Krk ima namjeru postati prvi "obnovljivi" i energetski neovisan mediteranski otok i tako slijediti danski Samsø, škotski Eigg, kanarski El Hiero i druge već ostvarene bolje svjetove u malom.

"Što ste autonomniji, to možete biti korisniji drugima. Ako vas je volja, naravno", objašnjava Nikola Radić, 77-godišnji stanovnik Krka, zašto je njegovo kućanstvo već energetski obnovljivo i neovisno.

Škotski otok Eigg nema poveznicu s električnom mrežom na kopnu. Stotinjak stanovnika otoka donedavno je bilo osuđeno na dizel generatore, svjesni da privatiziranim energetskim kompanijama nikada neće biti isplativo da i njima omoguće pristup električnoj energiji. Naime, cijena 20 kilometarske podmorske mreže iznosila bi oko pet milijuna funti. Kako su izračunali da bi samostalni sustav kombiniranih vjetroelektrana, sunčevih sustava i hidroeenergije bio znatno jeftiniji, 1,6 milijuna funti, otočani su odabrali ovaj drugi put. Samostalna otočna obnovljiva mreža počela je s radom 2008. godine, a financirana je kroz Zakladu Eigg koja je zapravo ustanovljena radi rješenja jednog drugog problema, vlasništva nad otokom. Zaklada je krajem devedesetih otkupila zemlju od odsutnih vlasnika zahvaljujući donacijama deset tisuća ljudi koji su željeli podržati reformu vlasništva nad zemljom u Škotskoj. Dobivanje kontrole nad resursima kroz uspješnu kampanju za društveno vlasništvo bio je prvi korak za Eigg, a kroz zakladu su s vremenom uspjeli riješiti i problem opskrbe energijom smanjivši štetne emisije otoka za polovicu.

"Otočani su vrlo oprezni s potrošnjom energije. Svako kućanstvo ima električni monitor potrošnje. Od početka su se dogovorili da postave limit potrošnje po kućanstvu na pet MW. Ako netko premaši taj iznos, dotok struje mu se prekida, a ponovno uključenje mora platiti", objasnila je Lynda Mitchell iz ALIenergy, regionalne energetske agencije iz Škotske. Ona je na međunarodnoj konferenciji o otocima sa 100 posto obnovljivim izvorima energije, održanoj prošloga vikenda na otoku Krku, predstavila rješenja primijenjena na Eiggu. Konferenciju je organizirao UNDP u suradnji s njemačkom zakladom Heinrich Boll, komunalnim poduzećem Ponikve d.o.o. i Energetskom zadrugom Otok Krk.

Škotski Eigg nije jedini primjer otoka koji su već pogonjeni gotovo potpuno obnovljivom energijom i ništa manje bitno, u vlasništvu građana. Danski otok Samsø i kanarski otok El Hiero su još neki od takvih boljih svjetova u malom, a njihovim putem krenuo je i otok Krk. Prema onome što smo vidjeli i čuli za tri dana trajanja konferencije, i građani i javne službe i lokalne samouprave otoka ozbiljne su u namjeri da upravo Krk postane prvi mediteranski održivi otok, a kako je rekao Frane Mrakovčić, direktor Ponikve d.o.o., "ako može Krk, zašto ne bi mogla i cijela Hrvatska?"

Na krovu zgrade krčkog odlagališta otpada Treskavac već radi solarna elektrana snage 136,3 kilovata. U godini dana komunalno poduzeće Ponikve d.o.o. u vlasništvu sedam jedinica lokalne samouprave s otoka zaradilo je proizvodnjom električne energije 400 tisuća kuna čime se planiraju financirati drugi projekti koji bi otok vodili prema energetskoj neovisnosti.

Odlagalište Tresakavac
Odlagalište Tresakavac

To je komunalno poduzeće još 2005. godine krenulo s odvojenim prikupljanjem otpada, pa je Krk danas uz Čakovec daleko ispred svih ostalih gradova i mjesta u Hrvatskoj po količini odvojenog otpada.

"Danas odvojeno prikupimo 40 posto otpada koji nastaje u kućanstvima. Na odlagalište još uvijek odlazi 60 posto otpada koji besplatno odlažemo na Treskavcu. Međutim, do 2018. godine se sva odlagališta u Hrvatskoj moraju zatvoriti i otpad će se tada odvoziti u regionalne centre za gospodarenje otpadom. U našem slučaju na Marišćinu. To će se plaćati, pa tako u Austriji odlaganje jedne tone otpada košta 130 eura. Regionalni centri su državno opredjeljenje, na nama je da smanjimo količinu otpada koju ćemo tamo odvoziti", objašnjava Ivan Jurešić, rukovoditelj radne jedinice Komunalije u Ponikvama.

Dok je u Čakovcu organizirano odvojeno skupljanje od vrata do vrata, na Krku je na 1500 mjesta na otoku postavljeno po pet kontejnera za biootpad, staklo, papir i karton, plastiku te ostali otpad, a na sedam posebnih sabirnih mjesta građani mogu besplatno odložiti glomazni i opasni otpad.

"Planiramo uvesti i odvojeno prikupljanje otpada od vrata do vrata. Specifičnost otoka Krka je što ljeti imamo šest ili sedam puta veći broj stanovnika na otoku nego zimi. Ljudi dolaze odasvuda i s različitim navikama u vezi otpada pa ih nije lako educirati u tako kratkom vremenu", ističe Jurešić.

<i>Kompost stanovnici Krka dobivaju besplatno</i><br>
Kompost stanovnici Krka dobivaju besplatno

Odvojeno prikupljeni materijal sortira se u sortirnici i preša, a biootpad završi u kompostirnici, jednoj od rijetkih u zemlji koja ima sve dozvole za rad. Biootpad iz kućanstva pretvara se u kompost koje potom komunalno poduzeće besplatno dijeli svojim korisnicima jednom godišnje. Ostatak odvojeno prikupljenog otpada nije uvijek lako zbrinuti. Naime, u Hrvatskoj ne postoji burza otpada. Za odvojeno prikupljene sirovine zato se dobiva znatno niža cijena od one koja se može ostvariti u drugim zemljama.

"Jedna tona prešane PET ambalaže u Sloveniji vrijedi 400 eura. Kod nas se dobije jedva sto eura. Plastiku dajemo gotovo za ništa, od stakla jedva zaradimo da pokrijemo prijevoz. Odvojeno skupljanje košta 50 eura po toni. Troškovi bi nam zapravo bili manji da trpamo sav otpad na odlagalište, ali bismo ga i puno brže napunili. Projekt treba gledati puno šire kroz nefinancijske efekte koje dobiva šira zajednica kao što su doprinos turizmu kroz čisti okoliš, smanjenje emisija štetnih plinova zbog manje količine odloženog otpada, ali smanjenje nezaposlenosti. Kroz projekt je zaposleno 50 novih ljudi. Ostali financijski efekti će doći do izražaja onog trenutka kada započne odlaganje nesortiranog otpada na regionalnom odlagalištu", objašnjava Jurešić.

Za razliku od nekih drugih otoka, Krk nema problema ni s vodom. Većina pitke vode dolazi iz glavnog izvorišta Ponikve za koje se također brine komunalno poduzeće koje je osnovalo i energetski odjel te je jedan od osnivača Energetske zadruge Otok Krk http://ezok.hr/. To je prva takva zadruga osnovana u Hrvatskoj koja je poslužila kao model za osnivanje sličnih zadruga u Kaštelima, Vukovaru, Primoštenu...

"Zadrugu smo osnovali s osnovnim ciljem, educirati stanovnike i poduzetnike s područja otoka Krka i uključiti ih u korištenje obnovljivih izvora energije", istaknuo je upravitelj Zadruge Zdenko Kirinčić.

Ivan Jurešić: Najviše se odvojeno prikupi biootpada i papira.
Ivan Jurešić: Najviše se odvojeno prikupi biootpada i papira.

Zadrugari već znaju na što mogu računati, jer je već napravljen i katastar koji pokazuje najpovoljnije lokacije za postavljanje solarnih kolektora na krovove, kao i strategija koja pokazuje što je potrebno da Krk postane otok s nula emisija CO2 iz energetike. Stručnjaci iz njemačke konzultantske tvrtke IGR d.o.o. izračunali su da je do 2030. moguće ostvariti ovaj ambiciozan cilj. Samo uštedom energije podizanjem svijesti građana Krka moguće je smanjiti emisije za 15 posto. Investicije u energetsku učinkovitost donijele bi smanjenje od 30 posto. 55 posto pokrili bi obnovljivi izvori energije, vjetar, sunce i biomasa.

"Predvidjeli smo 28 manjih vjetroelektrana, snage 900 kw. To bi zahtijevalo ulaganje od 25,2 milijuna eura s povratom investicije u roku od  šest godina. U četiri solarne elektrane jedan mw trebalo bi uložiti 4,8 milijuna eura, uz povrat investicije od osam godina. Kapacitet Krka za proizvodnju energije je puno veći, ali ovo je minimum potreban da se uklone štetne emisije", istaknula je Sonja Šišul Jurković iz IGR-a.

Iako put prema energetski neovisnom i emisijski neutralnom otoku usporava nerazumna državna politika prema obnovljivim izvorima energije, na otocima je tako na snazi potpuna zabrana gradnje vjetroelektrana, a prošlotjednim izmjenama Akcijskog plana dovedena je u pitanje i budućnost iskorištavanja sunčeve energije, Krk je neke korake koje Strategija predlaže već napravio. Energetika je uključena u djelatnosti tvrtke Ponikve d.o.o, u izradi je studija izvodljivosti elektrane na biomasu, kao i studija izvodljivosti za proizvodnju bioplina iz otpada. Mjere energetske učinkovitosti već su primijenjene na više javnih zgrada, primjerice školu u Omišlju, a koliko prostora postoji u edukaciji stanovništva pokazuje podatak da prosječno kućanstvo na Krku troši čak 33 posto više energije od njemačkog kućanstva.

Na otoku planiraju postaviti i punionice za električne automobile, a jedan takav već krstari otokom. Riječ je o prerađenom Deawoo Matizu Nikole Radića, umirovljenog svećenika koji je u svom kućanstvu već postigao ono čemu stremi cijeli otok.

Nikola Radić ispred solarnog trackera Nikola Radić ispred solarnog trackera

Radić, naime, u svom domu u selu Kremenići ima instalirana dva solarna sustava, koja zadovoljavaju većinu njegovih potreba za električnom energijom, a pune i automobil i bicikl na električni pogon.

"Ovaj solarni tracker koji se okreće za suncem hvata navodno i 40 posto više sunčeve energije od statičnih. Jako je osjetljiv na to da zrake padaju okomito na solarne panele, pa ga okrećem više puta godišnje. Sve me ovo čuva od Alzheimera jer me tjera da stalno razmišljam kada upaliti koje dugme", objašnjava Radić čiji solarni sustavi nisu u sustavu poticaja, a HEP mu i dalje šalje račune koje plaća.

Brojni posjetioci koji se zanimaju za obnovljive izvore energije redovito ga pitaju o povratu investicije. "Kada radite kupaonicu, ne pitate za povrat investicije već je radite zato što vam poboljšava kvalitetu života. Tako bi trebalo biti i sa solarnom energijom. Sunce mi još nije poslalo račun, a što ste autonomniji, to možete biti korisniji drugima. Ako vas je volja, naravno", zaključuje inspirativnu priču o energetskoj neovisnosti ovaj 77-godišnjak s otoka Krka.

<
Vezane vijesti