"Projekt koji se planira na Srđu nije golferski već nekretninsko-developerski. Ovakve investicije služe samo kako bi mala skupina ljudima zaradila, a kasnije samo stvaraju uteg za lokalnu zajednicu", istaknuo je predsjednik "Udruženja hrvatskih arhitekata" Hrvoje Hrabak na tribini održanoj u Dubrovniku u sklopu Nacionalnog foruma za prostor.

Možemo li si dopustiti da prostor potrošimo za jednokratnu upotrebu? Nakon što su na sličan način tvornice za sitan novac predane u ruke spekulantima koji su ih upotrijebili jednokratno u svrhu vlastitog profita, a štetu u vidu očaja nezaposlenosti ostavili iza sebe, upravo je takva sudbina kroz manipulacije prostornim planovima, kroz loše bezidejne politike i korupciji sklone političare i lokalne vlasti namijenjena prostoru, posljednjem velikom resursu koji nam je preostao.

Dubrovniku primjerice prijeti gradnja vila, hotela i apartmana na platou iznad grada na površini većoj od dvadeset povijesnih jezgri. Apartmanizaciju Srđa zagovaraju i lokalne i nacionalne vlasti iako ekonomska analiza projekta nije nikad napravljena, a prema nedavnoj anketi GfK projektu se protivi 66 posto stanovnika Dubrovnika dok čak 77 posto želi da se o tom pitanju održi referendum. Gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić osvojio je vlast upravo obećanjem referenduma da bi obećanje prekršio.

Video: Filmaktiv

"Pitanje Srđa je vrlo bitno jer se tu postavlja paradigma razvoja za čitavu Hrvatsku. Gomile dizalica i betona nisu razvoj, a projekt koji se planira na Srđu nije golf projekt već nekretninsko-developerski. Trebali bismo imati strategiju koja ne dopušta ovakve greenfield investicije jer su se pokazale ekonomski neisplative. One služe samo kako bi u početnim fazama mala skupina ljudima zaradila, a kasnije samo stvaraju uteg za lokalnu zajednicu. Investitori upravo dolaze ovdje zato jer tu postoje uvjeti nesigurnosti što omogućuje da je stopa profita višestruko veća. Novoj vlasti međutim nije dugo trebalo da promijeni mišljenje i iskaže podršku ovakvim projektima", rekao je predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Hrvoje Hrabak na tribini održanoj u subotu Dubrovniku u sklopu aktivnosti Nacionalnog foruma za prostor u organizaciji udruga Kinookus, Filmaktiv, Zelena akcija, Pravo na grad, Zelena Istra i Eko-Krka.

"Paradoksalno je u većini jadranskih prostora razvijati resorte. Takva šteta je već jednom napravljena kada smo iz Amerike, koja ne poznaje urbanu kulturu, uvezli fenomen mallova i tako ubili središta gradova. Prostor resorta je lažni prostor. Ne smijemo se dati uvući u raspravu je li 330 vila previše, a 73 u redu. Tim vilama na tom brdu nije mjesto", ističe Hrabak koji je najavio kako se Udruženje arhitekata neće suzdržavati od javne kritike ovoga projekta.

tribina-durbovnik.jpg tribina-durbovnik.jpg

Bivša ministrica turizma Pave Župan Rusković složila se s Hrabakom kako Srđ nije mjesto za betonizaciju. "Srđ treba biti rekreativna zona, prvenstveno za građane Dubrovnika a onda i za turiste. O golf terenima se može razgovarati na nekim drugim lokacijama ali i to treba pažljivo izanalizirati", istaknula je.

Rusković je nabrojala niz drugih problema koje Dubrovnik ima, a kojima gradska vlast ne poklanja pozornost. Primjerice, grad na UNESCO-voj listi ima samo jedan javni WC i taj je čučavac, njegove slavne vizure zaklonjene su neadekvatnom urbanom opremom, javni prostori pretjerano su komercijalizirani, štandovi s robom upitne kvalitete naselili su se po starom gradu, a novi zakrčuje prevelik broj vozila, nema dovoljno kanti za razdvajanje otpada, zelene površine se prenamjenjuju umjesto da se održavaju.

Hrvoje Hrabak: "Ne smijemo se dati uvući u raspravu je li 330 vila previše, a 73 u redu. Tim vilama na tom brdu nije mjesto"

"Dubrovniku ne trebaju nove velike gradnje, već povećano održavanje kako bi se urbani standard promijenio na bolje. Za to nisu potrebna velika financijska sredstva", komentirao je Hrabak.

Međutim, kako ocjenjuje Župan Rusković "turistička zajednica nema nikakvu viziju niti pokazuje inicijativu, Grad nema upravljačkog modela, a iza svega stoji pohlepa kao dominantna pokretačka snaga svih aktivnosti u gradu".

Neozbiljnost gradskih vlasti pokazuje i činjenica da Grad Dubrovnik nije napravio studiju koja bi analizirala što projekt na Srđu donosi ili odnosi Gradu. Jedino što pretendira na ekonomsku procjenu je studija koju je platio investitor Razvoj golf d.o.o. a izradila tvrtka Effect d.o.o. za reviziju i ekonomski konzalting pod nazivom Utjecaj projekta Golf park Dubrovnik na lokalnu ekonomiju grada Dubrovnika. Međutim, ista ima tek tridesetak stranica i prema ocjeni ekonomista Vladimira Cvijanovića ne može se nazvati studijom jer ne udovoljava stručnim kriterijima.

tribina2.jpg tribina2.jpg

"U 'studiji' se ne navodi tko točno ulaže u što. Navođenje samo prihoda ne znači ništa jer ne govori o gubicima i konačna bilanca može voditi i u minus. Ne zna se na primjer koliko Grad Dubrovnik treba uložiti u infrastrukturu. Za brojke koje su navedene ne navodi se odakle dolaze i kojim su metodama izračunate. Gradska vlast bi bez dvojbe trebala napraviti vlastitu studiju. Grad mora imati procjene vjerojatnosti dobitka prije odluke hoće li se upustiti u neki projekt ili neće", upozorava Cvijanović.

Studije međutim nema. Ne zna se koliko će grad platiti infrastrukturu. Ne zna se na koji način je iznenadno izvlačenje iz ladice i guranje projekta hidroelektrane na Ombli povezano s golfom jer za golf trebaju ogromne količine vode koje će dolaziti iz Omble. Ne zna se ni kako je moguće da je već u tijeku procjena Studije utjecaja na okoliš, a da urbanistički plan uređenja za to područje nije završen.

"Mijenjati županijske prostorne planove po idejama investitora je nakaradno. Studija utjecaja na okoliš za projekt na Srđu je također nakaradna jer je napravljena propagandistički, na isti način kao i ekonomska studija. Uvredljiv je pritisak koji se vrši ovim dokumentima pisanim na razini banalne propagande u svrhu profita", komentirao je Hrabak.

Pave Župan Rusković: "Srđ treba biti rekreativna zona, prvenstveno za građane Dubrovnika a onda i za turiste. O golf terenima se može razgovarati na nekim drugim lokacijama"

Treća sjednica Povjerenstva za procjenu Studije održat će se sutra u 11 sati u zgradi Ministarstva zaštite okoliša. Te su sjednice javne te im svaki građanin može prisustvovati. Međutim, Ministarstvo nikada ne objavljuje mjesto i vrijeme održavanje sjednica. Na naš upit o vremenu održavanja sjednice odgovorili su nam tek jutros, jedva 24 sata prije održavanja iste.

Također, iz Ministarstva su nam odbili poslati zapisnik s druge sjednice istoga Povjerenstva koja je održana prije više od mjesec dana. Ministarstvo je naime ovu, po svakim kriterijima treću sjednicu, proglasilo nastavkom druge sjednice, pa kako sjednica valjda nije završila nije ni zapisnik napisan. Zelena akcija smatra da se nakon druge sjednice studiju moralo u potpunosti odbaciti. "Ukoliko je stručno povjerenstvo odlučilo da postoje ozbiljni nedostaci, koji se ne mogu popraviti u roku od prvih trideset dana, onda je moralo odbaciti Studiju kako predviđa Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš", izjavio je nakon druge sjednice H-Alteru Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije.

Osim Ministarstva zaštite okoliša koje pleše na ruba zakona kako bi se ovakvi projekti pokazali boljima za okoliš od prirode same, Dušica Radojčić iz Zelene Istre istaknula je kako i Strategija razvoja turizma od 2011. do 2020. nastavlja gurati projekte kao što je ovaj na Srđu kao jedini mogući izbor te pretpostavlja izgradnju 25 do trideset golf igrališta. Za ovakve dokumente se mora raditi strateška procjena utjecaja na okoliš, međutim Ministarstvo turizma je to ignoriralo.

Unatoč tome što Strategija spominje i Srđ, iz inicijative Srđ je naš najavljuju da će nastaviti s borbom za to dubrovačko brdo. "Nećemo pristati na ideju da je Srđ izgubljen i da je grad izgubljen. Namjeravamo posegnuti za onim što nam je obećano i sami skupiti potpise potrebne za referendum", izjavio je Đuro Capor iz inicijative Srđ je naš.

Ključne riječi: golf tereni, Dubrovnik, Srđ
<
Vezane vijesti