Poslodavci

S brodogradnjom trebali bismo podvući crtu i primijetiti da je borba za brodogradnju puno šira od borbe za jednu industriju – a onda i to da nitko nije do sada imao bolje argumente od brodograditelja, čije velike brojke same stoje u korist radništva, a čija se borba upravo zato može uzeti kao pars pro toto ("dio za cjelinu"), a ljudi se mogu poistovjetiti s brodograditeljima i s borbom za pravo na rad i pravo na normalan život od svojeg rada.

Solidarnost s Uljanikom ne zbog Uljanika samog, već zbog sviju nas i ne samo zbog straha od mogućeg nasilja. Solidarnost jer trebamo nadu, žudimo za empatijom, suosjećanjem, sposobnošću brige za drugoga koja nije nepotizam nego je znak ljudskosti. Naš aktivni angažman treba odmah sada, ne tek ako stvari pođu po zlu. Gradnja društva dostojnog čovjeka, gradnja sustava koji služi svojim građanima. Gradnja odnosa s drugim, odnosa koji nije isključivanje, odbacivanje, negiranje. Potpuno suprotno, inkluzija sviju. Tek tada ćemo moći reći da imamo državu, koja će nam – svima - omogućavati dostojan život.

Novi Zakon o zapošljavanju učenika i studenata donosi neke promjene koje bi mogle biti pozitivne ako se budu primjenjivale, u smislu da preciznije nego sada definira mehanizme zaštite studenata te propisuje jasnije obaveze posrednicima i poslodavcima. No, iz njega se ipak može iščitati da će glavne probleme – prekarni studentski život i zamjenu ugovora o radu studentskim ugovorima – samo potencirati i zapravo studentski status približiti radničkom statusu.

U Europi 58 posto država krši pravo na kolektivno pregovaranje, tri četvrtine država krši pravo na štrajk, dok 20 posto zemalja isključuje radnike iz zakona o radu. Riječ je o nalazima Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) koja je prije nekoliko dana objavila godišnji Globalni indeks prava za 2018. godinu, a koji pokazuje kako se demokratski prostor za radnike smanjuje dok je korporativna pohlepa u porastu.

Radnice i radnici drvne tvrtke Lipovljani Lignum d.o.o. u štrajku su jer traže povećanje plaće i ograničavanje rada na određeno vrijeme na maksimalno razdoblje od jedne godine. Za sutra u 18 sati organiziran je skup podrške radnicima ispred tvornice na koji se pozivaju svi stanovnici Lipovljana i okolnih mjesta i gradova (pr. Kutina, Novska).

Povijest Tvornice željezničkih vozila Gredelj uvelike je obilježila i povijest Zagreba. Danas je tvornica na novoj lokaciji i u stečaju dok je budućnost stare lokacije u Strojarskoj otvorena i neizvjesna. Veličine 11.98 ha i u samom centru grada, radi se o najvažnijem prostornom i razvojnom resursu te potencijalnom budućem suvremenom središtu Zagreba. O povijesti Gredelja govori Špiro Dmitrović koji je bio zaposlen u TŽV Gredelj četrdeset godina i autor je dokumentarnog filma o Gredelju.

Smjer razvitka željeznica u Hrvatskoj već je godinama u silaznoj putanji, posebice nakon izvana dirigirane podjele HŽ-a koji se danas sastoji od tri društva- HŽ Carga, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture. Na upravljačkim pozicijama se uglavnom smjenjuju loši, nesposobni i neproduktivni direktori, smanjuje se broj radnika, a stanje željezničke infrastrukture je očajno i miljama daleko od modernizacijskih tokova. O stanju i perspektivama u HŽ Cargu i HŽ-u razgovarali smo s Ivanom Forgačem, predsjednikom Sindikata hrvatskih željezničara.

Neophodno je napraviti platformu što tješnjeg povezivanja radnika i studenata.

Sindikati u Srbiji i regiji spali su na niske grane i iznevjerili radnike.

Zagrebački Holding već je godinama sinonim za nepotizam, korupciju i izrabljivanje radne snage u gradu. Navedena obilježja ne pogađaju samo podružnice Holdinga, već i Vodoopskrbu i odvodnju d.o.o., javno trgovačko društvo koje de facto djeluje pod svemoćnom palicom Holdinga. Izrabljivanje radnika i zapošljavanja preko veze - realnost su u Vodoopskrbi i odvodnji.