Halter, elektroničke novine H-rvacke ALTER-native

Hot vijesti

Datum: 22.04.2008

Puževim korakom prema obnovljivim izvorima

Autor: Mladen Iličković

Uz Dan planeta Zemlje: Nije neka novost da Hrvatska zaostaje u nekim standardima za Europskom Unijom. Ipak, ako se prisjetimo da smo sami sebi zacrtali da u 2007. želimo platiti 1,8 posto energije iz obnovljivih izvora vjetra, Sunca, geotermalnih izvora, biomase (drvnih ostataka) i bioplina (kukuruzna silaža, stajski gnoj, klaonički otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva…), a trenutno proizvodimo tek 0,7 posto, lako možemo zaključiti da strateški potezi naše zemlje jako odskaču od ciljeva zajednice država kojoj svakodnevno deklarativno težimo...

A EU je sebi zadala tri dvadesetice: 20 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Hrvatska ne gleda tako daleko i do kraja 2010. misli da će proizvoditi 5,8 posto. No kome je to zaista stalo do dugoročnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata, učinkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš,otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici,poticanja razvoja novih tehnologija i domaćeg gospodarstva u cjelini, diversifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe, što piše u hrvatskim energetskim podzakonskim aktima?

Jedan od primjera sporosti je projekt geotermalne elektrane u Velikoj Cigleni pored Bjelovara koji postoji više od 15 godina. Prije velikih poskupljenja nafte, osmišljavanja iskorištavanja otpadne toplinske energije (staklenici, bazeni, ribogojilište) i uvođenja poticaja za struju dobivenu iz geotermalne energije (1,26 kuna po KWh od 1.7.2007.) taj projekt i nije bio rentabilan. No u šezdesetak INA-inih bušotina na četiri polja leži neiskorištenih 100 milijuna dolara uloženih u njihovo bušenje. Ili primarnih 10 megawata struje i 169 megawati toplinske energije što uz razradu ležišta može značiti i do 38 MW struje i čak 756 MW topline. U INA-i daju tek neslužbenu informaciju kako to nije njihov core bussines ili osnovna djelatnost kompanije. A i Mađare se sve mora pitati. Prema Zakonu o vlasništvu, bušotine su vlasništvo INA-e, no prema Zakonu o rudarstvu, sve mineralne sirovine, u koje spadaju geotermalne vode, vlasništvo su države, a ona je istovremeno mjerodavna za energetske objekte su od posebne važnosti poput ovog.



Premijer Sanader je nakon prezentacije geotermalnih potencijala 5. ožujka prošle godine dao rok od dva tjedna svojim ministrima da odluče tko će stajati iza geotermalnih elektrana: ili neka nova INA-ina firma kći (Polančec je navodno tvrdio kako su mađarski suvlasnici protiv) ili konzorcij HEP-a, Hrvatskih voda i Podravke (koji je ono ministar došao iz nje?) ili Hrvatske vode same. Otad je napravljena studija izvodljivosti na koju se potrošilo 1,5 milijuna kuna, a projekt se pojavio i u koalicijskom sporazumu. No nedavno je iz INA-e procurila informacija kako projekt sada blokira potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić koja ni na službeni upit potpisanoga novinara preko Vlade, ni neslužbeni preko stranke, ne odgovara. Izaslanstvo bjelovarske gradske tvrtke Poslovni park posjetilo je gradilište Siemensove geotermalne elektrane u Njemačkoj, no INA ima dugogodišnje odnose i vjeruje referencama američko-izraelskog Ormata.

Strani investitori poput islandskog ENEX-a očekuju da lokalna samouprava i Vlada barem ulože u toplovode do domova kako bi se toplina iz procesa koristila za grijanje.

Nije ples lobista jedini problem. Vlada je s početkom godine izmijenila Uredbu o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Te se naknade skupljaju iz svakog potrošenog kilowata. Kao glavni razlog za zadržavanje postojećeg iznosa naknade Banski dvori su naveli smanjivanje pritiska na kupce električne energije i stvaranje bolje ravnoteže između prikupljanja i trošenja sredstava za naknadu za poticanje. Navodno su usporene i gradnje mnogih vjetroelektrana zbog velike potražnje za njima u cijeloj Europi i sudskih sporova stranih investitora oko istih lokacija kojih je na hrvatskoj obali i zaleđu oko 90 a samo je jednu dobio Končar. On tek razvija svoj prototip godinama.



Koliko kroz obnovljive izvore potičemo razvoj poduzetništva u energetici, govori nesrazmjer između kapaciteta fotonaponskih ploča od 100 MGW koliko ćemo ih s dvije nove hrvatske tvornice već sljedeće godine proizvoditi, i strateške odluke da potičemo ukupno samo jedan megawat struje dobivene od Sunca. Četiri mala proizvođača struje od Sunca deset mjeseci od uvođenja poticaja zbog raznih dozvola i potvrda nisu se uspjeli upisati u Registar povlaštenih proizvođača i državi prodati struju dobivenu na ekološki način. Nedavno je Zlatan Froehlich, predsjednik Komore Zagreb istaknuo kako je proizvodnja električne energije iz Sunčeve energije u Hrvatskoj za sada zastupljena u malim jedinicama na stambenim kućama, a prema nekim procjenama kada bi se samo tri posto hrvatskog teritorija prekrilo sunčevim pretvornicima u toplinsku i električnu energiju dobilo bi se oko osam puta više do današnje ukupne energetske potrošnje u Hrvatskoj. Kad se mali proizvođači žele priključiti na mrežu, ona je gotovo svugdje za to nespremna.



Dobro je što HEP ipak danas misli kako u vjetropotencijalu ipak leži oko 1000 megawata struje. Država, koja mu ništa ne može, nalaže mu da razmotri mogućnosti razvoja mreže za prihvat veći od 300 MGW, na koliko je procijenjen kapacitet naše distribucije u kojoj se gubi više od 20 posto. Naši službenici misle kako nismo dovoljno bogati da sebi priuštimo uštede u sustavu i poticaje za mnogo struje iz obnovljivih izvora. Iskustva iz Njemačke, koja je već ostvarila zacrtanu proizvodnju iz obnovljivih izvora više od godinu prije kraja koalicijskog mandata, pokazuju kako cijena opreme pada pa se već razmišlja i o smanjenju poticaja. No državi uz 30 posto više sunčanih dana u Hrvatskoj od prosjeka u Njemačkoj, važniji su siguran uvoz nafte, planovi o novim termoelektranama i nuklearki te naravno ubiranje poreza od potrošnje fosilnih goriva i struje.

Pritom smo, naravno, i snalažljivi, jer ako nam netko 1. siječnja 2011. godine prigovori manje od 5,8 posto obnovljivih izvora, reći ćemo kako iz velikih hidrocentrala već proizvodimo daleko više.

Pošalji prijatelju Printaj

Komentari

Budite prvi koji će komentirati ovaj članak!

Komentiraj

Ime

Komentar

Antispam (upišite riječ velikim slovima)

Vijesti iz drugih medija

26.07.2008
Prosvjed zbog neekološke javne rasvjete

Protivimo se praksi postavljanja neekološke rasvjete, naročito na otocima gdje je noćno nebo još uvijek tamno i moguće ga je spasiti upotrebom po okoliš podobne javne rasvjete, kaže se u prosvjednom pismu koje je astronomsko društvo Beskraj iz Zagreba uputilo Gradu Malom Lošinju.

25.07.2008
Pravda za Bošnjake iz Žepe

Fond za humanitarno pravo podigao je tužbu protiv države Srbije u ime Bošnjaka iz Žepe koji su 1995. godine odvedeni u logore u Srbiji gdje su mučeni i zlostavljani od strane MUP-a Srbije

25.07.2008
Rat na Facebooku

Na Facebooku su osvanule grupe podrške za Radovana Karadžića u koje su uključeni (pre)brojni mladi ljudi prvenstveno iz Bosne i Hercegovine, Srbije i srpske dijaspore. Odmah se stvorila i oporba

25.07.2008
Romska djeca segregirana u slovačkim školama

Romska djeca i dalje su segregirana unutar slovačkog sistema javnih škola, navodi se u novom, jučer objavljenom izvještaju Amnesty Internationala

25.07.2008
Adio pameti

Dinko Šakić, zapovjednik ustaškog logora Jasenovac na posljednjem ispraćaju na zagrebačkom krematoriju bio je izložen u ustaškoj odori, a poštovatelji njegova lika i djela natjecali su se u govorima ustaško- pobožne tematike

25.07.2008
Osnovan Savjet za održivi razvoj i zaštitu okoliša

Vlada RH na sjednici održanoj 17. srpnja 2008. godine donijela je rješenje o imenovanju predsjednika i članova Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša države

25.07.2008
Istra gubi 6000 hektara zemlje zbog golfa

300 predstavnika raznih farmerskih udruga nezadovoljna rješenjima iz novog Zakona poljoprivrednom zemljištu, smatrajući da će njime golf investitori dobiti status svetih krava

25.07.2008
Ne križaj Križevce!

U proteklih je tjedan dana preko 850 stanovnika Križevaca i okolice potpisalo je peticiju građanske inicijative Ne križaj Križevce! za odgodu radova na uređenju središnjih gradskih trgova

25.07.2008
Caulerpa racemosa prijeti Lokrumu

Borba s morskim nametnikom u županijskom akvatoriju traje već nekoliko godina pod okriljem projekta Jadran, no Caulerpa se širi višestruko brže negoli je uspijevaju suzbiti

25.07.2008
Otvoreni eko- apel

Dubrovačke ekološke udruge ogorčene su nastavkom sječe stabala i betonizacijom grada zbog čega su poslali apel za spas zelenila koje se još spasiti da

25.07.2008
Obama bi rušio nove zidove

Barack Obama u Berlinu je dočekan masovno i euforično, usporedbe sa dolaskom JF Kennedya su neizbježne, sa razlikom što je Obama još uvijek samo predsjednički kandidat, a čini se i da je popularniji u Europi nego u SAD-u

25.07.2008
Bušić sletio u slobodnu domovinu

Zvonko Bušić nakon 32 godine provedene u američkim zatvorima zbog otmice zrakoplova, sletio je sinoc na tlo svete hrvatske zemlje, a neizostavni dekor njegovog dočeka bili su Thompson i Ante Kovačević. Dražen Budiša preuzeo je ulogu glasnogovornika obitelji Bušić

24.07.2008
Ladonja: Sustavom predizbora do razvoja lokalnih sredina?

Dva mjeseca nakon osnivačke skupštine istarska udruga Ladonja predstavila je projekte i ideje koje su u međuvremenu osmislili, uključujući i sustav predizbora, prvi takve vrste u Hrvatskoj

24.07.2008
Voina na rusku političku elitu

'Voina', odnosno u prijevodu s ruskog jezika rat, naziv je radikalne umjetničke ruske skupine koja je osnovana prošle godine, a cilj joj je borba protiv ruske političke strukture i vladajućeg sustava, zakona i nadzora države

24.07.2008
Karadžić na Hilandaru spoznao snagu unutarnje ravnoteže

Jedan od najtraženijih haških bjegunaca, prije nego što je preuzeo identitet Dragana Dabića, krio se po srpskim manastirima gdje je i naučio šta je 'molitveno tihovanje', saznaje Politika

24.07.2008
Kako iskoristiti ljeto i zaobići glas javnosti?

Stanovnici Blatuše i Gvozda ogorčeni su odlukom da se Prostorni plan Sisačko- moslavačle županije donese usred ljeta i godišnjih odmora jer je na taj način bitno umanjena mogućnost da dođe do kvalitetne rasprave

24.07.2008
U Zadru 20 tona azbestnog otpada

Inspekcija zaštite okoliša već tjedan dana pretražuje područje Tvornice ribljih konzervi Adrija na temelju prijave o brojnim ilegalnim zakapanjima azbestnog i asfaltnog otpada

23.07.2008
Namjeravao se predati nakon prestanka rada Haškog suda

Karadžićev odvjetnik Svetozar Vujačić i brat Luka Karadžić objavili su da se haški bjegunac namjeravao predati u siječnju 2009. vjerujući da bi tada za njega bili nadležni sudovi u Srbiji. Također tvrde da će se sam braniti uz pomoć peteročlanog odvjetničkog tima.

23.07.2008
Objavljen bilten Zelenih telefona

U biltenu su detaljno opisani slučajevi koje su aktivisti na Zelenom telefonu zaprimili i rješavali. Uz same opise možete pročitati i analizu primljenih poziva i na osnovu njih rješavanih slučajeva

23.07.2008
Obitelj Karadžić traži financijsku pomoć od Dodika

Sonja Karadžić-Jovičević, kćerka haškog optuženika se nada pomoći od Vlade Republike Srpske, koju im je javno ponudio premijer Milorad Dodik.

23.07.2008
Stop eksplozijama u Suhopolju!

Uništavanje eksploziva ipak je štetno za podzemne izvorske vode i zdravlje stanovnika Knina, utvrdila je inspekcija Ministarstva, koju su pozvali ekolozi

23.07.2008
Legalni etnocid

Aktivisti labinske ekološke udruge Pineta postavili su ispred gradske uprave transparent s natpisom 'Legalni etnocid' u znak prosvjeda protiv gomilanja industrijskih giganata u Labinštini

23.07.2008
Steže se obruč oko Mladića?

Tajne službe u Srbiji navodno raspolažu podacima o haškom bjeguncu Mladiću, ali im je on još nedostupan jer ima puno kvalitetniji sustav zaštite od uhićenog Karadžića

23.07.2008
Mladi antifašisti pozvani u policiju zbog ustaških simbola

Udruga mladih antifašista grada Zagreba provjerila je 'budnost' i osjetljivost zagrebačke policije na isticanje ustaških simbola. Reakcija je bila iznenađujuće brza, samo krivo usmjerena

21.07.2008
Tolerirati netolerantne

Dok Thompsonove pjesme nisu zabranjene, dok on sam ne poziva na protuzakonito djelovanje, zakon ga mora štititi, oglasio se HHO povodom akcije Mesić- Kajin i zabrane Thompsonovog koncerta u Umagu

21.07.2008
Hoto ruši tiskaru na Cvjetnom trgu 1. kolovoza!

Hoto grupa ne samo da nije odustala od projekta, već je odlučila u tijeku ljetnog zatišja, kada su građani odsutni iz grada i neinformirani, najgrublje kršiti propise i započeti realizaciju projekta za koji nemaju potrebne dozvole

21.07.2008
(Ne)vidljivost žena u hrvatskoj kinematografiji

Od 1990. do 2007. od ukupno 108 snimljenih filmova samo je šest režiserki, od čega su čak tri filma Snježane Tribuson, statistički je zaključak okruglog stola održanog u Puli ovog vikenda