Ovog puta „kaskajući" za kolegama iz Pule, pioniri studentskog pokreta u ispunjenoj dvorani D VII, plenumom su odlučili da je došao čas da ponovno „uzdrmaju" hrvatsku javnost i političke strukture u traženju svojih temeljnih prava za besplatnim obrazovanjem.

Plenumu su se pridružile nove snage tj. brucoši koji su dosad o studentskom pokretu i direktnoj demokraciji mogli čuti samo iz medija. Mnogi od njih bili su zbunjeni.

"Čula da studenti koji su prošle godine sudjelovali u blokadi nisu uspjeli položiti ispite", sumnjičava je bila jedna od brucošica koja je radoznalo promatrala okupljanje studenata dok su moderatori pripremali početak.

"To su gluposti. Ja sam bila cijelo vrijeme u blokadi i dala sam godinu", odgovorila joj je starija kolegica.

Plenum je započeo mobilizacijom studenata u vidu video clipa na kojem su prikazani inserti s bitnijih proljetnih događanja. Dok su se jedni tražili na zidu, drugi su s oduševljenjem ili skepsom gledali kadrove nan kojima su se njihovi kolege „borili" za svoj cilj.

blokada_filozofskog_916.jpg

„Povjerenstvo za promjenu zakonske regulative o visokom obrazovanju, u kojemu su pored ljudî iz resornog ministarstva trebali sudjelovati i predstavnici sveučilištâ i predstavnici studenata, sastalo se svega dva puta. Nažalost, sve što je u tim prilikama uspjelo utvrditi bili su vlastita suvišnost i nefunkcionalnost. S "obrazloženjem" da "masa" od dvadesetak ljudi onemogućava "ozbiljan" rad, mandat za izradu prijedloga zakona ponovno je predan užoj skupini stručnjaka o čijem sastavu odlučuje isključivo Ministarstvo. Ta skupina sastaje se iza zatvorenih vrata i zasad ne istupa u javnost. Tako je potiho, iza kulisâ, okončan prvi čin komedije o "demokratskoj participaciji" šire stručne javnosti u izradi novoga zakona.  „, stoji u priopćenju studenata.

Sadašnje stanje u obrazovnom sustavu nije se promijenilo od proljeća, a čini se da nije ni politička volja onih koji kreiraju državni proračun za narednu godinu.

No ne vide svi blokadu kao najbolje sredstvo na putu za ostvarivanje zajedničkih interesa. Jedni su za radikalnije metode, drugi pak misle da se blokadom neće ništa postići, treći bi išli na Markov trg i tako redom.

"Treba ići na Markov trg. Mora se čuti za nas", šuškalo se izvan dvorane D VII, ali i u njoj.

"Blokada je trenutno najbolja metoda. Kad je proglasimo, možemo odlučivati dalje", misli jedan od redovitih „plenumaša".

Pluralnost mišljenja je i ovog puta na djelu.

U svom priopćenju studenti poručuju: „Odluku o ponovnoj blokadi nastave plenum Filozofskog fakulteta nije donio olako. Ova odluka nije proizvod mladenačkog avanturizma i iracionalne usijanosti onih koji su je donijeli. Ona je direktna posljedica razvoja stvarî od dana obustave proljetne blokade. Na ovaj korak odlučili smo se nakon mnogo promišljanja. Svjesni smo težine uloga i težine implikacijâ, kako po nas studente, tako i po profesore i fakultet na kojem smo nastavu odlučili blokirati."

Studentski pokret koji je je od prekida blokade smanjio intezitet svog djelovanja u smislu održavanja plenuma ponovo uzima zamah. Studenti se pridružuju svojim  kolegama koji prosvjeduju diljem svijeta i blokiraju svoje fakultete (od Švicarske, Italije, Austrije, Njemačke, SAD-a,...) Sljedeći se održava sutra dokad se planira preuzimanje fakulteta i ometanje nastavnog procesa. Blokada se proširila, a hoće li doseći maksimum od 20 fakulteta ovog proljeća i možda ga preteći, tek slijedi vidjeti. Za sada su u pripremnim „akcijama" fakulteti u Rijeci i Splitu. Hoće li „revolucija ponovo biti izvedena" pokazat će se ovih dana. Podršku građana, koja se mjerila sa 90 tisuća prikupljenih potpisa, treba zadržati kao što treba iz dana u dan osmišljavati nove strategije pritisaka na one koji dosad nisu željeli čuti glas studenata. Promišljanje besplatnog obrazovanja je opet u prvom planu, a na studentima je da ono tamo i ostane dok se ne izbore za svoje ciljeve.

Ključne riječi: studentski aktivizam
<
Vezane vijesti