Poslodavci

Smjer razvitka željeznica u Hrvatskoj već je godinama u silaznoj putanji, posebice nakon izvana dirigirane podjele HŽ-a koji se danas sastoji od tri društva- HŽ Carga, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture. Na upravljačkim pozicijama se uglavnom smjenjuju loši, nesposobni i neproduktivni direktori, smanjuje se broj radnika, a stanje željezničke infrastrukture je očajno i miljama daleko od modernizacijskih tokova. O stanju i perspektivama u HŽ Cargu i HŽ-u razgovarali smo s Ivanom Forgačem, predsjednikom Sindikata hrvatskih željezničara.

Neophodno je napraviti platformu što tješnjeg povezivanja radnika i studenata.

Sindikati u Srbiji i regiji spali su na niske grane i iznevjerili radnike.

Zagrebački Holding već je godinama sinonim za nepotizam, korupciju i izrabljivanje radne snage u gradu. Navedena obilježja ne pogađaju samo podružnice Holdinga, već i Vodoopskrbu i odvodnju d.o.o., javno trgovačko društvo koje de facto djeluje pod svemoćnom palicom Holdinga. Izrabljivanje radnika i zapošljavanja preko veze - realnost su u Vodoopskrbi i odvodnji.

Predrag Sekulić, Nova solidarnost: Žalosno je da do jučer dobri, nagrađivani radnici, hvaljeni i predani u svom radu, danas dobivaju opomene pred otkaz i završavaju na bolovanju zbog šoka. Možemo samo poručiti da se ne bojimo i da imamo još mnogo toga za reći i razotkriti. Zato i ovaj put poručujemo iz Siska – neće proći.

Ne moramo biti osuđeni na izbor između današnjeg konzervativnog središnjeg bankarstava i neuračunljive alternative. Postoje bolje opcije. Jedna od opcija koja posebno obećava zove se "kvantitativno popuštanje za narod".

Stavovi prema nejednakosti hrvatskih građana tipični su za većinu europskih zemalja, bez obzira je li riječ o europskom istoku, zapadu ili jugu. Hrvatska nije patološki slučaj, već sasvim obična zemlja. U svim zemljama ljudi podržavaju smanjivanje ekonomskih razlika.

Što se krije iza odluke HEP-a da se riješi 1700 radnika? Kao i u mnogim drugim javnim poduzećima, politički postavljeno rukovodstvo u HEP-u radi privatnih interesa često radi namjernu štetu poslovanju, pa time nastaju gubici koji služe kao opravdanje za odljev radnika.

Kistanje, Bebrina, Andrijaševci, Viljevo, Knin... Što politika nudi takvim mjestima? Jesu li ekonomski deprivilegirane sredine pogodno tlo za neku hrvatsku inačicu Brexita? Ako ih neko uvjeri da je Bruxelles novi krivac za njihove probleme (jer Beograd očito više ne može biti), ove sredine će postati hrvatski ekvivalent Walesa i Sjeverne Engleske.

Namjera INA-ine uprave da željezničkim putem transportira 12 cisterni sirove nafte iz Moslavine u Rijeku, što bi bio posao visokog ekološkog rizika, bila je osujećena u posljednji trenutak akcijom sindikata Nova solidarnost. Skraćeni rad pojedinih INA-inih crpki na turističkim područjima ide na ruku susjednom Tifonu, koji drži MOL. Kako je moguće da INA završi prvo tromjesečje s gubitkom većim od 50 milijuna kuna, a MOL s dobitkom od 3 milijarde?