Hrvatska

Napuštena koza u Sunji u jesen 1991. (Foto: Dean Bertonocelj)

Životi(nje) koje smo zaboravili

Kada se priča o posljednjem ratu na ovim prostorima, ali i ratovima generalno, još uvijek postoje neke posve neispričane priče i u potpunosti nepoznati akteri. To su bijesne lisice, psi lutalice, svinje i goveda koji besciljno lutaju ulicama razorenih gradova i poljima Like. To su napuštene koze ispred porazbijanih dućana u okolici Siska, masakrirani konji u ergeli Lipik, izgladnjeli medvjedi u Zoološkom vrtu u Sarajevu, četiri klokana koja su poginula u eksploziji granate u Zoološkom vrtu u Osijeku i jedna žirafa za koju tijekom evakuacije nije pronađen prijevoz pa je tamo ostala sama, i u vrtu i umrla.
Tratinska (Foto: Saša Šimpraga)

Paralelni centar Zagreba

Kod oblikovanja gradova, danski arhitekt i teoretičar Jan Gehl postavlja dva pitanja: Unaprjeđuje li način na koji gradimo gradove ljudsku interakciju, inkluziju i stvaranje prostora intime u gradu? Kada govorimo o javnim prostorima, po čemu točno mjerimo sreću? Prilika za stvaranje još jednog paralelnog centra možda nije najočitija, ali je itekako poželjna baš u Tratinskoj – ulici koja, po zagrebačkim kriterijima, ima nekakav metropolitanski katakter koji tek čeka da se otkrije. U toj ulici, već promjenom organizacije, oslobađanjem nogostupa u korist pješaka i uvođenjem drvoreda, postiglo bi se puno.
Foto: ytb-prtsc

Rasističke metastaze

Prosvjed u Petruševcu - rasističke metastaze zahvatile prevelik dio nacionalnog korpusa.
slika_1_2.jpg

Tko je vidio zagrebački GUP?

Do početka sjednice na kojoj će se raspravljati o Izmjenama i dopunama GUP-a ostalo je deset dana, a da zapravo još nitko nije vidio kako će on na kraju izgledati. Kada bismo se oslanjali na službene informacije koje se trenutno mogu pronaći na mrežnim stranicama Grada Zagreba, ni po čemu ne bismo znali da se upravo donosi najvažniji gradski prostorni dokument. Budući da nemamo vremenski stroj poput gradonačelnika, odgovor ćemo doznati kroz desetak dana.
Foto: Pixabay

Hrvatska kakvu (ne) trebamo

Zemlja koja ne cijeni svoju časnu prošlost, tolerira najcrnje zlo i komemorira veleizdaju.
Mjesto za drvored (Foto: Pokreni Zabok)

Lidl protiv drveća

Građanska platforma Pokreni Zabok već nekoliko mjeseci nastoji ostvariti inicijativu sadnje drveća u zelenom pojasu kod trgovačkog centra Lidl u Zaboku. Na sebe preuzimaju trošak nabave sadnica drveća i organizaciju stručne sadnje. Od predstavnika Grada dobili su nedvosmislen odgovor kako ne postoje zapreke u vezi sadnje na čestici u pitanju. Unatoč svemu, i dalje stižu negativni odgovori iz Lidla. Zašto je Lidl protiv drveća, koje bi neupitno poboljšalo kvalitetu života u gradu? I gdje je u svemu "društveno odgovorno poslovanje" na koje se lanac poziva?
slika_1_1.jpg

Protuzakonita demontaža Velesajma i Hipodroma

Konačni prijedlog najnovijih izmjena GUP-a Grada Zagreba kojeg bi Gradska skupština trebala usvojiti na idućoj sjednici, krši čitav niz zakona i propisanih procedura. Pritisak da se na brzinu donese konačni prijedlog plana na kojeg se nakon završetka javne rasprave čekalo gotovo dvije godine zvoni na uzbunu. Između svih izmjena ubačenih nakon završetka rasprave posebno se ističu one koje se odnose na prostor Hipodroma i Velesajma. Za buduću gradnju nema propisanih ama baš nikakvih ograničenja i novi će GUP dati pravni okvir za sve ono što se s arapskim investitorom planira na prostoru Velesajma i Hipodroma.
Foto: Ured predsjednice

Simboli u srcu

Da se netko ovaj vikend na obilježavanju dana predaje kvislinške NDH-ove vojske dosjetio i napravio performans s čitanjem citata iz Bespuća povijesne zbiljnosti, političkih govora i intervjua prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana – redarska služba Počasnog bleiburškog voda vjerojatno bi ga udaljila pod sumnjom da je provokator. Austrijske bi ga vlasti ostavile na hlađenju na tridesetak dana, a austrijska Katolička crkva u najmanju ruku bi ga anatemizirala.
Foto: Kornel Šeper

Nepodnošljiva lakoća opstruiranja javnosti

Najnovije izmjene Zakona o prostornom uređenju koje je početkom travnja Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru još su jedan korak unatrag u smislu participacije javnosti u procesu donošenja prostornih planova. Umjesto da se građane potiče da sudjeluju u odlučivanju o prostoru u kojem žive, sitnim, ali sustavnim izmjenama to im se otežava, dok se istovremeno lokalnim šerifima omogućuje lakše i jednostavnije manipuliranje prostorom, jedinim značajnim resursom koji nam je još preostao, a koji je ne samo vrijedan, nego i neobnovljiv.