Halter, elektroničke novine H-rvacke ALTER-native

Žetva kasnih žitarica u 2007. godini, u odnosu na godinu prije, donijela je manji prinos kod svih kultura. Tako je, stoji u redovitu izvješću Državnog zavoda za statistiku objavljenom u četvrtak, prinos soje podbacio za čak 48 posto, proizvodnja suncokreta bila je manja za 33 posto dok je kukuruza lani ubrano manje za 26 posto, a zobi 16 posto. Veći prinosi prošle su godine prema količinama iz 2006. evidentirani samo na tri žitarice. Kod ječma je obujam prinosa lani bio bolji za pet posto dok je žetva pšenice dala urod veći samo za jedan posto. Statistički značajniji rast prinosa u prošlogodišnjoj žetvi, u odnosu na 2006., dogodio se jedino na oranicama s uljanom repicom. Proizvodnja je gotovo udvostručena međutim, zasluge za taj pomak skrivene su u činjenici da je godinu prije (2006.) uljana repica bila zasijana na tek 8.455 hektara, a po jednom hektaru urod je iznosio 2,38 tona dok je tijekom 2007. pod tom kulturom bilo 13.069 hektara s prosječnim prinosom od 3,01 t/ha.

Manje hektara

U hrvatskoj poljoprivredi ne samo da iz godine u godinu pada broj obrađenih hektara nego na mnogim žitnim kulturama, zbog goleme usitnjenosti parcela, još uvijek nisu (i neće biti) dostignuti prinosi po hektaru koje su PIK-ovi na svojim oranicama postizali prije Domovinskog rata. Kada se u tu križaljku upletu i klimatske nepogode te nametnuti imperativ za rastom proizvodnje biodizela poslje- dica je drastičan skok cijena. Za tonu pšenice u siječnju 2007. trebalo je izdvojiti 898,7 kuna dok u siječnju 2008. ta ista količina stoji 1729,6 kuna. Ili, tona kukuruza prije godinu dana imala je cijenu 878,1 kunu, da bi u ovogodišnjem siječnju skočila na 1545,4 kune. Osim toga, dodatni nered na tržištu početkom 2007. zakuhala je država odlukom da sa 2250 kn/ha potiče isporuku uljane repice za proizvodnju jestiva ulja dok onaj tko istu količinu preda za proizvodnju biodizela ima pravo na 2550 kuna poticaja. Zbog nedostatka sirovine Tvornica ulja Čepin 15. ožujka zaustavila je proizvodnju. Hrvatskom tržištu kronično godišnje nedostaje oko 55.000 tona sirovog ulja. Da se tržište stabilizira, za proizvodnju 80.000 tona sirovog ulja, nužno je s uljanom repicom zasijati dodatnih 110-120 tisuća hektara. Daljnjim prolongiranjem bescarinskog uvoza pšenice, što će državni proračun stajati oko 33 milijuna eura, Vlada je neizravno potvrdila da su zalihe te krušarice iz domaće proizvodnje na izmaku i da sa uskladištenim količinama nije moguće dočekati ovogodišnju žetvu. Iz uvoza će biti nužno namaknuti još veći nedostatak kukuruza, kako se ne bi ugrozio konačno evidentan pomak u razvoju stočarstva.



Domaće tržište ima godišnju potrošnju te žitarice od gotovo dva milijuna tona.Najkraće, dok se na domaćim oranicama ne ostvari proizvodnja žitarica i uljarica dostatna za urednu opskrbu tržišta i prehranu stanovništva, odnosno dok se ne postigne količinska proizvodnja koja će zadovoljiti i potrebe stočarstva, bogohulno je na ionako nedovoljnim poljoprivrednim površinama uopće poticati uzgoj žitarica i uljarica namijenjenih za proizvodnju 'zelenih' motornih goriva, a potpuno je neprihvatljivo je iz državnog proračuna po svakom hektaru s tim uljaricama davati čak 300 kuna više. I na globalnoj razini sve su češći takvi tonovi tako Jean Ziegler, posebni izvjestitelj UN-a za hranu ocjenjuje da je "korištenje plodnog tla za proizvodnju usjeva, koji će potom biti spaljeni kao gorivo zločin protiv čovječnosti". I predsjednik uprave Shella, Jeroen van der Veer u nedavnoj izjavi za Poslovni dnevnik kazao je da biogoriva doista nisu rješenje za rastuću potražnju za energentima jer, povećavaju siromaštvo diljem svijeta.

Povoljni krediti

Josip Kraljičković, od nedavno državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dok je vodio poljoprivredu u Zagrebačkoj županiji, gdje je s mnogim projektima napravio veliki odmak u odnosu na sve ostale županije, isticao je da oranice primarno treba staviti u funkciju proizvodnje hrane za potrebe domaćeg stanovništva te za izvoz. Da bi osigurao sirovinu Stjepan Komar, prvi čovjek čepinske Uljare, kooperantima nudi povoljne kredite, a resornom ministru predlaže dizanje poticaja na 2850 kn/ha. Istodobno, Ingra najavljuje izgradnju pogona za biodizel i također traži veće poticaje.

Pošalji prijatelju Printaj

Komentari

Budite prvi koji će komentirati ovaj članak!

Komentiraj

Ime

Komentar

Antispam (upišite riječ velikim slovima)