Planet Zemlja

Foto: M.K.

Zabrinjavajuća istina o turizmu

Utjecaj industrije turizma na problem klimatskih promjena daleko je podcijenjen, a države su iz krivog uvjerenja kao razvojni put birale brze turističke projekte velikih razmjera. Naime, ugljični otisak turizma čak je četiri puta veći nego se do sada mislilo i čini 8 posto svih emisija stakleničkih plinova na planetu. "Ovi bi se nalazi trebali uzeti u obzir u budućim promišljanjima nacionalnih razvojnih strategija i politika", ističu znanstvenici u istraživanju čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Nature Climate Change prošloga tjedna.
Foto: M.K.

Zeleni telefoni na rubu opstanka

"U travnju smo imali 142 prijave građana, kao nikada do sada. Službe očito ne rade svoj posao", kaže Gordana Klarić, voditeljica zagrebačkog Zelenog telefona. I po brojnosti prijava vidljivo je da upravljanjem okolišem građani nisu zadovoljni. No, zagrebački telefon i ove godine je u financijskoj neizvjesnosti, kao i ostalih osam zelenih telefona u državi, te se veći dio njih danas održava zahvaljujući volonterima. "Telefone bi u većoj mjeri trebala financirati lokalna uprava jer mi radimo njihov posao. Građani se nemaju kome drugome obratiti i tražiti pomoć", smatra Klarić.
Paul Phare, Foto: Inia Herenčić

Energija za sve

"Razvijati projekte obnovljivih izvora energija je kao da pokušavate natjerati mačke u stado", slikovito objašnjava Paul Phare iz britanske energetske zadruge Energy4All. No, dok za energetske zadrugare u Hrvatskoj to danas još uvijek tako izgleda, jer se suočavaju s birokratskim i financijskim preprekama, u zapadnoeuropskim zemljama je "tjeranje mačaka u stado" sve uspješnije, pokazali su primjeri predstavljeni na skupu Dobra energija dolazi na Vis u organizaciji Zelene energetske zadruge.
Foto: pxhere

Začarani krug energetskog siromaštva

Neprihvatljivo je da obitelji moraju birati hoće li jesti ili imati električnu energiju, ističu iz tvrtke Robin Hood Energy, prvog neprofitnog opskrbljivača energije u vlasništvu lokalne samouprave u Velikoj Britaniji. U Nottinghamu se na ovaj način bore protiv rastućeg i složenog problema energetskog siromaštva koji je posebno raširen u zemljama u tranziciji, pa i Hrvatskoj. "Najsiromašniji često žive u energetski potpuno neučinkovitim domovima te troše više novca na račune za energiju od hrvatskog prosjeka", ističe Slavica Robić iz DOOR-a.
Foto: M.K.

Priroda gubi sinkronicitet

Migratorni kolibrići koji su adaptirani na specifično proljetno cvijeće, sada promašuju vrijeme njegova cvjetanja. Morske ptice više ne podižu ptiće u vrijeme kada je riba najobilnija. O usklađenosti u ekosustavu ovise brojne biljne i životinjske vrste, a prirodni svijet sve brže gubi taj sinkronicitet, upozoreno je u novom znanstvenom istraživanju. "Promjene su brže i češće od ubrzanja klimatskih promjena", ističe voditeljica istraživanja Heather Kharouba sa Sveučilišta u Ottawi.
Fotografije: Robert Faber

Bandićev novi i ljepši savski nasip

Kašnjenje s uvođenjem nekog iole suvislog plana gospodarenja otpadom u Zagrebu nasljeđe je iz vremena HDZ-ove vladavine gradom i nastavlja se kroz sve mandate gradonačelnika Milana Bandića, a to nije malo. Zagrebačko brdo smeća Prudinec u Jakuševcu nezaustavljivo raste, a na njemu se gomilaju toksične tvari, strpljivo čekajući priliku da se ponesene vodom ili vjetrom rašire lokalnim i regionalnim prostranstvima. Brdo je "mudro" smješteno uz desnu obalu Save, odmah uz nasip, kako bi štetni utjecaji imali veću mogućnost prožimanja šireg teritorija prljave naše.
Foto: Futopia

Hrani nije mjesto u smeću

Kolektiv Sjemenčice poziva građane na degustaciju i razgovor o reciklažnoj kužini, događajima koje organiziraju kada se prikuplja odbačena hrana, koja se potom zajednički priprema i jede. No, poanta "reciklažnih kužina" nije samo najesti se, već i potaknuti ljude na šire razmatranje problematike hrane i ljudske prehrane.
Foto: Tamara Brixy

Voda je temeljno ljudsko pravo

Sanja Barić, stručnjakinja za ustavno pravo i profesorica na riječkom Pravnom fakultetu: "Postojeća zakonska regulacija ne štiti dovoljno kvalitetno trajnost, dostupnost i kvalitetu opskrbe vodom. Uopće nije jasno kolika je to najmanja količina, a ni kako je osigurati u slučajevima kada pojedino kućanstvo nije u mogućnosti plaćati. RH je prva država u EU po količini izvora vode po per capita stanovniku. Ako svoje prirodno blago ne zaštitimo, nismo zavrijedili da se nazivamo racionalnim bićima. Koliko nam se još katastrofa treba dogoditi da shvatimo o čemu je tu riječ?"
Foto: NASA

Svaka godina odlaganja ima visoku cijenu

U inkluzivnim i održivim društvima emisije stakleničkih plinova puno je lakše smanjiti, kaže Joeri Rogelj, glavni autor novog znanstvenog istraživanja objavljenog u znanstvenom časopisu Nature Climate Change. Razmatrajući različite ekonomske i društvene modele zaključili su da izražena društvena nejednakost znatno smanjuje ionako slabe šanse da zaustavimo klimatske promjene na granici s kojima se čovjek donekle može nositi.