Pet tisuća policajaca bilo je potrebno da se povorka zaštiti od nevjerovatne količine bijesa i nasilja od strane nekoliko stotina navijača, ultranacionalista, i klerofašista. Cijena: više od osamdeset povrijeđenih policajaca, materijalna šteta koja se procjenjuje na više od milijun eura. Neredi koje su uzrokovali protivnici LGBT parade, toliki da se sva ona sila policajaca pokazala opravdanom pa čak i nedovoljnom.

Parada ponosa u Beogradu je održana. Nakon krvavog završetka prije deset godina i otkazivanja prošle godine, iz trećeg pokušaja je prošetala ulicama. Njezina ruta bila je kratka, sudionici za kapacitete srpske metropole poprilično malobrojni, organizacija konfuzna, nervoza i strah veliki, pritisak međunarodne zajednice odlučujući. A neredi koje su uzrokovali protivnici LGBT parade, toliki da se sva ona sila policajaca angažiranih za sigurnost pokazala opravdanom pa čak i nedovoljnom.

Atmosfera se u Beogradu zahuktavala već danima prije. Na gotovo svim fasadama osvanule su fašističke naljepnice i plakati, a na ulicama su ljudi uglavnom razmjenjivali argumente za ili protiv povorke. Unatoč održavanju nacionalističkih manifestacije dan uoči Povorke ponosa, ljudi koji godinama prate LGBT scenu, uvjeravali su da je ovaj put stvar ipak smirenija. No nakon subotnje Porodične parade i prosvjeda predvođenog Draganom Davidovićem, bivšim monahom Antonijem nedavno izbačenim iz Srpske pravoslavne crkve, koji su završili šetnjom nekoliko tisuća ljudi najužim centrom grada, situacija se činila daleko manje idiličnom. Sa platoa Filozofskog fakulteta govornici Porodične parade, koju je organizirala nacionalistička organizacija Dveri srpske, pozivali su na otkazivanje parade uz zvuke EKV-ove "Ovo je zemlja za nas, za sve naše ljude..." Čudan izbor playliste na kojoj su se još našli i Partibrejkersi, Azra... Naglašavali su važnost obiteljskih vrijednosti i svoje uljuđenosti da bi "skinuli maske" i završili sa fašističkim porukama protiv LGBT osoba i kuknjavom za Kosovom.

Nedjeljno jutro osvanulo je napeto. Već s Terazija su se mogle uočiti skupine mlađih muškaraca koje su se kretale u pravcu mjesta održavanja povorke. Uokolo parka Manježa, odakle je startala povorka, i na zacrtanom putu, skupine policajaca nalazile su se na svakom uglu. Provjere su bile brojne i stroge, a organizacija manjkava. Bilo je i protivnika parade koji su pokušali ući u strogo ograđeni prostor. Prazne ulice omeđene policajcima izgledale su poput Varšavskog geta.

U parku je pak vladala drugačija atmosfera. Veseli, ali ne i opušteni sudionici, polagano su se pripremali za svoju povijesnu šetnju. Među njima je bilo stranaca, aktivista i svih prijatelja ove ugrožene skupine. Našlo se i poznatih ličnosti poput političara Čede Jovanovića i glumice Mirjane Karanović. "Ako i ne prođe idealno, dobro je da postoji. Nije gej populacija bitnija od drugih skupina u društvu, ali je strašno da se neka skupina boji druge. Zbog toga sam ja danas ovdje", rekla nam je glumica.

Skupu su se obratili organizatori te predstavnici međunarodne javnosti i srbijanske Vlade u obliku izviždanog ministra za ljudska i manjinska prava Svetozara Čiplića. Visoki dužnosnici pozdravili su skup i dali mu potrebni legitimitet, a dugogodišnji LGBT aktivisti s pozornice su poručili kako ih divljanja klerofasištičkih organizacija i odobravanje istih od strane države neće nimalo zastrašiti.

"Solidarnost je naša zajednička snaga i spremni smo da skinemo s lica svaki đon koji nas tlači. Mi nismo samo borci za prava LGBT osoba već smo tu da zaštitimo svakog Roma, Romkinju, dijete i ženu , odnosno sve one koji su potlačeni u ovom društvu", poručio je Boban Stojanović iz Kvirija centra.

Trasa Povorke ponosa bila je poprilično kratka, a zbog sigurnosnih razloga, policijske snage ispraznili su sve okolne ulice. Tako su osim policajaca samu šetnju mogli vidjeti tek novinari i nekoliko klerika koji su se za spas od "protuprirodnog bluda" molili ispred obližnje crkve. Šetnja je završila druženjem u Studentskom centru. Zabava nije dugo trajala, a posjetitelje su na izlazu čekale marice koje su ih trebale odvoditi do policijskih postaja diljem grada. Okupljeni su ulazili su u stražnje boksove policijskih automobila bez prozora i poput zatvorenika odlazili sa "žurke".

Divljanje huligana rezultiralo je podužom listom stradalih osoba i uništene imovine - ozlijeđeno je devedesetak ljudi, od čega osamdeset policijskih službenika, uhićeno je stotinjak izgrednika, među kojima je i Mladen Obradović, vođa klerofašističke organizacije Obraz, molotovljevim koktelima napadnute je središte Demokratske stranke, napadnute su i nizozemska, austrijska i francuska ambasada, uništena je pokretna mamografska stanica (koju je postavio B92), opljačkano je nekoliko trgovina te je uništeno nekoliko vozila. Beogradske ulice, iako "očišćene" od huligana, po završetku povorke još su uvijek bile prepune razbijenog stakla, prevrnutih kontejnera, ostataka drvenih palica i išarane novim grafitima čiji sadržaji pozivaju na krvopoliće. Gotovo je prava rijetkost bila vidjeti slučajne prolaznike budući da je većina Beograđana zbog izvanrednog stanja ostala u sigurnosti svoga doma prikovana uz televizore. Sramotni saldo današnjeg dana najbolje je predosjetio bivši sekretar za ljudska prava Marko Karaždić koji je prije početka povorke poboljšanje zaštite ljudskih prava u Srbiji brojčano ocijenio kao "pomak s 0 na 0,1 posto".

Iako još uvijek ne postoje informacije postoje li nastradali sudionici povorke, cijena fašističkog divljanja na dan koji je zamišljen kao slavlje tolerancije, ljubavi i zaštite ljudskih prava, znat će se tek nakon nadolazeće neizvjesne noći. Izvjesno je tek da Beograd još uvijek vodi bitku sa avetima iz prošlosti i posljedicama nekadašnjih politika i režima. "Kad smo srušili Miloševića, mislili smo da je gotovo. Sad vidimo da smo se prevarili jer je u njegovo doba izrasla čitava jedna generaacija koja je plod njegove politike", rekla aktivistkinja Lepa Mlađenović.

Manifestacija za obranu osnovnih ljudskih prava, održana zbog pritiska međunarodne politike odnosne Evropske komisije, pokazala je da Beogradu još uvijek treba pomoć i da će proći vremena dok Pride postane dio entertaiment rubrike, a ne crne kronike.

<
Vezane vijesti