Planet Zemlja

Foto: Flickr

Muškarčine i mesine

Može li se biti muškarac, a ne jesti meso? Ideja muškosti usko je povezana s konzumacijom mesa. Rezultati Nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije u Hrvatskoj pokazuju kako prosječan sudionik istraživanja dnevno pojede 75,8 g mesa, a sudionica 42,19 g. Nikada u povijesti nismo jeli više mesa, nikada konzumacija mesa nije toliko ugrožavala okoliš i nikada meso na tanjure nije stizalo na toliko okrutan, a istovremeno posve nevidljiv način. U patrijarhalnim društvima hegemonijska muškost podrazumijeva imperativ jedenja mesa, a vegetarijanstvo destabilizira hijerarhiju.
Foto: Pixabay

Vrijeme nam istječe

U ljeto obilježeno požarima i ekstremnim temperaturama skupina znanstvenika objavila je novo zabrinjavajuće istraživanje koje govori da je planet na putu ulaska u stanje koje su nazvali "staklenik Zemlja". Prelaskom ključnog praga više nikakvo smanjenje emisija neće pomoći stabilizaciji klime. "Kritično pitanje je koliko smo daleko od pretpostavljenih planetarnih pragova. Naš je sud da bismo mogli prijeći takav prag u ovom stoljeću i to čak već za nekoliko desetljeća", kaže nam Will Steffen, glavni autor istraživanja.
Foto: M.K.

Zajednički protiv balkanskog hidroenergetskog tsunamija

Dvije su zajednice u središnjoj Bosni i Hercegovini imale razloga za slavlje u posljednjih nekoliko tjedana jer su postigle velike pobjede u kampanjama protiv malih hidroelektrana u blizini Fojnice i Kruščice. Prosvjedujući protiv MHE Luke, građani su dežurali na licu mjesta čak 325 dana, i za vrijeme zime, kada su samo tanki drveni zidovi improvizirane kolibe stajali između njih i zaleđenog okruženja. Sada stanovnici doline Željeznica mogu odahnuti, a njihova borba inspirirala je druge - sve više zajednica moglo bi početi vjerovati da je promjena moguća i zajednički raditi na tome.
Tuzla, Foto: CZS

Zaključavanje u ugljen, zaključavanje u prošlost

Dok Kina ubrzano radi na dekarbonizaciji svoje ekonomije, kineske tvrtke i banke grade ili financiraju projekte termoelektrana na ugljen na Balkanu. U BiH je nedavno tako sagrađena termoelektrana Stanari, koja je u cijelosti dopremljena iz Kine, a Blok 7 termoelektrane Tuzla i termoelektrana Banovići su u završnoj fazi dogovora o kreditnim aranžmanima s kineskim bankama. I treći blok termoelektrane Kostolac u Srbiji grade kineske tvrtke. Iako zagađenje zraka ne staje na granicama, invazija na zaključavanje susjedstva u desetljeća paljenja ugljena u Hrvatskoj ne izaziva interes.
Luka Tomac na Borneu

Planet sve topliji: Nada je u otporu

Kakva je realnost svijeta koji je već sada 1C topliji nego svijet u kojem su živjeli naši preci? "Nema kiše ove sezone, zabrinuti smo", odgovor je Agripine iz Perua. Njenu i još dvadesetak priča iz cijelog svijeta donosi globalno važna i sjajna nova knjiga klimatskog aktivista i fotografa Luke Tomca, Stories from the front lines of climate change – 1*C Rising. "Promjene su za mnoge već sada nepovratne. Obitelj Penana s kojima sam proveo tjedan dana na Borneu ne žive više ni u šumi ni od šume, nego u kontejneru pored plantaže palminog ulja", opisuje Tomac.
Foto: M.K.

Sedam godina borbe za grad po mjeri bicikla

"Gotovo sve 'biciklističke staze' u Zagrebu su nepropisne, često i opasne, a Grad otvoreno i javno tvrdi da ne namjerava na vrijeme uskladiti staze s novim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi. U prošlogodišnjem izvještaju o biciklističkom prometu hvale se s tri kilometra nove staze, točnije boje na stazi. To je za grad od 800 tisuća stanovnika sramotno, jasno je da Zagreb zapravo ništa ne radi po pitanju razvoja biciklističkog prometa", kaže predsjednik Sindikat biciklista Tomislav Nakić-Alfirević.
Foto: M.K.

Okolišno prihvatljivi potop

Potapanje sela u Kosinjskoj dolini izgradnjom akumulacijskog jezera površine 11 km prihvatljivo je za okoliš i ekološku mrežu, ocijenilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Istodobno je završila javna rasprava za drugi HEP-ov projekt, hidroelektranu Senj. "Iako je u obje studije potvrđeno da je riječ o povezanim projektima, njihov zajednički utjecaj uopće nije razmatran", kaže predsjednica Zelena akcija / FoE Croatia Željka Leljak Gracin, te najavljuje podizanje upravne tužbe protiv ovog rješenja.
Foto: M.K.

Zabrinjavajuća istina o turizmu

Utjecaj industrije turizma na problem klimatskih promjena daleko je podcijenjen, a države su iz krivog uvjerenja kao razvojni put birale brze turističke projekte velikih razmjera. Naime, ugljični otisak turizma čak je četiri puta veći nego se do sada mislilo i čini 8 posto svih emisija stakleničkih plinova na planetu. "Ovi bi se nalazi trebali uzeti u obzir u budućim promišljanjima nacionalnih razvojnih strategija i politika", ističu znanstvenici u istraživanju čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Nature Climate Change prošloga tjedna.
Foto: M.K.

Zeleni telefoni na rubu opstanka

"U travnju smo imali 142 prijave građana, kao nikada do sada. Službe očito ne rade svoj posao", kaže Gordana Klarić, voditeljica zagrebačkog Zelenog telefona. I po brojnosti prijava vidljivo je da upravljanjem okolišem građani nisu zadovoljni. No, zagrebački telefon i ove godine je u financijskoj neizvjesnosti, kao i ostalih osam zelenih telefona u državi, te se veći dio njih danas održava zahvaljujući volonterima. "Telefone bi u većoj mjeri trebala financirati lokalna uprava jer mi radimo njihov posao. Građani se nemaju kome drugome obratiti i tražiti pomoć", smatra Klarić.
Paul Phare, Foto: Inia Herenčić

Energija za sve

"Razvijati projekte obnovljivih izvora energija je kao da pokušavate natjerati mačke u stado", slikovito objašnjava Paul Phare iz britanske energetske zadruge Energy4All. No, dok za energetske zadrugare u Hrvatskoj to danas još uvijek tako izgleda, jer se suočavaju s birokratskim i financijskim preprekama, u zapadnoeuropskim zemljama je "tjeranje mačaka u stado" sve uspješnije, pokazali su primjeri predstavljeni na skupu Dobra energija dolazi na Vis u organizaciji Zelene energetske zadruge.