

U školskim udžbenicima nedostaje pjesnikinja

denis_cosic_foto.jpg
Pjesnik Denis Ćosić: "Kao društvo smo previše usmjereni na pričanje i sadržaj koji trebamo izreći, a premalo dozvoljavamo našim dušama da govore same za sebe i rezoniraju s drugim bliskim dušama, do toga da je tišina sveprisutni ideal koji najčešće pronalazim u prirodi. Nemojmo zaboraviti i kako u udžbenicima hrvatskog jezika za srednju školu neizmjerno nedostaje ženskih autora".

Cvjetni trg ≠ Starbucks?

Foto: Zagreb kakav je nekad bio
Glasina o potencijalnom otvaranju Starbucksa na Cvjetnom trgu nije podigla veliku prašinu, kao što ovih dana vijesti o Cvjetnom trgu ne izazivaju naročitu reakciju. Trg koji je inspirirao umjetnike, građane i aktiviste danas se pretvorio u izgubljen teritorij kojim se mučno baviti – kad je već izgubljen, koga briga što će se tamo otvoriti? Ta glasina čini se konačnim zatvaranjem kružnog procesa komercijalizacije trga, a u svakom je slučaju zgodan povod da se još jednom zapitamo što je Cvjetni trg bio i u što se pretvorio, te što je trg kao javni prostor danas.

Za Zagreb je karakteristično ono marginalno

Foto: Sonja Tarokić
Makroorganizmi su prva pjesnička zbirka Bojana Krištofića. "Nije čudo što mi je Novi Zagreb potaknuo inspiraciju i 'natjerao me' na poetsko pisanje. Naposljetku, konačni demijurg Zagreba je Sava, rijeka koja ovdje nije nimalo glamurozna i presijeca svojevrsni 'brisani prostor' s kojim gradske vlasti već desetljećima ne znaju što bi, a divan je upravo takav kakav jest: bez ikakve 'svrhe' doli one jedine važne, koju mu daju sami građani. I sve to s minimalnom 'infrastrukturom'. Pametnim ljudima to bi trebalo nešto govoriti, a meni je poslužilo kao ishodište knjige", govori.