Planet Zemlja

Foto: M.K.

"Bicikl je sada moj automobil"

"Kada sam došao u Zagreb vidio sam kako ljudi uživaju kada koriste bicikl i kao prijevozno sredstvo i za sport. Sada i ja svuda idem biciklom, i po kiši, i po snijegu. Bicikl je moj automobil", kaže Odai Ajam, jedan od polaznika tečaja za popravljanje bicikala za azilante. Tečaj koji pomaže u integraciji izbjeglica, ali i promiče održiva okolišna rješenja, održava Biciklopopravljaona. Taj volonterski kolektiv koji djeluje u okviru Zelene akcije, samo je prošle godine donirao stotinjak bicikala izbjeglicama.
Foto: ytb-prtsc

Dan nula - nova realnost svijeta

Cape Townu i okolici prijeti skori ostanak bez vode. Ako razina vode u rezervoarima padne na 13,5 posto slavine će u višemilijunskom gradu presušiti. Dok si bogati stanovnici jednog od društveno najraslojenijih područja svijeta već grade spremnike i dopremaju cisterne vode, siromašni će biti prisiljeni čekati u redovima za vodu pod nadzorom naoružanih čuvara. Što se događa kada osnovni resurs presuši? Ulazimo u realnost Mad Maxa, predviđa primjerice Time. Utjecaji klimatskih promjena udruženi s politikom nezainteresiranom da gradi dugoročnu otpornost zajednica prijete nam svima.
Foto: ytb-prtsc

I oceani umiru, a krivi su opet ljudi

Nakon što smo nedavno pisali o zabrinjavajućem padu populacije insekata i kolapsu koji prijeti, znanstvenici su upozorili na još jedan dio ekosustava koji posrće pod teretom čovjekova utjecaja. Izbrojali su čak 500 mrtvih zona u oceanima svijeta, a razina kisika općenito je pala za 2 posto. "I mnoge zone na Mediteranu, uključujući i Jadran, imaju problem s padom razine kisika zbog utjecaja poljoprivrede, kanalizacije i paljenja fosilnih goriva", istaknula je za H-Alter Denise Breitburg, voditeljica novog istraživanja objavljenog u Scienceu.
Foto: Zayed Future Energy Prize

Sretna škola iz Škabrnje

Nisu zadobili naslovnice novina, a H-Alter misli da su trebali. Učenici i učenice OŠ Vladimira Nazora - Škabrnja iz male općine Škabrnja kraj Zadra osvojili su početkom tjedna u Abu Dhabiju na Tjednu održivog razvoja prestižnu Zayed Future Energy Prize nagradu u iznosu 100.000 US$ u kategoriji europskih škola. Nagradu koju dodjeljuje Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata u više kategorija u području inovativnosti, liderstva, utjecaja i dugoročne vizije održivog razvoja i obnovljivih izvora energije, osvojili su za svoj projekt Sretna škola Plave ekonomije, u konkurenciji nekoliko stotina škola.
Foto: Ytb-prtsc

Blagdansko širenje otpada i požara

U nizu je gradova i općina i ovaj advent obilježavan puštanjem lampiona želja u zrak ili, u slučaju Zagreba, svjetlećih balona. Bilo da je riječ o otvaranju klizališta, skupljanju novca za razne humanitarne akcije i slično, politika je izgleda - neka vjetar nosi kamo želi zapaljene predmete ili plastiku pojačanu otpadom u vidu LED lampica. "Kada čujem za neko puštanje balona ili lampiona pokušam se obratiti organizatorima i upozoriti na zagađenje koje pritom stvaraju, no rijetko dobijem odgovor", ističe Morana Pavelić, građanka koja se aktivirala po ovom pitanju.
Foto: Goran Šafarek

Utukli bi tri milijarde kuna u betoniziranje Drave

Nakon što smo prošloga mjeseca pisali o HEP-ovom 50 godina starom projektu potapanja Kosinjske doline, prošloga tjedna je reaktualiziran još jedan stari projekt - gradnja dvije hidroelektrane na Dravi – Molve 1 i Molve 2. HEP bi utrošio više od tri milijarde kuna na betoniziranje rijeke koja je dio UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere, i koja već povlači novac iz europskih fondova upravo zahvaljujući prirodnoj očuvanosti riječnog toka. "Europa je spremna oživljavati rijeku, a ne je ubijati", ističe biolog i i neovisni stručnjak za upravljanje vodama Goran Šafarek.
javna_rasprava_kosinj_mk.jpg

"Kud će čovjek?"

"Kud će čovjek?", pitala je to 70-godišnja Kata Pražić iz sela Mlakve na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš hidroenergetskog sustava Kosinj. Stanovnici nekoliko sela u Kosinjskoj dolini već 50 godina žive čekajući potapanje svojih kuća i polja. Projekt se svakih nekoliko godina aktualizira pa potom zamre, ostavljajući stanovnike da žive u izuzetno stresnoj situaciji, bez osnovnih građanskih prava koja uživaju ostali stanovnici RH. Oni, naime, ne mogu dobiti građevinske dozvole, a u infrastrukturu se ne ulaže desetljećima jer je u prostornom planu ovo područje odavno poplavljeno.
Foto: Screenshot Više od meda

Nestaju kukci i svijet kakav poznajemo

Brojnost kukaca pala je za čak tri četvrtine, alarmantni su rezultati istraživanja europskih znanstvenika, koji upozoravaju kako nam prijeti urušavanje cijelog hranidbenog lanca. "Utjecaj industrijske poljoprivrede je primarni osumnjičenik za ovaj kolaps. Hitno moramo poduzeti mjere kako bi se minimalizirali negativni utjecaji poljoprivrede na naš prirodni svijet, a to uključuje smanjenje utjecaja pesticida na najmanju moguću mjeru", izjavio je za H-Alter voditelj istraživanja Caspar A. Hallmann.