Ljudska prava

Ilustracija: A Time to Kill (Scumacher/Grisham)

Žrtva pred kaznenim sudom

Iskustvo svjedočenja žrtava obiteljskog nasilja na kaznenom sudu za većinu njih često je neugodno i stresno, nerijetko i traumatično, a može dovesti i do njihove retraumatizacije i sekundarne viktimizacije, te je stoga iznimno važno osigurati im podršku i suradnju. Unatoč dobrim pomacima u Hrvatskoj na tom polju širok je prostor napredak, pogotovo kada je riječ o standardizaciji podrške i suradnje te stavljanju žrtve u fokus.
curica.jpg

Nevidljiva dječja patnja

Novogradiški slučaj dodatno je otvorio Pandorinu kutiju sustava socijalne skrbi: Aladrovićevo je ministarstvo "reagiralo odmah": poslalo inspekciju u novogradiški Centar za socijalnu skrb, smijenilo ravnatelja Branka Medunića i dovelo v. d. šeficu iz Slavonskog Broda Mariju Jugović koja će navodno uvesti red.
Foto: DOOR

Bez zdravlja, bez energije

Uz sve druge životne izazove, osobe s invaliditetom u Zagrebu se suočavaju i s energetskim siromaštvom. "U našem istraživanju sedam od deset sudionika navelo je da troškovi za energiju utječu na njihove ostale troškove. Da bi podmirili račune za energente štede na kupovini odjeće ili obuće, smanjuju upotrebu tople vode, korištenje električnih uređaja, otvaranje prozora, a neki čak i smanjuju troškove pri kupovini prehrambenih proizvoda", kaže Anja Vulinec iz udruge DOOR.
ytb-prtsc

Nije poanta u humanitarnoj pomoći

Nadica Balog, predsjednica udruge Romsko srce: Ne slažem se s metodologijom i radom saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, pa me se iz tih razloga isključuje. Ne očekujem puno od Nacionalnog plana za uključenje Roma. Nije poanta samo u podjeli humanitarne pomoći ljudima koji je kasnije prodaju, ili u kratkoročnim radionicama. Svako zlo je zlo, a svaki normalan čovjek osjeća se loše na samu spomen riječi nacizam. To je za nas grozota.
valentina_andrasek.jpg

Intimno, partnerski...

Valentina Andrašek, aktivistkinja za prava žena koje su preživjele nasilje: Intimno partnersko nasilje važno je definirati kao oblik nasilja nad ženama. Najčešći oblik obiteljskog nasilja jest onaj muškarca nad ženom, ali potrebno je uključiti i one žene koje nikada nisu živjele s partnerom ili nemaju s njim djecu. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ne priznaje te žene kao žrtve obiteljskog nasilja. Nasilje najčešće traje 5 do 7 godina prije nego što žena pozove policiju.
Foto: MUP

"Ugroza" koja izbjegava nasilje

Ralph Haddad, istraživač za libanonsku udrugu Basmeh & Zeitooneh, posvećenu pomaganju sirijskim izbjeglicama, o Sirijcima kao "sigurnosnoj ugrozi" u Hrvatskoj: Ljudi koji napuštaju vojsku obično kažu da su je napustili jer su bili prisiljeni pljačkati, iznuđivati ili čak ubijati ljude iz vlastitih zajednica. Sirijska vlada je kroz povijest sustavno koristila vojsku protiv vlastitog stanovništva. Razumijem zašto se nitko tko se suočava s pitanjem izbjegavanja vojske ne bi htio vratiti u Siriju.
Ilustracija: PaRiter

Grad po mjeri "čovjeka"

Seksualno uznemiravanje i drugi oblici seksualnog nasilja u javnim prostorima svakodnevna su pojava za žene, djevojke i djevojčice širom svijeta na ulicama, u parkovima, javnom prijevozu, školama i na radnim mjestima, u javnim sanitarnim objektima ... čime je bitno smanjena i njihova sloboda kretanja kao i mogućnost sudjelovanja u javnom životu. Razmjere toga problema kod nas pokazala je kampanja #ženeujavnomprostoru udruge PaRiter.
Foto: Marina Kelava

Sve je više beskućnika

Sanja Blažeković, Hrvatska mreža za beskućnike: "U Hrvatskoj se govori o nešto više od dvije tisuće apsolutnih beskućnika, no realno ih je više od deset tisuća. Od početka pandemije smo uočili da nam se puno više ljudi javlja i dolazi u Centar za pomoć i podršku koji vodimo u Zagrebu. Ti novi beskućnici nisu nemoćne osobe već su najčešće mlađi ljudi koji su napustili svoj rodni kraj i došli tražiti posao u Zagrebu."
Dijana Smajo (Foto: UOSISMŽ)

Pitanje koje izaziva gorak smijeh

H-Alter: "Je li država u dosadašnjih 6-7 tjedana, nakon 29. prosinca, iskazala osjetljivost za specifične probleme osoba s invaliditetom i roditelja djece s posebnim potrebama nakon potresa na Baniji?" Dijana Smajo, predsjednica Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije: "Iskreno mi je žao što čitatelji ne mogu čuti moj smijeh trenutno. Mislim kako slobodno mogu reći da sustav nije učinio ništa u ovoj krizi. Prve naše obitelji zbrinute su u kamp kućicama preko naših privatnih poznanstva i kanala."
Foto: Mihail Eustafijev, Wikimedia Commons / CC-BY-SA 2.5

Izbjeglištvo u doba pandemije

Prošli tjedan je održana tribina "Etnografska istraživanja iregularnih migracija u pandemijskom kontekstu", koju je organizirao Institut za etnologiju i folkloristiku. Tribinu je moderirao Bojan Mucko, a predavale su Marijana Hameršak s Instituta za etnologiju i folkloristiku, Uršula Lipovec Čebron, izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i Marta Stojić Mitrović, znanstvena suradnica na Etnografskom institutu SANU u Beogradu.