H-Alter
 "H-Alter" analizira: Kako funkcionira istarska Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, koliko novaca dodjeljuje udrugama, i kakvim, u kakvoj je vezi s Istarskim demokratskim saborom?

Zašto je na natječaju za radno mjesto upraviteljice te institucije izabrana IDS-ovka Helga Može Glavan, premda su u konkurenciji bile i dugogodišnje istaknute civilnodruštvene aktivistice Aida Bagić i Suzana Jašić?

Istarska Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva nedavno je raspisala javni poziv za odabir upravitelja/ice Zaklade, a o nazivnoj transparentnosti tog poteza već smo pisali.

Kadroviranje bez kompetencije može uroditi samo - ispodprosječnošću

U međuvremenu je procedura izbora okončana i istarski župan Valter Flego, koji je za to po statutu Zaklade nadležan, u ime osnivača, a na prijedlog Zakladne uprave, koja je provela "odabir najboljeg kandidata/kinje", imenovao je upraviteljicom diplomiranu ekonomisticu, IDS-ovku Helgu Može Glavan. Odluka je stupila na snagu 25. srpnja, danom objave u službenom glasniku Istarske županije (doduše, malo je to ispalo retrogradno, jer je datum "objave" elektronskog izdanja glasnika zgodno pomaknut par dana ranije no što je župan donio odluku, ali nećemo cjepidlačiti).

Kriteriji navedeni u javnom pozivu bili su, podsjetimo, u najmanju ruku široki, pa se tako primjerice tražilo pet godina rada u struci, a propustilo se navesti - u kojoj struci. Također, nije bilo ni spomena o dostavljanju strateškog plana razvoja ili ičega sličnoga. Unatoč tomu, na javni poziv javilo se riječju i brojkom - pet (5) kandidata/kinja. Rekli bismo, neobično u današnja krizna, nezaposlenošću bremenita vremena. Naravno, odmah su krenule "ćakule po selu", o tome da je to radno mjesto unaprijed predodređeno za uhljebljivanje stranačkog IDS-ovog kadra pa se na natječaj - znakovito - nema ni smisla prijavljivati. U prilog tome, logički gledano, doista i ide podatak o vrlo malom broju prijavljenih.

Backhand, forehand, Zaklada

Ovaj javni poziv za odabir upravitelja/ice jedne zaklade koja se bavi civilnim društvom, odnosno kriteriji u njemu navedeni, specifičan je još po nečemu - nitko s kandidatima/kinjama nije razgovarao, već su bili razmatrani samo pisani materijali priloženi prilikom javljanja na javni poziv. Dakle, samo ono što je navedeno crno na bijelo. Rekli bismo, nepristrano. Ali, i tek letimičnim uvidom u životopise triju (od pet ukupno) kandidatkinja vidimo da ovdje, blago rečeno, nešto smrdi.

Predsjednik Zakladne uprave, istaknuti mladi IDS-ovac Duško Kišberi medijima je nakon što je procurila vijest o tome da je za upraviteljicu izabrana Helga Može Glavan rekao da su "glavni kriteriji kojima su se vodili bile isključivo stručne reference i dosadašnje radno iskustvo kandidata".

Godišnji proračun Zaklade lani je bio oko dva milijuna kuna, od čega je tek nešto više od pola milijuna proslijeđeno udrugama civilnog društva

To je u živac ubolo dvije kandidatkinje koje su se javile na javni poziv pa su odlučile istupiti imenom i prezimenom u javnost te poslati otvoreno pismo županu Flegu i javnosti. Riječ je o Suzani Jašić i Aidi Bagić, koje su već odavna dobro poznate i čiji je angažman u razvoju tog društva i na regionalnoj razini dobro znan.

"Takva nas je izjava u najmanju ruku začudila pa pozivamo gospodina Kišberija, odnosno Zakladnu upravu, da javnosti pruže na uvid pristigle životopise i objasne koje su to stručne reference i kakvo iskustvo smatrali relevantnim za vođenje Zaklade. Na osnovi informacija koje su nama dostupne, jedino što u našim životopisima nedostaje, a toliko toga nadoknađuje u onom izabranom članstvo je u IDS-u", ustvrdila je u otvorenom pismu Jašić. "Stranačka imenovanja i zapošljavanja u Hrvatskoj nisu novost. No, umatati to u stručnost i iskustvo u najmanju ruku nije pristojno prema drugim kandidatima i kandidatkinjama", istaknula je ona.

Helga Može Glavan, friška upraviteljica Zaklade, osim velikog iznenađenja time što je upravo ona izabrana, a što nije propustila istaknuti u izjavi za medije, našla se pogođena otvorenim pismom Jašić i Bagić te je na svome Facebook profilu pokušala backhandom vratiti lopticu.

"Nažalost, već neko vrijeme sam svjesna kako je članstvo u stranci dobar temelj za diskriminaciju, jer tada si odmah okarakterizirana kao korumpirana, nekvalitetna i nestručna osoba", zavapila je Može Glavan.

No, Jašić joj nije ostala dužna: "Pristajanjem na takvu netransparentnu proceduru svoga imenovanja, Helga Može Glavan postaje aktivnom sudionicom stranačke nepotističko-klijentelističke mreže u Istri, a to nisu vrijednosti na kojima se razvija civilno društvo, upravo suprotno. Njen izbor obilježen je principima protiv kojih bi se upravo to civilno društvo trebalo zalagati. Time je novoimenovana ravnateljica Zaklade već na početku mandata izgubila legitimitet. Šteta što to ne razumije".

Rekli bismo sportsko-mačevalačkim rječnikom - touché!

Ali, ne morate vjerovati ni autorici ovog teksta, niti kandidatkinjama koje nisu izabrane. Možete možda smatrati da su one ogorčene što im nije uspjelo postati upraviteljicom, a autorica članka je, možebit', sklona napumpavanju šupljih teza. Predlažem stoga da zajedno malo bacimo oko na životopise triju kandidatkinja o kojima je riječ u ovom tekstu. Pa ako laže koza...

Životopisi kandidatkinja: Helga Može Glavan

moze_glavan_fb.jpg moze_glavan_fb.jpg

Od 2006. godine zaposlena je u Općini Medulin kao viša stručna savjetnica. Radila je u Upravnom odjelu za opće poslove i društvene djelatnosti, a obavljala je i poslove u Uredu načelnika, konkretno zaduženja iz domene v. d. pročelnika, bavila se planiranjem aktivnosti, odnosima s javnošću, radila je na kadrovskim poslovima te organizaciji općinske uprave.

Inicirala je pokretanje općinske pisarnice, izradila novu sistematizaciju radnih mjesta, uspostavila informatički sustav za upravljanje dokumentima, e-poslovanje, djelovala u cilju uvođenja e-potpisa, a radila je i na pripremi projekata za natječaje iz fondova. Na području Medulina bila je voditeljica projekta izrade Lokalnog programa djelovanja za mlade. Kao vanjska suradnica, u Istarskoj županiji radila je na pripremama za apliciranje na europske projekte.

Od 2002. do 2006. godine, kako ističe, radila je u marketing i event agenciji, koja se bavila organizacijama modnih evenata, festivala vjenčanja SposaNews te drugih manifestacija i projekata, promocijama parfema, auta, novih trgovina i galerija.

Bila je zaposlena i u firmi koja se bavila vođenjem administracije te pripremom dokumentacije za obračun PDV-a, poreza na dobit, itd. Radila je i u turističkim agencijama, u kojima je osmišljavala ponude izleta i smještaja, a bila je i voditeljica ljetnog kampa Michigan (SAD), gdje je radila kao savjetnica te je, kako sama piše, "stekla vještine i znanja koja se razlikuju od naših". Bila je vlasnica studija za aerobik i rekreaciju, a neko je vrijeme radila i u obiteljskoj tvrtki koja se bavi administrativnim poslovima i poslovima nabave u trgovini autodijelova.

U životopisu je istaknula i da je završila programe edukacije, radionice i seminare na temu civilnog društva.

I da, dodajmo još i da je gospođa Može Glavan predsjednica Kluba IDS-a žena Puljštine.

Suzana Jašić

jasic_3.jpg jasic_3.jpg

U svome životopisu Suzana Jašić ističe veliko iskustvo u raznim domaćim i inozemnim organizacijama civilnog društva. Između ostalog, ona je i jedna od osnivačica GONG-a, u kojem je niz godina bila aktivna. Pružala je i različite konzultantske i savjetničke usluge, ocjenjivala kvalitetu prijava građanskih akcija i projektnih prijedloga Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, bila je stručnjakinja za Nacionalni demokratski institut u uredu u Albaniji, voditeljica strateškog planiranja Centra za demokratski razvoj iz Crne Gore, kao i članica radne grupe za izmjenu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sudjelovala je u planiranju i implementaciji izbornih i referendumskih kampanja, bila na brojnim okruglim stolovima u organizaciji udruga civilnog društva u zemlji i inozemstvu, a bila je i promatračica parlamentarnih izbora u Jordanu kao članica promatračke misije Nacionalnog demokratskog instituta.

U dva je mandata bila članica Programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije, sudjelovala je u brojnim kampanjama vezanim uz izbore i pravo na pristup informacijama, a tijekom svojeg rada surađivala je i s organizacijama civilnog društva iz Gruzije, Iraka, Rumunjske, Bugarske, Zimbabvea, Makedonije i Rusije. Bila je koordinatorica niza projekata vezanih uz civilni sektor. Pohađala je međunarodne radionice, seminare i kongrese, koordinirala desetak nacionalnih kampanja te radila na projektima u GONG-u.

Objavljivala je u nizu stručnih publikacija članke na temu političkih i izbornih procesa, a u svom se djelovanju kontinuirano bavi problematikom civilnog sektora.

Aida Bagić

bagic_bosiljkodomazet.jpg bagic_bosiljkodomazet.jpg

Životopis Aide Bagić opsegom gotovo da je omanja novela - ispisano je 11 punih stranica. Trenutno radi kao viša stručna savjetnica u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, bila je voditeljica TASCO ureda u Hrvatskoj (tehnička pomoć organizacijama civilnog društva), u kojem je između ostalog sudjelovala u osmišljavanju strateškog planiranja Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Savjeta za razvoj civilnog društva.

Bila je istraživačica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta, u kojem je radila u sektoru Organizacije civilnog društva. Bila je aktivna i kao konzultantica UNPD Hrvatska na programu za društvenu uključivost i osobe s invaliditetom, a kao vanjska evaluatorica radila je i u UNPD uredu u Bosni i Hercegovini.

Radila je u pripremi baze podataka i studije europskih istraživanja o rodu i znanosti, bila istraživačica i konzultantica u sklopu raznih istraživačkih timova u Balkanskom fondu za lokalne inicijative te sudjelovala u radu Kosovske ženske mreže i sarajevske udruge Žene ženama.

Ima bogato iskustvo u radu s organizacijama civilnog društva, a bila je i voditeljica tima za evaluaciju Konzultativnog procesa izrade Nacionalnog akcijskog plana za žene, obnašala je funkciju konzultantice u Centru za edukaciju, savjetovanje i istraživanje te sudjelovala u radu niza humanitarnih organizacija u inozemstvu. Bila je programska koordinatorica i predavačica u Centru za ženske studije, čija je suosnivačica, a potom asistentica u nastavi na sveučilištu u Massachusettsu. Suosnivačica je i izvršna direktorica Centra za kulturu mira i nenasilja Mali korak, a u uredu UNHCR-a radila je na slučajevima izbjeglica.

Volontirala je u prvom skloništu za žene žrtve nasilja u bivšoj Jugoslaviji te sudjelovala i u Antiratnoj kampanji Hrvatske. Ima više od dvadeset (!) godina volonterskog i profesionalnog iskustva u demokratizaciji i razvoju civilnog društva. Pjesnikinja je i spisateljica.

"Subjektivno mišljenje"

Nakon iščitavanja životopisa kandidatkinja, ponovit ćemo na ovome mjestu još jednom izjavu predsjednika Zakladne uprave Duška Kišberija, da su "glavni kriteriji kojima su se vodili bile isključivo stručne reference i dosadašnje radno iskustvo kandidata". Čisto nek' se nađe.

Aktivisti Zakladi zamjeraju i što se kao konkurencija natječe s njima za sredstva iz EU-fondova

Također, netom nakon što je potvrđena informacija da je na javnom pozivu Zaklade najboljom kandidatkinjom proglašena Helga Može Glavan, uputili smo e-mailom upit Zakladnoj upravi: "Poštovani, imam informacije da su neki od ostalih kandidata bili mnogo 'jači' po iskustvu u civilnom sektoru od gospođe Može Glavan. Znači li to da je pri odabiru presudna bila stranačka pripadnost?"

Odgovor koji smo dobili višeslojan je i naprosto fascinantan - "Ne komentiramo subjektivna mišljenja".

Nakon cijele ove priče, koja nažalost nije izoliran slučaj u obećanoj zemlji Istri (a treba biti pošten pa reći i da stranačko kadroviranje nije rezervirano samo za IDS), prva asocijacija mi je prisjećanje na onaj stari vic, koji ću ovom prilikom malo modificirati: Kako već od dječje dobi znaš da će netko postati političar? Jer te gleda u oči i ...  Nastavite, dragi čitatelji, rečenicu po slobodnom nahođenju... Subjektivno, naravno.


Caritas kao organizacija civilnog društva?!

Iako je tema ovog teksta primarno bila (ne)transparentnost izbora upravitelja/ice, nije naodmet spomenuti i neke činjenice vezane uz rad Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva.

Među udrugama kojima Zaklada raspodjeljuje sredstva postoje one koje, po tvrdnjama aktivista, figuriraju kao "ljubimice" Zaklade, kao i one koji se sredstvima ne moraju ni nadati

Osnovala ju je 2006. Istarska županija, koja je i sufinancira, a od 2007. godine u sufinanciranju sudjeluje i Fond gradova i općina, u koji su dosad ušle gotovo sve jedinice lokalne samouprave u Istri, malo-pomalo. Zadnja općina koja se pridružila Fondu bila je - Općina Medulin, u ožujku lani. Dio novca pristiže i od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a od 2010. Zakladu potpomaže i filantropski fond Prijatelji Istre, u kojem su poslovni subjekti.

Jedna od glavnih zamjerki radu Zaklade bila je što se pristigla sredstva već godinama u većoj mjeri koriste za financiranje hladnog pogona, a tek manji dio se doista raspodjeljuje udrugama civilnog društva. Usto, i među tim udrugama postoje one koje, po tvrdnjama aktivista, figuriraju kao "ljubimice" Zaklade, kao i one koji se sredstvima, ili barem onolikim kolika su tražili, ne moraju ni nadati.

Godišnji proračun Zaklade lani je bio oko dva milijuna kuna, od čega je tek nešto više od pola milijuna proslijeđeno udrugama civilnog društva putem raznih natječaja.

Aktivisti Zakladi zamjeraju i što se kao konkurencija natječe s njima za sredstva iz EU-fondova. Tu su i sredstva koje je Zaklada dodijelila mjesnim odborima (koji bi sredstva trebali dobivati iz lokalne samouprave), turističkim zajednicama (nije potrebno ni komentirati), pa čak i - Caritasu Riječke nadbiskupije! Općepoznatoj organizaciji civilnog društva.

Sudeći po tome kako je protekao izbor novog čelnog čovjeka, malo je nade da će se ovakav princip rada promijeniti nabolje. Jer, kadroviranje bez kompetencije može uroditi samo - ispodprosječnošću. Da ne koristim neki jači izraz.

<
Vezane vijesti