Politika

Foto: Srednja.hr / H-Alter

Sanacija SC-a: Ima li kraja?

Postoje opravdane sumnje na netransparentno trošenje gotovo 160 milijuna kuna koji su iz Državnog proračuna preko MZO-a transferirani SC-u u razdoblju od 2013. do 2017. godine, što nam potvrđuje više izvora iz SC-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Novci uplaćeni za sanaciju tijekom mandata zadnjih pet ministara znanosti i obrazovanja potrošeni su pritom bez ikakvog plana, a SC je još uvijek u sanaciji. Sređivanje SC-a značilo bi da i HDZ i SDP, a i druge stranke, gube prostor u kojem je lako manipulirati i preko kojeg se može namirivati apetit stranačkih aparata.
Foto: WIkimedia

Anatomija doktorata

Obrazloženje za dodjelu počasnog doktorata Bandiću je to što je gradskim novcem financirao gradnju premale zgrade na pogrešnoj lokaciji, koja je zbog kompleksnih akustičkih zahtjeva i lošeg planiranja koštala puno više nego što je trebala i za čije održavanje Sveučilištu nedostaju sredstva. Suludo, stihijski, skandalozno i sramotno, dakle potpuno u skladu s načinom na koji rektor Boras upravlja Sveučilištem, a Bandić Zagrebom.
Foto: I.P.

Lika na 56.578 km²

RH je danas Lika. Lika je i Vukovar, Uljanik, Agrokor, iseljenici, pučka kuhinja, nasilje.
Foto: P.D.

Crveni Beč – ozbiljena radnička utopija

Ove godine obilježava se stogodišnjica velike pobjede socijalista na bečkim općinskim izborima, kojom je stvoren preduvjet za realizaciju jedinstvenog projekta socijalističke društveno-političke zajednice unutar tadašnje kapitalističke države - Das Rote Wien. Iako je hametice pometena s povijesne scene, desetljeće i pol crvene bečke republike sretno je razdoblje ne samo socijalne demokracije, već i radničkog pokreta uopće.
Foto: ytb-prtsc

Sedam dana suha hrana

Ministra RH obrane nitko nije oteo. Jednostavno već dva tjedna nema što suvislo reći.
Foto: Pixabay

Sto godina zaborava

Sto je godina od osnutka prve samostalne i priznate južnoslavenske države - Jugoslavije.
Foto: H-Alter

Muškarcima gradovi, ženama zaborav

Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi.