Planet Zemlja

stopceta_mk.jpg

Oružje slamanja lokalnog otpora

Zašto je za lokalne borbe bitno boriti se protiv ratifikacije CETA-e i drugih trgovinskih sporazuma, ilustrativan je slučaj rumunjske Rosia Montane. Nakon dva desetljeća uspješne borbe protiv megalomanskog rudnika stanovnici i dalje nisu sigurni i to radi ISDS mehanizma koji je ugrađen u međunarodne trgovinske ugovore. Kanadska korporacija Gabriel Resources tužila je, naime, rumunjsku državu i traže četiri milijarde dolara naknade, dva posto rumunjskog BDP-a.
Foto: TZO Bol Facebook

Plaže na udaru

Zauzeto do daljnjeg – poruka je koju su građani i građanke Bola prije nekoliko dana poslali vladajućima i budućim koncesionarima vezano za jednu od najpoznatijih plaža – Zlatni rat u Bolu. Razlog za prosvjed građana je dodjela koncesije zagrebačkoj tvrtki Sport B, tvrtki bez prihoda i zaposlenih, za koju su glasala 24 vijećnika Skupštine Splitsko – dalmatinske županije. Koncesije, nasipavanja, gradnje - što se događa s hrvatskim plažama? Donosimo nekoliko primjera koji pokazuju kako "svako misto svoj Zlatni rat ima".
Park na Savici, Foto: Čuvamo naš park

Solidarnošću na kaos

Kaos stvara prilike. Kad se počiste svi periferni aspekti građanskih pobuna, komunikacijske greške nastale iz krive procjene, šumovi svih vrsta, trenutna moć nekog Milana Bandića koji šalje agresivne plaćenike na četrnaestogodišnje curice, ostaje ogoljena i oboriva. A park uz park postaje i čitak simbol zahtjeva za pravdom, ne samo u prostoru.
Potok Črnomerec u nižem toku, Foto: S.Š.

Cestom protiv potoka

Umjesto postojećeg zelenog koridora s javnom šetnicom uz dio otvorenog toka zagrebačkog potoka Črnomereca, gradska uprava Milana Bandića planira natkrivanje segmenta potoka za potrebe nove ulice na potezu od Ilice do Prilaza baruna Filipovića. Tim kratkovidnim i izuzetno štetnim zahvatom poništio bi se postojeći zeleni koridor ali i potencijal javnog šetališta uz otvoreni potok od Medvednice do Save.
M. Galović, Foto: IRRE

Gradec - općina bez otpada

Gradec je svakim danom sve bliže tome da postane prva hrvatska jedinica lokalne samouprave koja je postigla standard "općine bez otpada". Danas na svaku vreću smeća koja iz kuće u Gradcu ode na odlagalište otpada, iz prosječnog hrvatskog doma ode njih pet. "Opsežnom kalkulacijom sustava građanima smo uštedjeli ukupno 11 kuna mjesečno, a samoj općini otprilike 40 posto iznosa za 'odlagališnu rentu'", objašnjava za H-Alter Marijan Galović, autor projekta gospodarenja otpadom u Gradecu.
R. Pašičko

Cijena energije mora biti realna

Robert Pašičko: Hrvatska ima jednu od najnižih cijena električne energije u EU. Razlog je taj što pola naše proizvedene energije dolazi iz hidroelektrana koje su sagradili naši očevi i djedovi, no ovakva cijena je samo održavanje statusa quo. Netko treba priznati i glasno reći da uvozimo 50 posto svoje primarne energije, a ako uvoziš pola energije kao i pola hrane jasno da je prvi prioritet da smanjiš ovisnost o drugima tj. o uvozu. To je mjera suverenosti države, a nije mjera imaš li MIG-ove ili nemaš.
Popravi na kavi nova je inicijativa udruge Vestigium, Foto: Tina Gavranić, Futopia

Popravljanje je ponovo u modi

Ponedjeljci popodne u prostorijama Udruga Vestigium na zagrebačkim Vrbanima rezervirani su za novu inicijativu, Popravi na kavi. Tako su preveli u brojnim svjetskim gradovima već udomaćene Repair Caffee, inicijative koja promiče popravljanje i ponovnu upotrebu predmeta umjesto bacanja. A upravo su popravljanje i ponovna upotreba dio kružne ekonomije, pristupa gospodarenju otpadom koji promiče EU, ali i novi hrvatski Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022.
Foto: NASA/Reid Wiseman

170 puta "uspješniji" od prirode u mijenjanju klime

Čovječanstvo uzrokuje klimatske promjene 170 puta brže nego što to čine prirodni procesi, izračunali su po prvi puta Owen Gaffney i Will Steffen. "Ne znam može li svođenje situacije na konkretne brojke pomoći u stimuliranju akcije oko klimatskih promjena, nadam se da može, no brojke su važne kako bi istaknule veličinu izazova s kojim smo suočeni", kaže Steffen, znanstvenik s Australskog nacionalnog sveučilišta, za H-Alter.
Foto: Make Fruit Fair!

Bananizacija na štetu ljudi i okoliša

Uzgoj popularnog voća, koje primjerice u Velikoj Britaniji predstavlja proizvod na kojem vlasnici trgovačkih lanaca najviše zarađuju, uz pamuk troši više agrokemikalija od bilo koje druge kulture. Osim zatrovanog i monokulturnim uzgojem osiromašenog okoliša, bananizacija Ekvadora, Hondurasa, Kostarike ili afričkih zemalja često donosi i kršenje radničkih prava. No, "potrošači u EU imaju moć promijeniti stvari", ističe Jacqui Mackay iz organizacije Banana Link.
Foto: Zelena akcija

Poništena lokacijska dozvola za Srđ!

Upravni sud u Splitu poništio je lokacijsku dozvolu za golferski projekt na Srđu. To je već treća sudska presuda kojom se poništavaju dozvole za megalomanski projekt gradnje na brdu iznad Dubrovnika. "Ovo je još jedan korak prema ukidanju tog projekta. Vrijeme je da sve institucije prije svega Dubrovačko-neretvanska županija i župan odustanu od daljnjeg guranja ovog očito nezakonitog projekta", kaže Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.