Planet Zemlja

Hoesung Lee iz IPCC-ja, Foto: DKK, S. Rohl

Klimatski pregovori: 24. pokušaj

Uoči COP24 u Katowicama: "Šokirani smo da zemlja koja ima financijske i sve druge mogućnosti ne uspijeva ostvariti svoje klimatske ciljeve", rekla je o Njemačkoj Christiane Averbeck, izvršna direktorica Klima-Allianze. Bez vrlo brzog smanjenja emisija velikih emitera, a u EU najveći je upravo Njemačka, nemamo šanse ostati unutar granice zatopljenja od 1,5 C, a čak ni to ne znači da smo u zoni ugode. "To nije sigurna luka nego kompromis između onoga što se mora učiniti i onoga što se može", kaže Hans-Otto Pörtner, jedan od autora novog IPCC-jevog izvještaja.
Foto: Marina Kelava

"Mi smo priroda koja brani samu sebe"

Pogled na najdublji rudnik ugljena u Europi iza šume Hambach koja je postala simbol na kojoj se lome i "zeleni" imidž koji je Njemačka pokušavala graditi i sveukupne klimatske politike EU, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Apokaliptični prizor dijela planeta s kojeg je zajedno s ugljenom uklonjen i sav život, poziva na pozdrav i klimi kakvu poznajemo i planetu koji će sasvim sigurno krenuti dalje i bez čovjeka. No, tisuće ljude koji s druge strane rudnika satima sjede na tračnicama u najvećoj akciji građanskog neposluha protiv ugljena ikad, imaju se pravo nadati da je drugačiji svijet ipak moguć, kao što su napisali na transparentima.
Foto: Pixabay

Kvaliteta europskih voda daleko od zadovoljavajuće

Većina europskih rijeka, jezera i Prema posljednjem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o stanju voda u Europi, samo 40 posto rijeka, jezera, prijelaznih i priobalnih voda zadovoljava ekološke standarde propisane Okvirnom direktivom EU o vodama. Ova direktiva, usvojena 2000. godine, uspostavlja okvir za procjenu, upravljanje, zaštitu i unaprijeđenje kvalitete vodnih resursa u Europskoj uniji i ima za cilj zaštitu javnog zdravlja, ekosustava i biološke raznolikosti.
Foto: Zero waste Croatia

Na kavu bez otpada

Druženje u kafićima jedan je od bitnijih elemenata kvalitete života za stanovnike ove regije. Često ta naša navika proizvodi otpad. No, to ne mora biti tako, kaže Anamarija Prgomet. Pokazat će to kafić bez otpada koji se u subotu otvara u Zagrebu. "Nećemo imati plastične slamke, plastične žličice ni jednokratne šalice za kavu za van. Biootpad ćemo kompostirati, a sve sastojke ćemo nabavljati od lokalne zajednice ili u rinfuzi te ćemo tako izbjeći ambalažu. Djelovat ćemo po principima 'zero waste' životnog stila, koji ima pet pravila: odbiti, smanjiti, ponovo upotrijebiti, reciklirati, kompostirati", najavljuje.
Foto: Pixabay

Opasni otpad o kojemu se šuti

U svijetu se godišnje proda pet bilijuna cigareta, a trećina opušaka završi u okolišu. "Najpodcjenjeniji okolišni problem današnjice su upravo opušci. Većina ljudi misli da su filteri napravljeni od biorazgradivog materijala, no oni su ustvari od plastike, a iz opušaka se u okoliš cijede kemikalije i teški metali", kaže Thomas Novotny, profesor globalnog zdravlja na Sveučilištu Kalifornija u San Diegu i jedan od osnivača Cigarette Butt Pollution Projecta.
Foto: Green Sea Safari facebook

Zeleni lovci na otpad u moru

U dubrovačkom akvatoriju ovoga se ljeta išlo na safarije, ali ne onakve kakve biste očekivali. Udruga Green Sea Safari odradila je prvu sezonu u kojoj su vodili domaće i turiste na skupljanje otpada na plažama na udaljenim lokacijama te potom na zajedničko kupanje. U zamjenu za rad na prikupljanju otpada oni koju su se priključili dobili su tako besplatan izlet, ali i uvid u pravo stanje zdravlja mora, a ono nije sjajno. "Izolirane uvale brojne su u Hrvatskoj, a nitko ih ne čisti redovito", ističu Marlena Ćukteraš, Maro Carević i Alen Redžović, osnivači udruge Green Sea Safari.
Foto: Pixabay

Toplo, toplije

Analiza Europske mreže za data novinarstvo (European Data Journalism Network) preko 100 milijuna meteoroloških podataka pokazuje kako je svaki veći grad u Europi topliji u 21. stoljeću, nego što je bio u prošlom. Zahvaljujući podacima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), koji uključuju različite meteorološke podatke, EDJNet je analizirao promjene u temperaturi za period od 1900. do 2017. godine u više od 500 gradova u Europi, od čega se sedam njih odnosi na Hrvatsku, tj. na Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Slavonski Brod, Pulu i Zadar.
Foto: Flickr

Muškarčine i mesine

Može li se biti muškarac, a ne jesti meso? Ideja muškosti usko je povezana s konzumacijom mesa. Rezultati Nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije u Hrvatskoj pokazuju kako prosječan sudionik istraživanja dnevno pojede 75,8 g mesa, a sudionica 42,19 g. Nikada u povijesti nismo jeli više mesa, nikada konzumacija mesa nije toliko ugrožavala okoliš i nikada meso na tanjure nije stizalo na toliko okrutan, a istovremeno posve nevidljiv način. U patrijarhalnim društvima hegemonijska muškost podrazumijeva imperativ jedenja mesa, a vegetarijanstvo destabilizira hijerarhiju.
Foto: Pixabay

Vrijeme nam istječe

U ljeto obilježeno požarima i ekstremnim temperaturama skupina znanstvenika objavila je novo zabrinjavajuće istraživanje koje govori da je planet na putu ulaska u stanje koje su nazvali "staklenik Zemlja". Prelaskom ključnog praga više nikakvo smanjenje emisija neće pomoći stabilizaciji klime. "Kritično pitanje je koliko smo daleko od pretpostavljenih planetarnih pragova. Naš je sud da bismo mogli prijeći takav prag u ovom stoljeću i to čak već za nekoliko desetljeća", kaže nam Will Steffen, glavni autor istraživanja.
Foto: M.K.

Zajednički protiv balkanskog hidroenergetskog tsunamija

Dvije su zajednice u središnjoj Bosni i Hercegovini imale razloga za slavlje u posljednjih nekoliko tjedana jer su postigle velike pobjede u kampanjama protiv malih hidroelektrana u blizini Fojnice i Kruščice. Prosvjedujući protiv MHE Luke, građani su dežurali na licu mjesta čak 325 dana, i za vrijeme zime, kada su samo tanki drveni zidovi improvizirane kolibe stajali između njih i zaleđenog okruženja. Sada stanovnici doline Željeznica mogu odahnuti, a njihova borba inspirirala je druge - sve više zajednica moglo bi početi vjerovati da je promjena moguća i zajednički raditi na tome.