Mediji

Nina Obuljen Koržinek, Screenshot

Bez medijske reforme do kraja mandata

U planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva kulture u 2020. godini nema medijskih zakona. Je li ministrica Nina Obuljen Koržinek obećavala temeljitu reformu medijskog zakonodavstva s uvjerenjem da će je provesti, pa se pokazalo da nije dorasla tom poslu, ili je otpočetka kupovala vrijeme i govorila ono za što je znala da će ostati u znaku uzrečice "obećanje, ludom radovanje"?
Foto: Pixabay

Deložirali javni interes

U predsezoni godišnjih odmora Ministarstvo kulture uspjelo je zgotoviti radni nacrt dugo najavljivanoga Zakona o elektroničkim medijima. Jedina značajna promjena u novom Zakonu o elektroničkim medijima uvrštavanje je nacionalnih radija i televizija, te svih nakladnika portala, bez obzira na njihovu komercijalnost ili neprofitnost, među potencijalne korisnike sredstava Fonda za pluralizam. Za dodjelu sredstava Fonda više neće biti presudno da programi u koje se ona ulažu budu od javnog interesa. Medijska politika u Hrvatskoj time više no ikad ističe tržišnu proizvodnju kao osnovno svojstvo novinarskog rada.
Foto: ytb-prtsc

Vrline omeđene, poroci serijski

Ako zamjenica ministrice kulture i njezin tim „periodičnu elektroničku publikaciju“ definiraju prema Zakonu o knjižnicama, morali su to jasno naznačiti i objasniti u Uputama natječaja za javne potrebe u kulturi. Umjesto toga, u njima se navode "posebni kriteriji za periodičke elektroničke publikacije", među kojima je prvi na listi "poslovanje u skladu sa Zakonom o elektroničkim medijima". Jasno je da je ZEM u natječaju naveden kao ključ za interpretaciju pojma elektroničkih publikacija, da su se Zakona o knjižnicama naknadno sjetili kako bi nekako skinuli s vrata optužbu za neregularnost natječaja i zahtjev za njegovo poništenje, i da zamjenica ministrice kulture Iva Hraste Sočo laže.
Foto: H-Alter

Neprofitni mediji su važni – piši ministrici!

Vijeće Europe prepoznaje vrijednost medija zajednice kao izvora lokalnog sadržaja, kulturne i jezične raznolikosti, medijskog pluralizma, socijalnog uključivanja i interkulturalnog dijaloga. Sve je veće priznavanje njihovog značaja i potrebe za financijskom potporom, što se ističe i u smjernicama Vijeća Europe. Još 2015. godine u Hrvatskoj je osigurano preko 4 milijuna eura iz ESF-a za rad neprofitnih medija, međutim ta sredstva, uz razne izlike, nikada nisu raspodijeljena. Neprofitni mediji su važni. Zna li to ministrica Nina Obuljen Koržinek? Piši joj!
Foto: Vijeće Europe

Vijeće Europe – smjernice za podupiranje medija zajednice

Vijeće Europe prepoznaje vrijednost medija zajednice kao izvora lokalnog sadržaja, kulturne i jezične raznolikosti, medijskog pluralizma, socijalnog uključivanja i interkulturalnog dijaloga. Podržava predanost medija u zajednici na radu medijske i informacijske pismenosti, kroz razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja i aktivno sudjelovanje u proizvodnji medijskih sadržaja.
Foto: Pixabay

Gospodo političari, led je krenuo

Novinari bi trebali isključiti kamere kad političari prodaju maglu, okrenuti se životnim temama i jasno ukazati na laži i manipulacije. Novinari imaju o čemu pisati. Njihova publika neće biti uskraćena ako ih novinari ne izvijeste što neki ministar misli o nečemu, a zaboravlja da je prije godinu dana tvrdio nešto posve suprotno. Snaga novinarstva pokazat će se tek na konkretnim mjerama, koje će jasno pokazati da prosvjed nije bio samo izražavanje nezadovoljstva, već odlučna želja da se poboljša profesija.
Foto: I.P.

Novinarstvo ne damo!

Veliki prosvjed u Zagrebu - novinari će svoju profesiju nastaviti braniti i dalje.
Foto: L.R.

Posrnula sedma sila

Postoji li više novinarska profesija? Ili se novinari ne sjećaju prijašnjih čistki, istjerivanja štrajkaša iz redakcije, otkaza bez ikakvog utemeljenja, smanjena plaća i povećanja obaveza, neisplate autorskih honorara, pa onda pognu glave, štrikaju svoje copy&paste tekstove i paze da ih se ne ulove u neposlušnosti. Samocenzura je moćna, pa uz nju nam cenzure i ne treba.
Foto: ytb prtscr

Tužbe nas neće ušutkati!

Aktivno je 1163 sudskih procesa protiv novinara i medija u Hrvatskoj čiji se odštetni zahtjevi mjere u milijunima kuna, a posljednji val tužbi dolazi s HRT-a, koji je podnio 34 tužbe protiv novinara, bivših radnika i Hrvatskog novinarskog društva. Hrvatska je tako ušla u povijest kao jedina zemlja na svijetu u kojoj je vodstvo javnog servisa podnijelo tužbu protiv strukovne organizacije. No, poruka HND-a je jasna – na ušutkivanje putem tužbi ne pristaju.
Foto: ytb-prtsc

Privatni poroci, proroci javni

Ministarstvo kulture (kao i Grad Zagreb i druge lokalne vlasti) može iz godine u godinu na svojim natječajima za javne potrebe u kulturi raspodjeljivati milijune kuna postupajući suprotno različitim propisima, od antikorupcijskih do onih koji se odnose na pojedine djelatnosti, kao u ovom slučaju medijske, izazivajući negativne reakcije i skandale, pri čemu je dosljedno na snazi samo jedan princip koji glasi – "psi laju, karavana prolazi". Sudionicima natječaja suspendirana su neka od osnovnih građanskih prava, a negativne posljedice na takvom terenu niču poput gljiva.