Halter, elektroničke novine H-rvacke ALTER-native

Predmet:

• zahtjev za preispitivanjem konzervatorskih propozicija za izradu Detaljnog plana uređenja bloka Ilica-Preobraženska-Preradovićev trg-Varšavska-Gundulićeva u Zagrebu
• sprečavanje rušenja građevina Trg Petra Preradovića 6, Preobraženska 6
• sprečavanje izgradnje ulazno-izlazne rampe privatne garaže u pješačkoj zoni u Varšavskoj ulici

Elaborat koji je izradio Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode za potrebe konzervatorskih propozicija za izgradnju u predmetnom bloku predviđa mogućnost rušenja (uklanjanja) i izgradnju zamjenskih objekata u Preobraženskoj 6 i Trgu Petera Predadovića 6. Također, takvo je rješenje ugrađeno u prijedlog detaljnog plana uređenja bloka, koji bi trebao biti usvojen 31.1.08. na sjednici Skupštine Grada Zagreba.





Iz elaborata (koji sam Vam dostavila na uvid još početkom 2007.g) je vidljivo da je jedna zgrada atribuirana arhitektu Hermannu Bolleu, a druga je rodna kuća hrvatskog pjesnika Vladimira Vidrića, na kojoj je postavljeno i spomen obilježje. Već iz tih činjenica upitno je rješenje nadležnog Gradskog zavoda koje omogućava rušenje tih dvaju objekata.

Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba (članak 91) cijeli blok nalazi se unutar Povijesne cjeline Grada Zagreba u zoni Područja izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture za koju je određen način zaštite i očuvanja, od kojih nabrajam samo osnovne:

• sanacija i održavanje svake zgrade koja je sačuvala izvorna graditeljska obilježja
• očuvanje karakterističnih rješenja krovova i sprečavanje bitnih promjena gabarita i oblikovanja, budući da su dio autentičnog arhitektornskog rješenja i mjerodavni kao peta fasada u karakterističnoj slici naselja
• zaštita karakterističnog mjerila - visina izgradnje, u cilju očuvanja homogenosti strukture i povijesne slike grada, posebno raznolikost visina uličnih građevina.

Upravo te dvije zgrade (čije rušenje se predviđa Detaljnim planom) zajedno s crkvom, njenim tornjem i okolnim zgradama čine najkarakterističniju siluetu Cvjetnog trga koja je nezaboravno upisana u memoriji grada, i za koje su sve stručne i građanske institucije digle svoj glas, kao i Vijeće za kulturna dobra pri vašem Ministarstvu.





Zagrebačka historicistička kuća sačinjava najveći dio gradske arhitekture i formira donjogradski, zagrebački građanski identitet, a takvim očuvanim nasljeđem Zagreb dobiva sve značajnije mjesto u destinacijama svjetskog interesa, i to ne samo turističkog, nego i onog stručnog, istraživačkog.

Mjere spomeničke zaštite detaljnog plana ignoriraju to bitno naslijeđe zagrebačkog Donjeg grada. O Preobraženskoj 6 i kući na Trgu Petra Preradovića 6. Konzervatorske propozicije kažu (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Zagreb):

• očuvanje korpusa uličnih građevina – volumena te oblikovnih elemenata pročelja uz mogućnost rekonstrukcijskih zahvata unutar postojećih gabarita s ciljem prilagodbe za novu namjenu, uklanjanje kasnije prigrađenih dvorišnih građevina .
• alternativno uvažavajući posebni javni interes (!) u svrhu sanacije i afirmacije prostornih i ambijentalnih vrijednosti cijelog prostora bloka i gradskog središta te kao kvalitetan doprinos prostornoj, arhitektonskoj i sadržajnoj artikulaciji i afirmaciji sveukupnih vrijednosti prostora, postoji mogućnost uklanjanja i zamjenske gradnje primjerene prostorne organizacije, poštujući obilježja urbanog i arhitektonskog konteksta.

Pitam se kakav je to poseban javni interes iskazan ovim detaljnim planom koji opravdava rušenje (i uz ovako upitno sročenu formulaciju službe zaštite, koja bi valjda trebala sačuvati identitet zagrebačkog Donjeg grada). Ukoliko je predloženi prolaz kroz blok ono što je javno u ovom detaljnom planu, moguće je ga bilo ostvariti i uz očuvanje ovih dviju kuća. Svi ostali sadržaji u bloku koje nudi plan su banalni (komercijalni, uredski, stambeni i garažni), bez javnih programa. Smatram, dakle, da čak ni ovako pitijski ugođena konzervatorska propozicija u Detaljnom planu predmetnog bloka nije ispoštovana!



Grafički prikaz Mjera zaštite koje su sastavni dio Detaljnog plana je nepotpun i neadekvatan – u legendi postoji naznaka za kuće koje je moguće rušiti, a one na prikazu nisu pokazane, čak ni predmetne kuće devetnaestog stoljeća, a da ne govorimo o kinu Zagreb koje bi u jednoj drukčijoj vrijednosnoj orijentaciji također našlo mjesto u projektu uređenja bloka.

Stoga Vas molim da u najkraćem mogućem roku odgovorite na postavljeni zahtjev i preispitate zakonsku utemeljenost Konzervatorskih propozicija ..., kao i detaljnog plana uređenja, kako bi se spriječilo rušenje tih zgrada.

Postavlja se i pitanje svrsishodnosti ovakvog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, koji pod ingerencijom Grada Zagreba očito prilagođava uvjete zaštite potrebama privatnih investitora, a time je kulturno naslijeđe Zagreba ostavljeno na milost i nemilost bezobzirnog kapitala. Među zainteresiranim građanima Zagreba prevladava mišljenje da je krajnje vrijeme da zaštita spomenika ponovo bude u kompetencijama Države odnosno vašeg Ministarstva, što ste u nekoliko navrata i spominjali.

Napominjem ponovno da je protiv ovakvog plana skupljeno 54500 potpisa građana Zagreba kao i javno objavljeni apel eminentnih kulturnih djelatnika (Zarez, 4.2.2007.), što, na žalost, nije utjecalo na konačni prijedlog Detaljnog plana predmetnog bloka. Zakonska procedura usvajanja plana, koje propisuje Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno uređenje je očito promašena. Primjedbe koje iskazuju građani i građanske i stručne udruge se ponovo vraćaju izrađivaču plana na usvajanje bez obvezne ekspertize neovisnih stručnjaka, kao što je praksa europskih sustava, što čitavu javnu raspravu pretvara u farsu.




Takvom praksom je omogućena i izmjena Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba kojom se, potpuno stručno neutemeljeno, gomila osobni prijevoz u povijesnom središtu grada izgradnjom novih komercijalnih garaža. Za prilaze tim garažama se novim Generalnim urbanističkim planom omogućava izgradnja prilaza i (privatnih) kolnih rampi na račun javnih prostora, čak na račun već afirmiranih pješačkih ulica (Varšavska, Vlaška). Time se, naravno, bezobzirno zadire i u povijesno-urbanističku cjelinu Donjeg grada. Kao posebni kuriozum moram navesti da upravo Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u tim izmjenama predlaže izgradnje garaža u Donjem gradu čime potpuno izlazi izvan svojih ingerencija radeći protiv interesa zaštite spomenika kulture.
Zbog svega gore navedenoga, molim Vas da se što hitnije, konkretnije i aktivnije uključite u borbu za očuvanje zagrebačke donjogradske cjeline koja je kao povijesno-urbanistička cjelina uvedena i u Registru nepokretnih kulturnih dobara Ministarstva kulture RH (Z-1525). Molim Vas da kao drugostupanjska instanca spriječite rušenja na Preradovićevom trgu, kao i nadogradnju nekoliko katova na te zgrade.

Naprosto, molim Vas da preuzmete ulogu zaštite Zagreba koju je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode evidentno napustio.

S poštovanjem.
Urša Raukar

U Zagrebu, 30.01.2008.

Pošalji prijatelju Printaj

Komentari

Budite prvi koji će komentirati ovaj članak!

Komentiraj

Ime

Komentar

Antispam (upišite riječ velikim slovima)