Dr. Đuro Miljanić, bivši član Nacionalnog vijeća za znanost, objašnjava zašto je podnio ostavku na članstvo u tom tijelu: U svibnju 2010. godine saznali smo da Ministarstvo znanosti kani izraditi novi Zakon. Obećano nam je da ćemo dobiti njegov nacrt, ali to se ne događa. Saznajemo da je nacrt Zakona u strogoj tajnosti dat odabranima...
Objavljeno: 28.04.2011.
Prigovori koji su ovih dana stizali paketu zakona o znanosti i visokom obrazovanju uglavnom su bili parcijalni i površni. Najbolje rješenje za znanost i visoko obrazovanje bilo bi da se zaštite kao opće i nacionalno dobro, da se znatno povećaju ulaganja u ovaj resor i da se provede u potpunosti javno financirano visoko obrazovanje.
Objavljeno: 05.11.2010.
Nacrti novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu predviđaju još izraženije uplitanje Ministarstva znanosti, cijele Vlade pa i Sabora na raznim razinama znanstvene djelatnosti, od pojedinačnih imenovanja institutskih ravnatelja i užih, upravnih vijeća, do izrade cjelovite Strategije razvoja znanosti i tehnologije.
Objavljeno: 21.10.2010.
Vladine restrikcijske mjere u pitanje dovode opstanak visokog obrazovanja. Zaustavljaju se projekti, asistenti sami moraju plaćati poslijediplomski, a doktoranti se nemaju gdje zaposliti iako ih je premalo
Objavljeno: 26.05.2010.
Da, na žalost, znanje jest roba. Na prodaju te robe me u nastavi podsjeća pravno utanačen sljednik potpisne liste studenata na predavanju ili na seminaru, gdje kupac svojim potpisom potvrđuje da mu je prodavač isporučio zajamčeni sadržaj i izvještio ga u unaprijed deklariranim umijećima.
Objavljeno: 15.05.2009.
Saša Zelenika, intervju: U našim državnim službama ima ljudi koji zaziru od puno posla, a s druge strane ima jako puno političkih i inih igara i igrica, pa je kao rezultat jako teško privući dobre ljude. Javnim porukama da se sustav rješava nesposobnih dalo bi se do znanja da su mu potrebni sposobni.
Objavljeno: 16.03.2009.
Mladi obrazovani kadrovi u državnoj službi nisu adekvatno plaćeni, ne mogu ostvariti svoja prava stečena obrazovanjem pa traže isplativija zaposlenja, a to je činjenica koja se u pregovorima o izmjeni kolektivnog ugovora redovito gura pod tepih.
Objavljeno: 19.02.2009.
Nakon što se oporavimo od nostalgičnog šoka nad time da se sveučilište neumitno mijenja, da bismo procijenili Bolonjske reforme potrebno je upitati se: reforma iz čega u što? U hrvatskom kontekstu, gdje sveučilišta odlikuje reakcionarnost, oslanjanje na državu uz neregulirano poigravanje tržišnim principima, te društveni autizam - reforma je nužna i dobrodošla, ali ostavlja otvorenim pitanje što želimo njome postići.
Objavljeno: 22.12.2008.
Rastko Močnik u intervjuu za H-alter: Moguće je pokrenuti svjetsku akciju pod vodstvom Europske Unije. Treba stvoriti platforme i penetrirati u međunarodne institucije, izmisliti nove socijalne forume kao što su liberali izmislili Helsinški proces, gurati svjetske socijalne standarde, boriti se protiv eksploatacije. EU bi mogla to započeti, no mogao bi se stvoriti i svjetski pokret, vezati se na Rusiju, Brazil i snage koje dolaze, i boriti se za socijalni standard. To je zamislivo, ali pitanje je da li je izvedivo.
Objavljeno: 21.05.2008.
Društvo znanja ne može biti tek puki političko-gospodarski i tržišno-kapitalistički label, samodopadljiv brand, iliti logotip.O njemu možemo govoriti kada mislimo na društvo slobodno mislećih, prosvijećenih i argumentacijsko-kritički orijentiranih i obrazovanih ljudi koji znaju misliti svojom glavom i koji su uz to dovoljno hrabri i voljni da svoje stavove javno, jasno i glasno, artikuliraju. Još uvijek smo dovoljno brojni da stvaramo paralelna društva znanja koja su pozicionirana s onu stranu pobjednički samoproklamirane tržišno-kapitalističke matrice.
Objavljeno: 11.01.2008.