Poslodavci

Turistički i ugostiteljski sektor najviše je pogođen pandemijom izazvanom koronavirusom.

Mia Gonan: Mnoge trans osobe službeno su nezaposlene ili rade u nesigurnim uvjetima.

Katarina Jaklin, stručna suradnica na projektu "Rad po mjeri čovjeka": Platformski rad, izuzetno nesigurna vrsta privremenog rada, doživio je još jači boom paralelno sa zatvaranjem restorana. Znamo da se često radi o lažnoj samozaposlenosti ili zaposlenosti kod trećih (lažnih) poslodavaca na ugovore koji ne odgovaraju realnosti posla te da se radi o radnicima bez ikakvih radničkih prava na čija je leđa prebačena sva nesigurnost poslovanja platformi.

Suzana Rešetar, udruga Sjena: Smatramo da bi se novac koji je prikupljen sa svrhom zapošljavanja osoba s invaliditetom trebao u tu svrhu i iskoristiti. Sva demagoška objašnjenja koja su nam prezentirana u javnosti su neprihvatljiva. U Hrvatskoj se osobe s invaliditetom i dalje obrazuju za zanimanja koja nisu atraktivna na tržištu rada. Ako i žele zaposliti osobu s invaliditetom, poslodavci moraju proći šumu birokracije pa odustaju.

Nada Vorkapić, predsjednica Udruge invalida rada: Hrvatska je država zapela u legislativnu logičku zamku kad je svim osobama koje su stradale tijekom rata naknadu za ratno stradanje vezala uz postotak tjelesnog oštećenja. To znači da je u naknadu za invaliditet ili tjelesno oštećenje stečeno u ratu ugrađena i nagrada za sudjelovanje u obrani. Naš je stav da se ne smiju raditi nikakve razlike između osoba s invaliditetom. Dapače, to je čak i diskriminatorno.

Dostavljač Wolta: "Svi misle da će raditi ovaj posao mjesec ili dva. Ali dio nas ostaje puno, puno duže. Svoje kolege uglavnom vidite jednom i više nikada. Povezani smo tek putem WhatsApp grupa. Do sada su se unutar grupa uglavnom nekonstruktivno izbacivale frustracije, no mala pobuna koja je nastala ukazuje na to da stvari možda mogu biti i drugačije. Dok se ne pojavi neki zakon kao u ostalim europskim zemljama, jedino nam preostaju gerilske akcije."

Prije tjedan dana radnici sanitetskog prijevoza započeli su bijeli štrajk sa zahtjevom da im se koeficijent složenosti poslova vrati na razinu iz 2011., kad je smanjen razdvajanjem hitne službe i saniteta. Hitna je tada prebačena pod ingerenciju 21 novoosnovanog županijskog zavoda za hitnu medicinu, a sanitet je ostao u nadležnosti domova zdravlja.

Socijalne zadruge "Humana nova" vodeći su primjer društvenog poduzeća za radnu integraciju i ponovnu uporabu. Ustrojene su kao društvena poduzeća čiji su ciljevi proizvodnja, sakupljanje rabljenog tekstila i njegova ponovna uporaba, te zapošljavanje pripadnika marginaliziranih društvenih skupina, očuvanja okoliša i razvoja lokalne zajednice. Aktivno doprinose izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomažu socijalno isključenim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti kvalitetu života.

Jelena Ostojić, asistentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu: "Kada govorim o radničkim pravima, govorim istovremeno o sigurnosti koja mora proizlaziti iz rada, ali i o očuvanju zajedničkih dobara i očuvanju i unapređenju javnog sustava zdravstva, o dostupnom javnom obrazovanju, o progresivnim stambenim politikama, inkluzivnim socijalnim mjerama i naknadama za nezaposlenost. Svaka komodifikacija bilo kojeg od ovih aspekata udar je na radnička prava i to ne treba zaboraviti."

Iva Ivšić, Osobni asistenti zajedno - sindikalna inicijativa za bolje uvjete rada: "Deinstitucionalizacija socijalnih usluga jest humaniji pristup, ali ne može uspjeti ako će je provoditi financijski potkapacitirani sustav. Ona bi trebala doprinijeti razvoju solidarnosti u zajednici te većoj uključenosti socijalno ugroženih u tu istu zajednicu, ali ni na koji način ne bi smjela lišiti državu i javni sektor od financijske odgovornosti i prepustiti to polje slobodnom tržištu."