Ljudska prava

jadnici.jpg

Vlada uspješno vakuumirala hrvatsku bijedu

Novi podvig Andreja Plenkovića i njegovih ministara: nakon četiri godine nepostojanja provedbenog dokumenta nužnog za ostvarivanje strategije borbe protiv siromaštva, Hrvatska s krajem godine ostaje i bez same strategije - postojećoj ističe rok, a nova neće biti donesena barem do ljeta. Vlada je siromašne ostavila u strategijski zrakopraznom porstoru. Za H-Alter komentiraju Lora Vidović, Helenca Pirnat Dragičević i Sara Lalić.
call_to_action_kampanja_mmps_copy42449.png

Mjesto pod suncem za svu djecu

Riječka udruga Centar za kulturu dijaloga kroz program "Moje mjesto pod suncem“ pokušava ostvariti društvo jednakih mogućnosti za svu djecu. Za svojih 50 korisnika sada trebaju osigurati adekvatniji prostor u čemu su zatražili pomoć javnosti. "Želimo promijeniti kod djeteta osjećaj da se ništa ne može promijeniti, nepovjerenja u sebe i svoje potencijale i sposobnosti, da ne može postići bolji uspjeh u školi, pronaći prijatelje izvan svog socijalnog kruga", ističe voditeljica programa Sandra Grozdanov.
Pixaby

Zašto javne službe pri zapošljavanju diskriminiraju Rome

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina pruža određene prednosti pripadnicima nacionalnih manjina u natječajima za zapošljavanje u tijelima javne i državne uprave. Cilj bi trebao biti da udio manjina u tijelima odlučivanja bude razmjeran njihovu postotku u općoj populaciji. Podaci s kraja 2017. pokazuju kako je taj cilj tek djelomično ispunjen. Pogotovo zabrinjava nizak udio zaposlenih Romkinja i Roma.
Foto: Antun Dulibić

S figom na našoj strani

U utorak, 20. listopada, pred Kućom Europe na Europskom trgu u Zagrebu, aktivisti iz Centra za mirovne studije i Rehabilitacijskog centra za stres i traumu raširili su transparent s natpisom "Solidarnost na papiru, figa u džepu". Ovom akcijom žele istaknuti kako "novi pakt o migracijama i azilu na papiru naglašava solidarnost kao vrijednost, no radi se isključivo o solidarnosti među državama članicama. Solidarnost prema izbjeglicama i drugim migrantima se ne spominje.
Foto: Nina Đurđević

Jedna od nas

Redatelj Đuro Gavran o kampanji koju je pokrenuo radi osvješćivanja javnosti za problem seksualnog nasilja nad djecom i o filmu koji se bavi istom temom: "Moj je dojam da institucije žele da se ovaj problem počne rješavati, i žele ga što bolje riješiti, ali njihovi su koraci ustvari minimalni. Trebalo bi uvesti obavezne preventivne programe u osnovne i srednje škole. Time bismo omogućili djeci da osvijeste svoju poziciju žrtve, jer mala djeca često nisu niti svjesna da je to što im se događa nešto loše."
Siniša Senad Musić iz Romske organizacije mladih Hrvatske<br>

Paradoks obrazovanog Roma

Unatoč presudi Europskog suda, nedavna istraživanja o odvojenim romskim razredima i školama u Hrvatskoj dokazuju da je ovakva praksa ne samo nastavljena, nego je stanje pogoršano u odnosu na vrijeme kada je presuda donesena. U školskoj godini 2009./2010. u Hrvatskoj su postojala 44 razredna odjela koja su pohađali samo učenici romskog etničkog podrijetla, a u školskoj godini 2018./2019., takvih je razreda bilo 65.
Pshere.com

Ljudska prava i neoliberalizam

Gotovo milijunu osoba u Hrvatskoj prijeti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, a među najugroženijim skupinama su osobe starije od 65 godina, a posebice žene i nezaposlene osobe. Ginijev koeficijent, mjera nejednakosti raspodjele dohotka, u 2019. iznosio je 29,2. Visoke stope nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti usko su povezane i negativno utječu na prava na rad i odgovarajuće radne uvjete, prava na dostojanstven život, stanovanje i obrazovanje te učešće u kulturnom životu.
Ludruga, inicijativa 12 i 5 za mentalno zdravlje (Foto: Ludruga)

12 i 5 za mentalno zdravlje

Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja: Hrvatska već četiri godine nema Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja. "Strategija znači da imamo viziju kojim ćemo putem krenuti, hoćemo li zadržati postojeće stanje ili ćemo krenuti u proces deinstitucionalizacije. To bi značilo da ćemo usluge organizirati na način da struka pruža usluge u zajednici. No, mi takvu odluku nemamo i kao društvo glavinjamo", ističe Vlatka Ročić Petak iz udruge Ludruga.
Marinella Matejčić (foto: Martina Šalov)

"Odsramimo" se

"Kada menstruacija postane menstruacija, a ne 'dobila sam' ili 'stvari', krenut ćemo u pravom smjeru. Možemo razgovarati, promišljati, kao društvo odgajati djevojčice i dječake da je to prirodno, da je normalno krvariti i da je to najčešće znak da je žena zdrava, ništa manje i ništa više", kaže Marinella Matejčić iz riječke udruge PaRiter koja provodi istraživanje o menstrualnom siromaštvu. Mogu li žene u Hrvatskoj, državi koja ima treći najveći porez na robu široke potrošnje u svijetu, priuštiti sebi higijenske potrepštine?
Foto: Hrvatska mreža za beskućnike (beskucnici.info)

Bez doma u domovini

Dejan Travica, predsjednik udruge Oaza iz Rijeke, o problemu beskućništva u Hrvatskoj: "Ima slučajeva da su ljudi ostali bez posla ili im poslodavci nisu isplaćivali plaće, nisu mogli plaćati stanarinu i završili su na cesti. Neki su čak bili imućni ljudi, ali im se dogodila neka trauma, pa su se prepustili alkoholu, drogi, utonuli u depresiju. Većina naših planova za rješavanje problema beskućništva su mrtva slova na papiru, a jasne politike priuštivog stanovanja nema."