Hrvatska je u deset godina imala 14 rebalansa proračuna, dok su oni u Europi prava rijetkost. Irska je, recimo, u istom razdoblju imala samo jedan rebalans. Jedina „ideologija" koju hrvatska politika poznaje je klijentelizam, a rebalans je način „ulizivanja" interesnim skupinama koje političarima osiguravaju ostanak na vlasti.
Objavljeno: 06.09.2010.
Marcel Štefančič Jr. pita: Što je pandan vojničkim samoubojstvima u realnom sektoru? Zar nisu pandan upravo samoubilački pokolji na radnom mjestu?
Objavljeno: 23.08.2010.
Visoka je vjerojatnost da će u idućih godinu dana ostatci socijalnih prava u Hrvatskoj, u sklopu izmjena Zakona o radu i daljeg ubrzavanja (iluzornog) hrvatskog puta u Europsku uniju, otići u prah i pepeo, iz kojih su svojedobno i uzeti
Objavljeno: 05.06.2010.
Kampanja koju EPH zadnjih mjeseci provodi uvjeravajući nas da su lijenost i parazitizam hrvatskog radništva uzroci gospodarstvenih problema države, predstavlja zaoštravanje i novi stupanj otvorenosti u klasnom antagonizmu odozgo. Zasad se nije dogodio sličan stupanj samosvjesne mobilizacije s druge strane.
Objavljeno: 13.10.2009.
Može li se kapitalizam popraviti? Može li, ponovno, postojati neki kapitalizam s ljudskim likom, a po analogiji sa svojedobno tako zvanim socijalizmom?
Objavljeno: 13.07.2009.
Bahatost neoliberalne ideje pokazuje se kao originalni izvor bahatosti HDZ-a koja onda osmotski prelazi na sve druge aktere iluzije pluralizma i u takvoj klimi nikada se ništa ne propituje, ne postoji polemički duh, štoviše, sve reforme se provode pod najrazličitijim krinkama boljitka, bez ikakve relevantne rasprave.
Objavljeno: 06.07.2009.
Zašto to tolike mase danas ne žele prepoznati proletera u sebi? Zašto su svi identiteti - rasni, nacionalni, rodni, spolni - danas većini "atraktivniji" od onoga, činilo se donedavno bazičnog, radno uvjetovanog, klasnog?
Objavljeno: 16.06.2009.
Žižekov postmoderni diskurs kritike i bjesomučne dekonstrukcije neoliberalnog modela istovremeno ga i podržava, prikazujući čitavu eksploatatorsku strukturu kao nedodirljivu tvorevinu koja sablasno pluta iznad svih antagonizama. Žižek time samo reproducira i utvrđuje već postojeću društvenu pasivnost, hitchcockovski manipulirajući ljudima.
Objavljeno: 01.06.2009.
Nakon što se oporavimo od nostalgičnog šoka nad time da se sveučilište neumitno mijenja, da bismo procijenili Bolonjske reforme potrebno je upitati se: reforma iz čega u što? U hrvatskom kontekstu, gdje sveučilišta odlikuje reakcionarnost, oslanjanje na državu uz neregulirano poigravanje tržišnim principima, te društveni autizam - reforma je nužna i dobrodošla, ali ostavlja otvorenim pitanje što želimo njome postići.
Objavljeno: 22.12.2008.