Pandemija koronavirusa još je jedna kriza u Africi u kojoj su krize već normalizirane do mjere da Afrikancima samo potenciraju dugo prisutnu nesigurnost. Iako su tek crtica u našim medijima, ekonomskim položajem u Hrvatskoj smo ipak mnogo bliži Africi, nego Modrićevoj dnevnoj sobi, a "nevjerojatne" situacije s kojima se afričke države susreću polako postaju i naši problemi. Vodimo vas zato u zemlje Sjeverne Afrike, gdje o pandemiji koronavirusa razgovaramo sa sugovornicima iz Alžira i Egipta. Posljedice pandemije i mjera opreza već su dramatične, no ujedno postoje indicije da one mogu biti povod i za pozitivne promjene.

Medicinske sestre u Kaliforniji, na Floridi, u Kanzasu, Missouriju, Nevadi, Teksasu i New Yorku ovih dana prosvjeduju zbog nedostatka zaštitne opreme usred pandemije koronavirusa. Pozivaju odgovorne da im se osigura optimalna osobna zaštitna oprema, i za medicinske sestre i za ostalo osoblje bolnica. "'Svi smo zajedno u ovome', kažu Cuomo, Trump i drugi političari, ali to je laž. Mi smo te čija su tijela na prvoj liniji. Izišle smo na ulicu inspirirane borbom drugih sestara, ali i radnika Amazona", izjavila je Tre Kwon, medicinska sestra iz New Yorka, epicentra pandemije u SAD-u.

Jagode i šparoge trunu u Njemačkoj i Italiji, u Britaniji nema tko izvaditi krumpire.

Feministički kolektiv fAKTIV i ove godine za 8. mart organizira Noćni marš u Zagrebu. Noćni marš se tako borbeno nastavlja već petu godinu zaredom, a ususret maršu i 8. martu na H-Alteru promišljamo o značenju, potrebama i izazovima feminizma danas. Na pitanje "Što nam danas znači feminizam, odnosno - o čemu govorimo kada govorimo o feminizmu?", za H-Alter odgovaraju Ankica Čakardić, Marija Mileta, Danijela Dolenec, Karolina Hrga, Marija Jerončić i Monika Herceg.

Ekonomska i politička elita okupljena na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu koji završava danas i ove se godine trudila problematizirati globalnu nejednakost zanemarujući glavne uzroke problema. Povodom foruma Oxfam je objavio godišnji izvještaj o drastičnoj globalnoj nejednakosti koji pokazuje da je lani 2,153 milijardera, pretežito muškaraca, posjedovalo više bogatstva nego 4,6 milijardi ljudi. "Ekonomska nejednakost izgrađena je na rodnoj nejednakosti, koju omogućava seksistički ekonomski sustav koji izrabljuje i marginalizira žene i djevojke, istovremeno uvećavajući bogatstvo i moć elite", govori nam Anna Ratcliff iz Oxfama.

Prošli je mjesec objavljena monografija Borovo u štrajku: Rad u tranziciji 1987.-1991. autor(ic)a Jasne Račić, Snježane Ivčić i Svena Cveka. "Borovo nikada nije bilo samo proizvođač gume i obuće, već važan temelj društvenoga razvoja vukovarskoga kraja. Uspostava nove normalnosti u Vukovaru bio je proces oblikovan silom, kao i u slučaju mnogih drugih gradova čije iskustvo nije podržavalo nacionalne povijesti. U kolektivnoj memoriji je ostalo samo sjećanje na ekonomsku krizu, a mi smo otkrili brojke koje govore o masovnoj mobilizaciji radnika koji krajem 1980-ih žele očuvati svoja prava i način života izgrađivan desetljećima", govore nam autori.

Danas je status saborskog zastupnika, i političara općenito, u nas najunosnija profesija.

"Zakon o radu kaže da se u preraspodjeli radnog vremena može raditi četiri do šest mjeseci. U zaštitarstvu svi tako rade više od desetljeća. Prošle godine niti jedna zaštitarska firma nije prijavila niti jednog radnika da radi u preraspodjeli radnog vremena", kaže Nikola Sraka, tajnik Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti. Zaštitari i zaštitarke nam pričaju kako su potplaćeni, njihovi radni prostori nemaju sanitarni čvor, ne nose adekvatnu odjeću. Inspekcije, kad dolaze, kažnjavaju njih - radnike. Za rad na portama i recepcijama sve češće se zapošljava preko zaštitarskih, a ne recepcionerskih ugovora, jer je jeftinije, i tu se zapošljava sve više žena.

Hodajući hodnicima, osobito navečer kad se zgrada isprazni, osjeti se teret nasljeđa, sablasnost prostora. Nešto se prikriva, nešto je potisnuto. Nedostaje pamćenje zgrade, ona sadrži više nego što nam se prikazuje. Stari natpis 'Đuro Salaj' na pročelju, bista Adžije lišena konteksta, velika dvorana na petom katu s koje zgrada Ministarstva obrane izgleda majušnom... Uz veliku sreću što radim na mjestu s ovakvom povijesti, u čiji značaj i danas vjerujem, ipak me često obuzme osjećaj da prostor postoji kao relikt. Svaki dan je kao privilegija, ali istovremeno obilježen anksioznošću pred očekivanom propasti - kako mog posla, tako i zgrade, i ideje koju sadrži.

Raste broj zaposlenih, ali pritom ne pričamo o tipu zaposlenosti, o ljudima koji rade u tzv. netipičnim oblicima rada. Hrvatska bilježi pad stalnog, a porast privremenog zapošljavanja. U Hrvatskoj je u 2019. godini 32 posto privremenih ugovora bilo sklopljeno na period od tri mjeseca. Stalna nesigurnost, konstantno mijenjanje poslova, nemogućnost planiranja života, sve to utječe i na psihičko stanje pojedinca. Niz istraživanja ukazuje da opetovana izloženost nezadovoljavajućim uvjetima rada dovodi do psihološke neravnoteže, zamjetne u polju narušenog mentalnog zdravlja.