O odluci Vlade o subvenciji troškova za prvu godinu redovitih studija akademskoj godini 2010./2011: Doista nije pretjerano reći da u financiranju visokog obrazovanja vlada opći kaos, te da nadležnim institucijama očito više odgovara tri godine kontinuiranog rata sa studentima nego hvatanje u koštac sa problemima kojih su itekako svjesni.

Otprilike sat vremena po završetku studentskog prosvjeda održanog 30. ožujka, na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa izlazi obavijest da će Ministarstvo i u akademskoj godini 2010./2011. financirati diplomske studije. Diplomski studiji financiraju se na temelju jednogodišnjih ugovora Vlade sa svakim pojedinim sveučilištem (i pod izravnim pritiskom studentskih prosvjedâ i blokadâ), a sredstva za to izdvajaju se namjenski pri donošenju državnog proračuna. Iznos koji se za to izdvaja je otprilike 25 milijuna kuna. Ugovor ima i klauzulu koja fakultetima omogućava da se, u slučaju da Vlada ne ispuni ugovorne obveze, naplate od studenata. Ministarstvo je fakultetima dosad isplatilo tek 18.3 posto obećanog novca, no fakulteti se zbog "delikatne situacije" još nisu odvažili za naplatu participacija u troškovima studija od studenata. (À propos neispunjenih obveza: Ministarstvo fakultetima nije uplatilo niti osiguranje studenata za 2009.)

studenti_hnk7.jpg

Realna je pretpostavka da bi se u slučaju popuštanja studentskog pritiska vrlo brzo ponovno uvelo plaćanje na svim razinama. Stoga je i dalje neophodan Zakon o javno financiranom visokom obrazovanju koji će visoko obrazovanje u Hrvatskoj odrediti kao potpuno javno financirano: bez ikakvih vidova plaćanja od preddiplomskog do poslijediplomskog studija i bez financijskih penalizacija na svim razinama. Financijske potrebe fakultetâ moguće je izraziti i tako da se troškovi studija ne računaju po glavi studenta, tj. u školarinama odnosno studentskim participacijama, no za to je potrebna koordinacija sveučilištâ s Ministarstvom.

studenti_hnk8.jpg

Još jedan dokaz nedostatka političke volje za rješavanjem problema oblika financiranja visokog obrazovanja je i ova posljednja odluka Vlade koja financiranje participacija u troškovima studija i dalje temelji na jednogodišnjim ugovorima koji se mogu prestati potpisivati u svakom trenutku, a i u slučaju potpisanog ugovora Vlada može prestati financirati potpisanu obvezu. No možda najeksplicitniji dokaz da Vlada nema namjeru donijeti zakon o javno financiranom obrazovanju je točka IV koja govori da će više godine biti financirane "u cijelosti ili djelomično, a sukladno općim aktima visokih učilišta i sredstvima osiguranim u Državnom proračunu Republike Hrvatske." Problem je što nadležno ministarstvo nije postavilo nikakve okvire na temelju kojih bi se trebali donijeti kriteriji koji bi definirali financiranje na višim godinama.

studenti_hnk3.jpg

Zahtjev za javno financiranim visokim obrazovanjem znači potpunu rekonceptualizaciju financiranja visokog obrazovanja; znači rješavanje kaosa prisutnog desetljećima. Financijske potrebe fakultetâ trebalo bi izraziti prema stvarnim potrebama za znanost i obrazovanje. Pojmovi "školarina", "participacija u troškovima studija" i "troškovi studija prema glavi studenta" trebaju biti potpuno izbačeni iz modela javno financiranog visokog obrazovanja. Politika koja proklamira sve svoje resore kao prioritete, zapravo pokazuje samo to da stvarnih prioriteta nema.

Ključne riječi: obrazovanje, sveučilište, studenti, fuchs
<
Vezane vijesti