Svijet

Riječi koje se ovdje često čuju su propiska i registracija. Rusi, naime, imaju dvije putovnice – jednu za putovanje van države i jednu unutar. Ova unutarnja služi kao identifikacijski dokument, u nju se piše sve, od promjene prebivališta, prezimena, brakovi, razvodi, djeca. Kao i svugdje i u Rusiji se potrebno registrirati; potrebna vam je propiska, koja može biti trajna i privremena. Vrlo dobar način kontrole stanovništva, iako se koristila i prije, svoju je punu primjenu dobila u Sovjetskom savezu.

Crkva se jest suočila sa zlodjelom pedofilije, ali zato što ju je s tim suočila javnost.

U Švedskoj je 14. prosinca potpisano krhko primirje između dvije glavne sukobljene strane u Jemenu, a ubrzo nakon stigle su vijesti o novim sukobima. Mlitavi "sporazumi" i igrokazi europskog mirotvorstva neće ništa promijeniti u Jemenu. Britanske vojne kompanije uprihodile su više milijardi dolara prodajući oružje stranama u ovom ratu, a zarađivale su i njemačka i španjolska vlada. Katastrofa u Jemenu od čovjeka je stvorena i održavana, ne radi se o "čudesnom udesu" van ljudske kontrole.

Ove smo godine donosili reportaže iz Palestine, pružili pogled na najdublji rudnik ugljena u Europi iza šume Hambach, ali i tisuće izbjeglica i migranata na ulicama Bihaća. U brojnim intervjuima bavili smo se vodom kao temeljnim ljudskim pravom, zamišljanjem drugačijeg svijeta, životom bez stvaranja otpada, borbom za javno, gradskim inicijativama i samoorganiziranjem. Nastavili smo pisati o klimatskim promjenama i opasnom otpadu. Analizirali smo trap i metal, intervjuirali bendove, pisali o nogometu i Lilianu Thuramu. Pročitajte, podsjetite se. Hvala svim našim suradnicama i suradnicima.

Iz nametnute dinamike diskursa hrabrosti i kukavičluka proizilazi da su dezerteri, u vrijeme nacije, krajnje izdajice i kukavice. Za nacionalizme, veće izdaje nema, niti postoje izgovori za ovakav čin. Zaboravljamo pritom 'neugodnosti' - da je Prvi svjetski rat završio pobunama na ulicama, a ne na frontu. Zaboravljamo mornare u Kielu koji odbijaju naredbu za samoubilački napad na britanske brodove i marširaju kroz grad uz štrajkujuće lučke radnike. A zaboravljamo i Vladimira Živkovića, koji okreće tenk s hrvatske granice, i vozi ga nazad u Beograd, gdje se parkira pred Skupštinu.

S kojim pravom ova država zahtijeva robovanje mutnoj kategoriji domoljublja?

Abdullah Shrem je čovjek iz planina Sinjar, na sjeveru Iraka. Na tom je području više od tri tisuće ljudi, uglavnom muškaraca i starijih, pogubljeno i bačeno u masovne grobnice, a više od šest tisuća žena je oteto i prodano u (seksualno) roblje. "Prije dolaska Daeša, Abdullah je bio sretan uzgajivač pčela, brinuo se za dva sina i dvije kćeri te stotine pčela. Nije ni slutio da će jednoga dana riskirati sve spašavajući ljude. Do sada je spasio više od 350 ljudi", priča nam Dunya Mikhail, iračka pjesnikinja i novinarka, autorica knjige Čuvar pčela iz Sinjara.

Prošli se tjedan prema nekim analitičarima dogodio jedan od najznačajnijih događaja u novijoj latinskoameričkoj povijesti. Predstavnici nekadašnjeg FARC-EP, najstarije latino gerile, ušli su u kolumbijski parlament, sada kao predstavnici legalne političke stranke. Na osnovu Sporazuma o miru koji je FARC potpisao s vladom, u parlamentu su dobili 10 mjesta. Novi predsjednik zemlje, kandidat desnice Iván Duque, dužnost preuzima 7. kolovoza, a postoji strah zbog njegove moguće opstrukcije daljnje primjene sporazuma - povijest Kolumbije pokazuje kako je stanje unutarnjeg rata uvijek bilo povratno.

Sukobi u Jemenu ne jenjavaju, razmjeri uništenja neviđeni su u ovim vremenima. Više od osam milijuna ljudi na rubu je izgladnjivanja, trećina populacije zemlje. UN procjenjuje da će u toj situaciji do kraja godine, ako se rat nastavi, biti više od polovice stanovništva. Rat otežava pristup čistoj vodi, što je dovelo do najgoreg izbijanja kolere u modernoj povijesti. Tek uspostavljeni MSF-ov centar za liječenje kolere uništen je u zračnim napadima. Lani je od ekstremne gladi I bolesti svaki dan u prosjeku umrlo 130 djece, navode najnoviji izvještaji o ovoj, od čovjeka stvorenoj apokalipsi.

Kako je dvadeseto stoljeće obilježio sukob između Istoka i Zapada, dva različita političko-ekonomska koncepta, u kojem je Istok ograničavao slobodu kretanja svojih građana, i u kojem je Zapad na kraju pobijedio, tako 21. stoljeće obilježava sukob Sjevera i Juga, dva različita demografska i razvojna pola današnjice, u kojem Sjever ograničava slobodu kretanja građana Juga, i u kojem nije još izvjesno niti tko će prevladati, niti je li moguće iz njega izaći kao pobjednik.