Kultura

Foto: Žena ide u rat

Žena ide u rat

Islandska Žena ide u rat Benedikta Erlingssona najbolji je film netom završenog, 47. beogradskog festa. Blizu-pedesetogodišnjakinja koja, kao voditeljica zbora, duh svakodnevno krijepi vrhunskom glazbom, tjelesnu pak kondiciju podiže po otočnim vrletima, bježanjem od bjelosvjetskih militarista - korporativista, politikanata i propagandista, koji ju gebelsovski pokušavaju proglasiti terorist(ic)om dok ih, rušenjem dalekovodne strujne mreže gigantskom rudnom eksploatatoru i zagađivaču, sprečava da sasvim neometano nastave uništavati Zemlju/otok i otočane.
Foto: Zagreb kakav je nekad bio

Cvjetni trg ≠ Starbucks?

Glasina o potencijalnom otvaranju Starbucksa na Cvjetnom trgu nije podigla veliku prašinu, kao što ovih dana vijesti o Cvjetnom trgu ne izazivaju naročitu reakciju. Trg koji je inspirirao umjetnike, građane i aktiviste danas se pretvorio u izgubljen teritorij kojim se mučno baviti – kad je već izgubljen, koga briga što će se tamo otvoriti? Ta glasina čini se konačnim zatvaranjem kružnog procesa komercijalizacije trga, a u svakom je slučaju zgodan povod da se još jednom zapitamo što je Cvjetni trg bio i u što se pretvorio, te što je trg kao javni prostor danas.
Foto: Sonja Tarokić

Za Zagreb je karakteristično ono marginalno

Makroorganizmi su prva pjesnička zbirka Bojana Krištofića. "Nije čudo što mi je Novi Zagreb potaknuo inspiraciju i 'natjerao me' na poetsko pisanje. Naposljetku, konačni demijurg Zagreba je Sava, rijeka koja ovdje nije nimalo glamurozna i presijeca svojevrsni 'brisani prostor' s kojim gradske vlasti već desetljećima ne znaju što bi, a divan je upravo takav kakav jest: bez ikakve 'svrhe' doli one jedine važne, koju mu daju sami građani. I sve to s minimalnom 'infrastrukturom'. Pametnim ljudima to bi trebalo nešto govoriti, a meni je poslužilo kao ishodište knjige", govori.
Foto: M.K.

Nema razloga za slavlje

40 godina od upisa Dubrovnika u listu spomenika svjetske baštine: Dok je Titanik tonuo, orkestar je svirao, a dok povijesna jezgra umire, organiziraju se koncerti ne bi li se u javnosti prikrio problem da se ništa u gradskoj upravi ne poduzima po pitanju odumiranja grada. Od nekadašnjih četiri tisuće stanovnika pitanje je živi li u gradu još tisuću. Kako taj demografski i kulturološki poraz može biti povod za svečanu konferenciju i koncert?
Foto: Ivan Došen

Divljaštvo neće stati samo od sebe

"U svom tom ludilu ohrabrujuće je koliko je ljudi zapravo spremno stati iza dnevnika jedne žrtve zločinačkog režima i koliko će zapravo ljudi imati taj Dnevnik u obveznoj kućnoj lektiri. Znam da to nije dovoljno, jer ne mogu se teško stečene civilizacijske vrijednosti njegovati samo unutar famozna 'četiri zida' niti ovisiti o hiru pojedinca. One se podrazumijevaju, ne dovode se u pitanje, zdrava država ih ne dovodi u pitanje, čuva ih zakonima i Ustavom, a ako ipak dovodi, znak je da imamo ozbiljnih problema", govori Davor Ivankovac, jedan od najnagrađivanijih pjesnika mlađe generacije.
Foto: Yukata Takanashi

Reiko u tamnoj sobi dok zapadno nebo gori

Ima jedna žena, više šuma nego žena. Nitko joj nikada nije vidio lice. Nosi periku i naočale. Predstavlja se tuđim imenom. Pjeva. Svira sve instrumente. Tijelo joj ide ulicama Tokija, studentskim barikadama, sanatorijima, birtijama, kazalištima. Koristi znakovni jezik na koncertima. Ona je "Reiko u tamnoj sobi dok zapadno nebo gori". Ona je Doji Morita, revolucionarna kantautorica, o čijoj se smrti prošle godine doznalo iz newslettera Japanskog društva za prava autora, skladatelja i izdavača.
Foto: Hnk-Zajc.hr

Apoteoza tijela

Kutlno mjesto Bolera kroz četiri koreografske i skladateljske vizije u riječkom HNK.
Foto: Čitanje omiljene knjige s popisa izbačenih lektira (Facebook)

Lektira i perspektiva

Najnoviji popisi lektire, nastali u okviru reforme koja to nije, očekivano su postali predmet još jedne ad hoc javne rasprave. Ta će se rasprava logikom dnevnopolitičkih potreba vjerojatno pokušati ad hoc utišati. U slučaju da se u konačnici nastavnici i učitelji ipak upotrijebe kao živi štit ili da se prijepori pokušaju zataškati licitiranjem naslovima, propustit će se uočiti da je sporan popis osnovnoškolske lektire ustvari samo završni čin višedesetljetnog procesa u osnovi labavog i sve labavijeg lektirnog normiranja bez jasne definicije što se čitanjem lektire želi postići.
Foto: Hnk.hr

Hit destinacija

Nakon više od pola desetljeća HNK Zagreb postavio kvalitetan moderni balet - Metropolis. Zadržavši jasne narativne poveznice s romanom, kao i vizualne s filmom, a pridodavši im usto vlastite atraktivne koreografske i druge sastavnice, Bubeníček je najnoviji Metropolis izgradio kao izglednu hit destinaciju, sposobnu kako estetikom prostora, tako i zanimljivošću sadržaja, zadovoljiti širok spektar ukusa, želja i očekivanja.
Foto: Vitezova arhiva

Vitez narodnooslobodilačkog bibliotekarstva

"Nakon što sam završio studij bibliotekarstva u Sarajevu stropoštao sam se u realnost. Iz nezadovoljstva i želje da pokušam nešto promijeniti, makar napor bio uzaludan, odlučio sam postati vitez bibliotekar. Snimanje filma razvuklo se na tri ljeta. Temeljna misija bibliotekarstva – osigurati slobodan pristup informacijama i znanju svakom članu društva, danas je itekako ugrožena. Na ulazna vrata biblioteke okačim natpis 'pitaj bibliotekara sve što te zanima'. Učenica trećeg razreda osnovne jednom me pitala - zašto su banane zakrivljene?", priča Mašo Mehmedović, autor filma Vitez bibliotekar.